Novosti, Poduzetništvo | Autor: | 19. Prosinac 2013. | 0 komentara

Predstavljamo BICRO i CISEx, institucije koje vam mogu pomoći u poduzetništvu u ICT sektoru

BICRO & CISEx
1 Flares 1 Flares ×

Željela bih vam skrenuti pozornost na dvije institucije koje bi mogle biti od značenja (pomoći) onim sudionicima ovog projekta koji u daljnjoj karijeri ostanu u IT sektoru, odnosno nastave se baviti programiranjem, odnosno proizvodnjom mobilnih aplikacija ili drugih softvera.

Agencija BICRO

Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske (BICRO, što je skraćenica od „Business Innovation Agency of the Republic of Croatia“) je državna institucija i glavna vladina organizacija koja dobiva novac iz državnog proračuna radi financiranja određenih projekata – poticanja inovacija.  Agencija je osnovana s ciljem da potiče javni i privatni sektor da ulažu u istraživanja i razvoj, a taj cilj pokušava ostvariti putem svojih programa. Razvija i koordinira državne političke mjere potrebne financijske instrumente  na području inovacija. Broj prijavljenih programa do danas još nije postigao optimalnu razinu, odnosno ciljanu brojku pa Agencija još uvijek ulaže napore da se promovira u javnosti kako bi se povećao taj broj prijavljenih projekata. Agencija ima osam različitih programa putem kojih dodjeljuje financijske potpore prijavljenim projektima. Da bi prijavljeni projekt dobio financijsku potporu, mora proći poslovno-tehničko-tehnološku evaluaciju (PTTE) i poslovno-financijsku evaluaciju (PFE).

Mnogi uspješni hrvatski start-upovi dobili su financiranje upravo kroz programe BICRO-a, a najčešće se radi upravo o projektima s područja informatičke tehnologije jer je, naravno, to područje bogato inovacijama i mogućnostima razvoja novih proizvoda i usluga.

Jedan od glavnih ciljeva Agencije jest podrška hrvatskoj industriji pomoću različitih programa vezanih uz znanost i tehnologiju. BICRO sudjeluje u financiranju do 70% u pojedinoj fazi razvoja inovacije. Ako se inovacija u koju je Agencija uložila na koncu komercijalizira i počne stvarati dobit, nositelj projekta vratit će novac koji je dobio, a ako ne uspije komercijalizirati svoj proizvod – sredstva su bespovratna.

Programi BICRO-a podijeljeni su na dvije osnovne skupine: programi za javni sektor i programi za privatni sektor.

U obje skupine postoji program predsjemenskog kapitala (preseed) gdje se od ideje ili koncepta razvija prototip i zaštićuje intelektualno vlasništvo. PoC za znanstvenike je takav program za javni sektor, a PoC za poduzetnike je takav program za privatni sektor. PoC za poduzetnike pomaže u početnoj, predkomercijalnoj, fazi razvoja novog proizvoda ili usluge.  Prijaviti se mogu mala i srednja poduzeća kao i fizičke osobe koje imaju namjeru osnovati trgovačko društvo. Projekt mora biti koncipiran na način da sadrži tehnološki rizik, što znači da mu je cilj testiranje inovativne ideje ili koncepta za koje se ne zna i još nema dokaza da li je li uopće funkcioniraju.

RAZUM je program sjemenskog kapitala koji je namijenjen razvoju ideje u proizvod. Korisnik je pravna osoba s kojom BICRO sklapa Ugovor o financiranju. Ugovor se može sklopiti jedino s pravnom osobom koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj i koja nije ovisna i/ili nije podvrgnula vođenje poslova drugom trgovačkom društvu. U okviru programa RAZUM, evaluiraju se dvije kategorije projekata: pretkomercijalni i komercijalni. Predkormecijalni projekti su oni koji su prvenstveno usmjereni na istraživačko-razvojne aktivnosti. Oni se evaluiraju i financiraju isključivo u skladu s procedurama i kriterijima BICRO-vog programa RAZUM.Komercijalni projekti su oni koji su pred fazom investiranja u proizvodne i uslužne kapacitete. Oni se također evaluiraju u skladu s procedurama i kriterijima programa RAZUM, ali i kriterijima Programa financiranja pronalazaka, a financiraju se kroz Program financiranja pronalazaka kojeg provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Kod uvjetnog kredita za predkomercijalne projekte financiranje traje maksimalno do 3 godine, a iznos kredita je najviše do 12.000.000,00 Kn, od čega maksimalno do 70% sredstava osigurava program RAZUM, dok se preostalih 30% financira iz privatnih izvora.

Programi TEST i TEHCRO  potiču istraživače i znanstvene institucije na istraživanje i razvoj visokih tehnologija te inovativnih tehnoloških poduzeća. Program IRCRO potiče mala i srednja poduzeća da surađuju sa znanstveno istraživačkom institucijom kako bi pokrenuli i ubrzali svoje istraživačko-razvojne aktivnosti.

EUREKA je europska inicijativa za financiranje tržišno orijentiranih projekata različitih tehnologijskih područja. Ne postoje tematska ograničenja, a projekti se mogu aplicirati za bilo koje tehnološko područje pod uvjetom da imaju civilnu svrhu te da obuhvaćaju razvoj novog proizvoda, procesa ili usluga. 

