Indeks snage županija

Skupni pokazatelj koji objedinjuje raspoložive podatke

U ovoj su analizi na jednome mjestu prikazani HGK indeksi gospodarske snage izrađeni u posljednje tri godine

Namjera izrade Indeksa snage hrvatskih županija bila je objedinjavanje dostupnih makroekonomskih i drugih podataka te stvaranje jedinstvenog pokazatelja s ciljem rangiranja županija po snazi njihovih gospodarstava.

Dobiveni rezultati očekivano su pokazali velike razlike među županijama, veliku gospodarsku snagu Grada Zagreba u odnosu na druge županije te relativno male promjene u poretku županija po godinama.

Takvi zaključci trebali bi poslužiti kao podloga za bolje provođenje politika radi ujednačavanja regionalne razvijenosti i ostvarivanja  bržeg rasta na nacionalnoj razini.

Različiti ekonomski pokazatelji poput BDP-a, zaposlenosti, plaća, pokazuju znatne razlike među županijama u Hrvatskoj ali pritom pokazuju i različite poretke županija na ljestvicama prema tim pokazateljima.

Stoga se javila potreba izrade skupnog pokazatelja kojim bi se objedinili raspoloživi podaci i dobio poredak koji bi prikazao
stvaran odnos u razini razvijenosti među županijama.

Takvu potrebu prepoznala je i Hrvatska gospodarska komora, odnosno Sektor za financijske institucije i ekonomske analize HGK, koji je 2016. godine prvi put izradio analizu gospodarstava županija i u sklopu te analize

Indeks gospodarske snage županija objedinjuje najvažnije raspoložive ekonomske pokazatelje kroz njihov trogodišnji prosjek, uzima u obzir njihovu relativnu snagu pri određivanju konačnog pokazatelja te u konačnici pokazuje ukupni položaj pojedine županije u odnosu na prosjek.

U ovoj su analizi na jednome mjestu prikazani HGK indeksi gospodarske snage izrađeni u posljednje tri godine, ukratko su interpretirani rezultati izračuna za svaku godinu te je napravljena usporedba rezultata i poretka županija po godinama.

Riječ je podacima Državnog zavoda za statistiku ili Fine koja ih prikuplja godišnjim financijskim izvještajima, dakle radi se o službeno objavljenim podacima. Jedino se kod projekcija stanovništva koriste procjene Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te savjetnika predsjednice Republike za demografiju.

Pri korištenju službenih podataka važno je napomenuti da se dio njih obrađuje prema središtu tvrtke pa stoga ne daju točnu sliku teritorijalne rasprostranjenosti. To se ipak ne odnosi na BDP per capita koji ima najveći ponder pri izračunu Indeksa, a proizvodnju roba i usluga prati prema mjestu njihova nastanka.

Izvor: HGK

%d blogeri kao ovaj: