Izazovan je put pred EU ekonomijama

Prognoza do kraja godine

Zagreb, 8. studenoga 2019. – Europsko gospodarstvo u sedmoj je uzastopnoj godini rasta, a nastavak rasta predviđa se i 2020. i 2021. Tržišta rada i dalje su snažna, a nezaposlenost pada.

Međutim, vanjsko okruženje nije poticajno kao što je bilo, a nesigurnost je sve veća, što posebno pogađa proizvodni sektor, koji se suočava i sa strukturnim promjenama. Čini se da je europsko gospodarstvo zbog toga na putu prema dugotrajnijem razdoblju usporenog rasta i slabe inflacije.

Sadašnja predviđanja govore da će se bruto domaći proizvod (BDP) u europodručju povećati za 1,1 % u 2019. i za 1,2 % u 2020. i 2021. U usporedbi s ljetnom gospodarskom prognozom iz srpnja 2019. prognozirani je rast u 2019. manji za 0,1 postotni bod (u odnosu na 1,2 %) i 0,2 postotna boda u 2020. (u odnosu na 1,4 %). Kad je riječ o cijelom EU-u, predviđa se rast BDP-a za 1,4 % u 2019., 2020. i 2021. Prognoza za 2020. također je revidirana na niže u odnosu na ljeto (s 1,6 %).

Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge te uniju tržišta kapitala, izjavio je: Europsko gospodarstvo zasad pokazuje otpornost u manje poticajnom vanjskom okruženju: gospodarski rast nastavlja se, otvara se velik broj radnih mjesta, a domaća je potražnja snažna. Međutim, možda nas u budućnosti čeka nemirno more: razdoblje velike nesigurnosti povezano s trgovinskim sukobima, rastuće geopolitičke napetosti, ustrajna slabost proizvodnog sektora i Brexit. Pozivam sve države članice EU-a s visokim razinama javnog duga da provode razborite fiskalne politike i počnu smanjivati razine svojeg duga. S druge strane, države članice koje imaju fiskalnog prostora trebale bi ga iskoristiti upravo sada.

Povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici izjavio je: Sva gospodarstva u EU-u trebala bi tijekom sljedeće dvije godine nastaviti rasti unatoč sve težim uvjetima. Temelji gospodarstva EU-a čvrsti su: nakon šest godina rasta nezaposlenost u EU-u najniža je od početka stoljeća, a ukupni deficit manji je od 1 % BDP-a. Međutim, zbog izazovnog puta koji je pred nama nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu. Sve poluge politike morat će se iskoristiti za jačanje otpornosti Europe i poticanje rasta.

Rast će ovisiti o sektorima usmjerenima na domaće tržište

Kontinuirane trgovinske napetosti između SAD-a i Kine i visoka razina političke nesigurnosti, osobito u trgovinskoj razmjeni, smanjile su ulaganja, proizvodnju i međunarodnu trgovinu. S obzirom na prognoze da će rast svjetskog BDP-a ostati slab, rast u Europi ovisit će o snazi sektora koji su usmjereniji na domaće tržište. Oni će se pak oslanjati na rast plaća na tržištu rada, povoljne uvjete financiranja i, u određenim državama članicama, povoljne fiskalne mjere. Iako se predviđa da bi gospodarstva svih država članica trebala nastaviti rasti, domaći pokretači rasta sami vjerojatno neće biti dovoljni za snažan rast.

Tržišta rada trebala bi ostati stabilna, iako će poboljšanja usporiti

Otvaranje novih radnih mjesta diljem EU-a pokazalo je iznenađujuću otpornost. Dijelom je razlog u tome što je obično potrebno određeno vrijeme da gospodarska kretanja počnu utjecati na radna mjesta, ali i u pomaku u zapošljavanju prema uslužnim sektorima. Zaposlenost u EU-u rekordno je visoka, a nezaposlenost je najniža od početka stoljeća. Iako će se otvaranje novih radnih mjesta vjerojatno usporiti, u europodručju se očekuje nastavak pada stope nezaposlenosti sa 7,6 % ove godine na 7,4 % 2020. i 7,3 % 2021. Predviđa se da će stopa nezaposlenosti u EU-u ove godine pasti na 6,3 % te da će se 2020. i 2021. stabilizirati na 6,2 %.

Inflacija će i dalje biti niska

Inflacija u europodručju ove je godine zasad usporena zbog pada cijena energenata zbog toga što su poduzeća u velikoj mjeri odlučila trošak većih plaća apsorbirati vlastitim maržama, a ne ih prebaciti na potrošače. Očekuje se da će tijekom sljedeće dvije godine inflacijski pritisci ostati blagi. Predviđa se da će inflacija u europodručju (Harmonizirani indeks potrošačkih cijena) ove i sljedeće godine iznositi 1,2 %, a zatim u 2021. narasti na 1,3 %. Predviđa se da će inflacija na razini EU-a ove i sljedeće godine iznositi 1,5 %, a 2021. 1,7 %.

Razine javnog duga smanjit će se petu godinu zaredom, a deficit će blago porasti

Prema očekivanjima, europske javne financije i dalje će imati koristi od vrlo niskih kamatnih stopa na nepodmireni dug. Unatoč slabijem rastu BDP-a, predviđa se da će se ukupni udio javnog duga u BDP-u europodručja nastaviti smanjivati petu godinu zaredom, na 86,4 % ove godine, 85,1 % 2020. i 84,1 % 2021. Jednako vrijedi i za EU, u kojem će udio javnog duga u BDP-u po predviđanjima pasti na 80,6 % ove godine, 79,4 % 2020. i 78,4 % 2021.

S druge strane, salda opće države u nekim državama članicama trebala bi se neznatno pogoršati zbog učinaka nižeg rasta i donekle blaže diskrecijske fiskalne politike. Predviđa se da će ukupni deficit europodručja porasti s rekordno niskih 0,5 % BDP-a u 2018. na 0,8 % ove godine i 0,9 % u 2020. te na 1,0 % u 2021., uz pretpostavku da se politika neće mijenjati. Međutim, očekuje se da će zajednička fiskalna politika europodručja, tj. ukupna promjena strukturnog proračunskog salda 19 država članica europodručja, ostati uglavnom neutralna. Očekuje se i porast ukupnog deficita u EU-u s 0,7 % BDP-a u 2018. na 0,9 % ove godine, 1,1 % u 2020. i 1,2 % u 2021.

Izgledi za budućnost i dalje su zbog rizika pretežno nepovoljni

Zbog brojnih bi rizika rast mogao biti manji od predviđenog. Rast bi moglo smanjiti dodatno jačanje nesigurnosti ili povećanje trgovinskih i geopolitičkih napetosti te usporavanje kineskog gospodarstva ako bi, zbog slabijih učinaka dosad poduzetih političkih mjera, ono bilo veće od očekivanog. Nešto nam bliži rizici uključuju neuređen Brexit i mogućnost da slabost proizvodnog sektora ima veći učinak prelijevanja na sektore usmjerene na domaće tržište.

Suprotno tome, smanjenje trgovinskih i geopolitičkih napetosti te snažniji rast u Kini pridonijeli bi rastu. Rastu u europodručju pridonijelo bi i to da države članice koje imaju fiskalnog prostora odaberu ekspanzivniji smjer fiskalne politike od očekivanog. Općenito gledajući, ravnoteža rizika i dalje je izrazito nepovoljna.

Posve teoretska pretpostavka za Ujedinjenu Kraljevinu

S obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a projekcije se temelje na posve teoretskoj pretpostavci da će se u trgovinskim odnosima između EU-27 i Ujedinjene Kraljevine zadržati status quo.Te projekcije služe samo za prognozu i ne utječu na aktualni postupak u kontekstu članka 50.

Kontekst

Prognoza se temelji na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 21. listopada 2019. Svi ostali ulazni podaci, uključujući pretpostavke o državnim politikama, uzeti su u obzir zaključno s 24. listopada 2019. Osim ako su politike uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, u projekcijama se ne pretpostavljaju njihove promjene.

Nova prognoza Europske komisije sadržavat će ažurirane projekcije BDP-a i inflacije u Privremenoj zimskoj gospodarskoj prognozi 2020.

Više informacija potražite OVDJE.

___

Odgovori

%d blogeri kao ovaj: