10 godina Bitcoina

31. listopada 2008., nepoznati pojedinac ili anonimna skupina objavila je esej nazvan “Bitcoin”

Većina zemalja i dalje ne priznaje Bitcoin kao novac, neke ga smatraju oblikom robe – samo u Japanu ga službeni regulator financijskih tržišta smatra valutom.

31. listopada 2008., nepoznati pojedinac ili anonimna skupina poznata po nazivu Satoshi Nakamoto objavila je tematski esej nazvan “Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System” na internetskoj stranici (tzv. mailing listi) metzdowd.com, posvećenoj kriptografiji. U tom tekstu detaljno su opisana načela nove digitalne valute, neovisne o postojećem financijskom sustavu. Nekoliko mjeseci poslije toga, objavljen je softver za proizvodnju Bitcoina i prvih pedeset Bitcoin digitalnih “kovanica.”

Bitcoin je vrijedio manje od jednog dolara sve do 2011., a vrijednost od jedne tisuće dolara dosegao je prvi put 2013., da bi nakon toga opet izgubio vrijednost i ponovno je vratio krajem 2017., kad je u jednom trenutku jedan Bitcoin vrijedio više od 20 tisuća dolara.

Tijekom ove godine vrijednost Bitcoina postupno pada – prije nekoliko dana jedan Bitcoin vrijedio je 6300 dolara.

Bitcoin se temelji na Blockchain tehnologiji – digitalnom, decentraliziranom (na više računala zapisanom), popisu zapisa transakcija koji onemogućava naknadne izmjene.

Bitcoin “kovanica” ima samo 21 milijun komada, a kreiraju se tzv. “rudarenjem” – obradom niza složenih matematičkih problema na računalu. Do sada je stvoreno 17,3 milijuna Bitcoina što znači da će ih ubuduće biti sve teže i sve skuplje stvarati jer taj proces zahtijeva sve više energije i sve više računalne (procesorske) snage.

Vjerodostojnost Bitocina prvi put je ozbiljno narušena još prije sedam godina, nakon što je 25 tisuća Bitcoina ukradeno iz elektroničkog novčanika jednog “rudara” te valute.

Digitalne valute su ponovno stekle popularnost tijekom ekonomske krize tijekom koje je u svjetski financijski sustav ubačena golema količina papirnatog novca pa su ljudi počeli tražiti nove načine kojima će očuvati vrijednost svoje imovine. Mnogima se digitalne valute čine solidnom investicijom.

Većina zemalja i dalje ne priznaje Bitcoin kao novac, neke ga smatraju oblikom robe – samo u Japanu ga službeni regulator financijskih tržišta smatra valutom.

Najveći tehnički problem digitalnih valuta je njihova slaba skalabilnost, čemu je uzrok sam dizajn tog sustava koji ograničava broj transakcija koje se mogu istodobno izvoditi. To dovodi do produžavanja procesa obrade zapisa i povećava trošak transakcije.

Kako je rasla popularnost Bitcoina tako je rastao i broj dnevnih transakcija, sa 100 tisuća u jednom danu tijekom 2015. na više od 300 tisuća transakcija u jednom danu tijekom ove godine. Rast broja transakcija otežava rad cijele Bitcoin mreže i dovodi u pitanje njegovu temeljnu funkciju – a to je da bude pouzdana vrijednost za razmjenu (za drugi novac ili robu).
__

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*