EUROSTARS, pak, okuplja i povezuje tvrtke i znanstveno-istraživačke institucije iz 31 zemlje članice inicijative.

EEN jedini program koji ne pruža financijsku nego savjetodavnu podršku i pruža mogućnost spajanja poduzetnika diljem Europe i šire.

O ostalim programima te više o gore spomenutim programima, kao i o uvjetima za svaki pojedini program pronađite više na stranicama BICRO-a, na www.bicro.hr.

BICRO je baš prošli tjedan dodijelio 15 milijuna kuna sredstava za sufinanciranje ukupno 50 projekata. Neki od dobitnika su javne institucije kao npr. Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku i Institut Ruđer Bošković, ali među dobitnicima su i privatnici poput Rimac automobila i Genosa, za koje je javnost već čula među novostima na području tehnologije i inovacija. No, sufinanciranje su dobili i neki meni osobno nepoznati: npr. IKI d.o.o. – privatna telekomunikacijska tvrtka koja je osnovana 90-ih, a tijekom 2011. i 2012. je razvila SITO IPPOS nadzorni sustav za praćenje sigurnosti, raspoloživosti i performansi mreže IP POS terminala i njihovih IP sesija, te tvrtka Mono d.o.o. – tvrtka osnovana 2003. u Osijeku za projektiranje i razvoj informacijskih sustava, a bavi se razvijanjem aplikacija za upravljanje sadržajem, razvoj društvenih mreža, upravljanje dokumentima, optimizaciju sadržaja, te programskih komponenti raznih namjena u Microsoft, Embarcadero i open source alatima.

I IKI d.o.o. i Mono d.o.o. su članovi Udruge CISEx, o kojoj govorimo u nastavku.


Udruga CISEx

CISEx je skraćenica od „Croatian Independent Software Exporters“. Dakle, kako sam naziv kaže, udruga okuplja nezavisne izvoznike softvera, odnosno domaće proizvođače koji svoje softvere plasiraju na međunarodnom tržištu.

Relativno je „mlada“ jer je osnovana 2011., no s obzirom da se radi se o novim i modernim tehnologijama to niti ne čudi. S obzirom na datum osnivanja, razvoj i djelovanje udruge je na visokom nivou te se ni kojem slučaju ne radi o nekom novom eksperimentu koji tek treba zaživjeti, već o stabilnoj i strukturiranoj organizaciji, čije djelovanje je ozbiljno i korisno, kako za članove, tako i za društvenu ekonomiju i nacionalno tržište općenito.

Cilj udruge jest osmisliti i nuditi različite modele suradnje izvoznika softvera i pratećih industrija, upoznavanje i povezivanje članova, edukacija članova, promocija industrije i članova te razvoj sustava sveobuhvatne podrške članovima u svim stadijima poslovanja. Udruga također razvija programe suradnje sa sličnim udrugama u drugim zemljama i s drugim organizacijama koje su na bilo koji način povezane s industrijom proizvodnje softvera. Cilj je i organizacija stručnih skupova te suradnja s akademskom zajednicom na programima edukacije, kao i poticanje zapošljavanja (i samozapošljavanja u industriji).

Član ima mogućnost promovirati svoj proizvod, ideju ili inovaciju, ili pak promovirati osobnu stručnost te tamo može upoznati svoje kolege iz softverske industrije i pronaći partnera za svoj projekt ili upoznati budućeg poslodavca, odnosno poslodavac može pronaći djelatnika koji ima upravo one profesionalnim kvalitetama koje kojima on nudi.

Godišnja članarina iznosi 250,00 kn za fizičke osobe, a 500,00 kn za pravne te svaki član može otvoriti svoj web-profil na stranicama udruge i komunicirati s drugim korisnicima, odnosno koristiti sve druge pogodnosti članstva. Dakle, član može biti i pojedinac i tvrtka, a učlaniti se mogu i studenti i svi oni koji tek namjeravaju raditi u industriji proizvodnje softvera ili nekoj od popratnih djelatnosti (promocija, marketing, management…). Svaki član udruge ima jednaka prava, pa tako svatko ima pravo objaviti svoje članke na web stranicama udruge u svim kategorijama, pravo pristupa svim događajima u organizaciji udruge te pravo glasa na skupštini.

Udruga organizira i tematska okupljanja za članove pa se isti imaju prilike i osobno upoznati, družiti, razmjenjivati iskustva i znanja te raspravljati o određenim pitanjima vezanim za poslovanje. Određeni članovi udruge nastali su upravo kroz programe financiranja BICRO-a, dok su drugi dobili financiranje od BICRO-a u kasnijoj fazi, nakon osnivanja, ali prije komercijalne faze.

Za više detalja posjetite stranice ove udruge na www.cisex.org.

Autor: Tanja Vranjican Đerek

Tanja Vranjican Đerek

Tanja je diplomirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 2004. radi u odvjetništvu. U međuvremenu magistrirala na Sveučilištu u Cambridgeu, UK, na temu Prodaja putem Interneta. Jedno od područja na kojima je magistrirala je također pravo intelektualnog vlasništva, od kojih je jedno i autorsko pravo koje se tiče softvera. Također radi kao vanjska suradnica Pravnog fakulteta u Zagrebu držeći vježbe iz praktične nastave.