Dobar, loš, poslovni anđeo

U našoj zemlji danas djeluje nekoliko stotina poslovnih anđela.

U Hrvatskoj se tim poslom, više od deset godina, profesionalno ili tek kao ozbiljnijim hobijem, bavi, paušalno se procjenjuje, od 30 do više od 300 ljudi

Poslovni anđeli važan su dio današnje startup ekonomije – kako za pojedince s dobrim idejama tako i za nove tehno tvrtke u prvim fazama razvoja njihova poslovanja.

Najbolji poslovni anđeli su ljudi koji i sami dolaze iz poslovnog miljea, ljudi koji su se već dokazali na tržištu svojim projektima i tvrtkama, no ima među njima i onih s drukčijom (financijskom, akademskom, tehničkom) karijernom pozadinom.

U Hrvatskoj se tim poslom, više od deset godina, profesionalno ili tek kao ozbiljnijim hobijem, bavi, paušalno se procjenjuje, od 30 do više od 300 ljudi. Problem s tim brojkama je što u našoj zemlji do sada nije napravljeno niti jedno, a kamoli ozbiljno istraživanje tog segmenta financijskog ekosustava pa ih treba uzeti s određenom dozom rezerve.

Samozatajna gomilica
Štoviše, i sami poslovni anđeli, bilo da su samostalni strijelci ili okupljeni u udruge, svoj posao rade vrlo diskretno. Rijetki su oni koji objavljuju što rade i koliko su u koga investirali.

Primjerice, Hrvatska udruga poslovnih anđela (www.crane.hr – Croatian Business Angles Network) sastoji se od petnaestak ljudi od kojih je otprilike polovica njih do sada, od početka svog djelovanja, u razne startup projekte uložilo nešto više od osam milijuna kuna (1,1 milijun Eura).

U Hrvatskoj još djeluje World Business Angels Network Forum (www.wbaforum.org) – organizacija utemeljena prije pet godina, djeluje u 88 zemalja, koja je otvorila svoj ured za cijelu EU upravo u našoj zemlji i to u jednoj od proaktivnijih lokalnih samouprava, u Krapinsko-zagorskoj županiji, u dvorcu Golubovec pokraj Donje Stubice. Algebra LAB uskoro pokreće svoju mrežu poslovnih anđela, a ima najava još nekoliko sličnih inicijativa.

Predodžbe i prividi
Predodžbe javnosti o poslovnim anđelima kreću se od pozitivnih slika o dobrim imućnim ljudima koji potpomažu mlade i pametne poduzetnike, do one vrlo loše slike koja ih ocrtava kao puke pohlepnike kojima je jedini cilj iskoristiti tuđi rad, ideje i znanje za uvećanje svog bogatstva. Dobre strane poslovnih anđela su to što su to ljudi koji, uz novac, mogu novopokrenutoj tvrtki pomoći svojim iskustvom i specifičnim znanjima te, možda najvažnije, svojim poznanstvima u poslovnom svijetu. Slabija strana te funkcije je to što su i poslovni anđeli samo ljudi. Ima ih raznih.

Neki nisu dobronamjerni, a neki osnivači startup tvrtki zapravo ne shvaćaju poslovni model poslovnih anđela. Jedan od osnovnih motiva ulaganja poslovnih anđela je tzv. “exit” – situacija u kojoj poslovni anđeo ostvaruje svoj financijski cilj i prodaje svoj udio u startupu najboljem ponuđaču, a to ne moraju biti (i najčešće nisu) osnivači tvrtke u koju je uložio.

Paradigmatski primjer toga imamo još iz pred-startupskog doba u našoj zemlji. Tvrtku Iskon Internet njeni ulagači (razni fondovi i poslovni anđeli) prodali su najboljem ponuđaču – Hrvatskom Telekomu. Iskon je tada držao 16 posto tržišta usluge pristupa Internetu i bio jedini ozbiljan konkurent tvrtki koja ga je kupila. Hrvatska je – pokazuju događaji koji su uslijedili i današnji položaj na europskim DESI indeksima – tako izgubila priliku za brži i raznovrsniji razvoj tržišta ozbiljnijih online usluga, a Iskon Internet je, zbog “exit” strategije svojih ulagača zauvijek izgubio šansu biti prva naša internetska tvrtka koja je mogla prikupiti sav novac koji joj je tada bio potreban prvom javnom ponudom dionica na Zagrebačkoj, a možda i na drugim burzama vrijednosnica. Osnivač tvrtke Iskon Internet, Damir Sabol, je s novcem koji je dobio od prodaje svoje prve tvrtke pokrenuo nekoliko projekata i novi uspješni startup, tvrtku Microblink (široj javnosti poznata po više od sto milijuna puta preuzetoj aplikaciji za rješavanje matematičkih jednadžbi, Photomath) te je danas i sam startup mentor i poslovni anđeo koji ponovno piše svjetlije stranice povijesti hrvatske tehnološke industrije.

Nereguliran sektor
“Industrija” poslovnih anđela u Hrvatskoj, unatoč tome što se njene aktivnosti mogu pratiti već više od jednog desetljeća, nije strukturirana – prije nekoliko godina postojala je inicijativa da se njihov status formalizira posebnim zakonom, no nije se ustrajalo na tome. Kao i svi ostali poduzetnici u ovoj zemlji – uz neke specifičnosti svog poslovanja – i poslovni anđeli se “gombaju” s našim poreznim i pravnim okvirom koji se postupno no još uvijek previše sporo mijenja tijekom gotovo šest godina od kada smo pristupili Europskoj uniji. Primjerice, pokušajte kao poslovni anđeo uložiti novac u pojedinca sa sjajnom poslovnom idejom koji je upravo utemeljio svoj paušalni obrt – ili još gore, ako nema nikakav oblik pravne osobnosti.

U što ulažu?
Većina startup inicijativa i tvrtki počinje svoje postojanje nekom idejom – rijetko odmah imaju konkretan proizvod ili dobro osmišljenu uslugu. Zato će prvo pitanje koje će poslovni anđeli postaviti utemeljiteljima startup tvrtke je li njihova ideja na bilo koji način zaštićena – kao autorski rad, proces, patent ili neki drugi oblik intelektualnog vlasništva – te gdje su je zaštitili. To nije pitanje samo pravne zaštite. Dobra ideja je ono što novostvorenoj tvrtki daje konkurentsku prednost i potencijal u koji ljudi žele uložiti. Slijedeća pitanja koja će svaki poslovni anđeo pitati onoga u koga ulaže jest – je li njegova ideja (proizvod – usluga) jedinstvena i je li je teško kopirati. Odgovori na ta tri prva i temeljna pitanja moraju biti pozitivni.

S druge strane, osnivači hrvatskih startup tvrtki moraju naučiti komunicirati s ulagačima i dobro analizirati motive poslovnih anđela koje su zainteresirali. Trebaju se zapitati – što im je cilj? Oploditi kapital za 20-30 posto tijekom tri do pet godina (koliko, najčešće traje razdoblje do “exita”, iako ima i puno dužih) ili povrat na ulaganje veći od pet puta (500 posto)? Uz to, poslovni anđeo koji od startup tvrtke traži više od 50 posto udjela nije anđeo, već grabežljivac.

Što se tiče područja, osim informatike – prije svega u razne oblike softvera (aplikacije, web usluge, itd.), hardvera (Solarna klupa i MakerBuino, npr.) – u Hrvatskoj poslovni anđeli, posebno neki strani, još ulažu u neke startup projekte u turizmu i poljoprivredi te u neke prerađivačke pogone za preradu hrane i farmaceutskih proizvoda.

Škola za poslovne anđele
U Zagrebu je nedavno otvorena i posebna Škola za poslovne anđele, koju je pokrenula organizacija Keymont Ventures. Prva generacija škole Keymont Business Angel Academy okupila je desetak, uglavnom (do 35 godina) mlađih ljudi, više od tri četvrtine žena, iz raznih područja – informatičke industrije, marketinga, glazbe. Cilj akademije je obrazovati nove generacije investitora koji će znati prepoznati poslovne potencijale i povećati investicije u projekte u ranoj fazi razvoja u Hrvatskoj. Budući investitori pohađat će program međunarodne poslovne škole IESE Business School, koji će se izvoditi u okviru VERN-ovih programa cjeloživotnog obrazovanja u tzv. executive segmentu. Edukacija će se odvijat u 10 obarzovnih blokova, a predavači su domaći i međunarodni stručnjaci u području društvenog i tradicionalnog poduzetništva, te poslovnog, poreznog i financijskog savjetovanja. Direktorica prve Škole za poslovne anđele u Hrvatskoj je Marta Patricia Aparicio y Montesinos, koja pokreće još jednu udrugu poslovnih anđela u Hrvatskoj – Keymont Business Angels Network.

___

 

%d blogeri kao ovaj: