EU natječaj: u 35 sekundi do plime prigovora

I lutrija bi bila pravednija metoda za EU natječaj jer pretpostavlja izvlačenje iz mase svih prijava, a ne onih koji su bili najbrži.

Natječaj za povećanje konkurentnosti i učinkovitosti malih i srednjih poduzeća kroz informacijske i komunikacijske tehnologije, putem kojeg se dijelilo 53 ,2 milijuna kuna, trajao je točno 35 sekundi. Razlog tome je sustav složen tako da novac dobivaju najbrži u podnošenju zahtijeva putem Interneta.

Temu je prvi opširno obradio poslovni tjednik Lider, nakon pisma ogorčenog čitatelja, u članku obogaćenom nizom zanimljivih komentara ljudi koji se dobro razumiju kako u informatičke tehnologije tako i u procedure javljanja na natječaje za novac iz EU fondova. Nakon toga, temu je preuzelo više domaćih medija.

Natječaj za poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije “repriza” je jedne slične situacije koja se več dogodila u svibnju ove godine i koja se odigrala po sličnom scenariju, samo su se tada prijave predavale putem pošte.

Tehničke nesavršenosti sustava jedan su razlog nastale situacije, no drugi i važniji razlog je njegov dizajn – način kako sve to funkcionira. Tu nije problem samo to što je EU natječaj funkcionirao kao utrka na kojoj pobjeđuju najbrži – preciznije, kako je to jedan komentator teksta u Lideru pojasnio, pobjeđuju oni koji imaju najbržeg (internetskog) poštara, čiju prijavu sustav prvu zaprimi.

Drugi i veći problem će nastati kada neke od prijava (a bilo ih je dovstruko više od sredstava namijenjenih tom natječaju) koje su uzete u obzir, ne zadovolje propozicije.

EU se modelom “tko prvi” koristi samo iznimno – za velike natječaje za koje se zna da će trajati kroz dulje razdoblje. Uz to, model lutrije  bio bi pravedniji od ovoga što je napravljeno, jer pretpostavlja izvlačenje iz mase svih prijava, a ne onih koji su bili najbrži.

Saborska zastupnica Mosta, Sonja Čikotić putem svog Facebook profila pozvala je poduzetnike da joj se jave kako bi zajedno sastavili prigovor na ovakav natječaj.

U međuvremenu, mnogi hrvatski poduzentici reagirali su objavama u svojim profilima na društvenim mrežama.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije reagiralo je na te prigovore i na svojim internetskim stranicama objavilo “objašnjenje”.

Obavještavamo prijavitelje i zainteresiranu javnost kako je zaprimanje prijava za Poziv na dostavu projektnih prijedloga “KK.03.2.1.18 POBOLJŠANJE KONKURENTNOSTI I UČINKOVITOSTI MSP-a KROZ INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE (IKT)” obustavljeno u trenutku kada je iznos bespovratnih sredstava obrađenih projektnih prijava premašio 200% od ukupne alokacije poziva. Slijedom navedenog, unutar spomenute alokacije zaprimljene su 243 projektne prijave, od kojih je posljednja zaprimljena 28.8.2018. u 11:00:35:44 prema Srednjeeuropskom vremenu, pišu iz Ministarstva i tako priznaju da je natječaj bio otvoren samo 35 sekundi.

Navode i kako je nakon zatvaranja natječaja, u obradu zaprimljeno još 589 projektnih prijava koje na žalost, nisu uspješno obrađene jer je poziv obustavljen po obradi prethodno zaprimljenih prijava, što znači da su oni koji su se prijavili nakon prve minute, to napravili uzalud.

Iz Ministarstva su ponudili i dodatno pojašnjenje:

Sustav eFondovi kao vrijeme podnošenja prijave uzima klik prijavitelja na akciju Podnesi, odnosno klik na „Da“ kao odgovor na pitanje u skočnom prozoru Jeste li sigurni da želite podnijeti projektnu prijavu? Točno vrijeme jest vrijeme na poslužitelju sustava eFondovi koje je postavljeno na Srednjeeuropsko (CET) vrijeme. Obrada prijava na predmetni poziv vršena je s odgodom radi optimizacije podnošenja projektnih prijava i to prema redoslijedu zaprimanja, odnosno podnošenja projektnih prijava prema Srednjeeuropskom vremenu. kažu u Ministarstvu.

Cijelu priču treba sagledati i u širem kontekstu: Hrvatska je u proračunskom razdoblju od 2014. do 2020., do ovog trenutka.  “izvuka” iz EU fondova samo devet posto iznosa koji smo mogli povući. To je nešto više od milijardu eura, a mogli smo dobiti 12,7 eura. Ugovoreno je 43 posto od planiranog iznosa, odnosno 5,5 milijardi eura.

___

%d blogeri kao ovaj: