Izazovi slijedećeg desetljeća

Kako pripremiti tvrtku da bude pobjednik u 2020.-ima?

Konkuretno okruženje će izgledati drugačije u 2020.-ima

Među najboljim tvrtkama u svijetu, mjereno prema tržišnoj kapitalizaciji na burzama vrijednosnica, deset najvećih u proteklih deset godina, dolazilo je iz pet zemalja, a među tih deset samo dvije tvrtke bile su tvrtke iz tehnološkog sektora.

Danas, deset najboljih dolazi iz Sjedinjenih Država i Kine, većina su tehnološke tvrtke, a neke su, barem privremeno, premašile vrijednost jednog bilijuna (tisuću milijardi) dolara.

Što se tiče slijedećeg desetljeća najbolji će biti oni koji će se najbolje pripremiti za trendove koji će iz temelja preoblikovati svakodnevni život i poslovanje, trendove kao što su novi ekonomski poredak i tehnologije poput umjetne inteligencije – tvrde analitičari konzultantnske kuće Boston Consulting Group.

Da bi bili ispred tih trendova, poslovni lideri trebaju reorganizirati svoje organizacije na temelju pet novih imperativa, koji će se primjenjivati u svim industrijama i regijama:


1. Svladati novu logiku konkurentnosti

Sve prisutniji trendovi u tehnologiji, uključujući senzore, internet stvari i umjetnu inteligenciju, pretvorit će svako poslovanje u informacijsko poslovanje. S eksponencijalnim rastom i dostupnošću podataka, boljim alatima za dekodiranje tih podataka i brzo promjenjivim poslovnim okruženjem, tvrtke će sve više morati konkurirati stopom učenja, koristeći tehnologiju za prepoznavanje i ispunjavanje promjenjivih potreba svakog pojedinog korisnika. Konkuretno okruženje će, također, izgledati drugačije u 2020.-ima.

Tradicionalne granice industrije će biti nejasne. Umjesto njih, konkurencija i suradnja će se odvijati i unutar i između ekosustava – klastera tvrtki koje će formirati privremena partnerstva i koja će se zajednički razvijati. Ekosustavi su dinamični i ne mogu se potpuno kontrolirati, tako da će tvrtke morati biti više orijentirane prema vani, uspostaviti indirektan utjecaj kroz platforme i tržište i razvijati se zajedno sa svojim partnerima. Nekoliko digitalnih divova već je značajno iskoristilo moć ekosustava.

Primjerice, Alibaba je postala jedna od najvrjednijih svjetskih tvrtki gradeći platforme koje povezuju pružatelje svih funkcija e-trgovine (kao što su proizvodnja, logistika i marketing), međusobno i s krajnjim korisnicima, odnosno, drugim riječima, upravljajući ekosustavom koji se mijenja. Međutim, još ne postoji definitivan priručnik za ovu eru, praksa ide ispred teorije i oni koji otkriju pravi kod uspjeha, bit će itekako u prednosti. Konačno, konkurentnost tvrtki će sve više ovisiti i o njihovoj otpornosti.

Naime, ubrzanje tehnoloških promjena, preusmjeravanje geopolitičke moći, povećana kontrola poslovanja i polarizacija društva ukazuju na razdoblje dugotrajne neizvjesnosti, u kojem će se životni ciklusi poduzeća najvjerojatnije i dalje smanjivati. Tvrtke će, stoga, morati brinuti ne samo o njihovoj neposrednoj konkurentnosti, već i o sposobnosti da prođu kroz neočekivane šokove.


2. Osmisliti organizaciju budućnosti

Velike količine podataka i umjetna inteligencija već mijenjaju našu sposobnost učenja. Međutim, povijest je pokazala da su organizacijske inovacije neophodne, kako bi se iskoristio cjelokupni potencijal novih tehnologija. Primjena umjetne inteligencije na postojeće procesne korake nije dovoljna: tvrtke moraju ugraditi tehnologiju u “integrirane petlje učenja”, koje stalno prikupljaju informacije iz podatkovnih ekosustava, izvode zaključke pomoću strojnog učenja i, temeljem njih, samostalno djeluju, a sve to uz algoritmičku brzinu.

Brži vremenski okviri nisu jedini važni, tvrtke se također moraju bolje postaviti za sporo-pokretljive snage, kao što su društvene i političke promjene, a koje sve više mijenjaju poslovanje. Lideri će, stoga, morati stvoriti organizacije koje uče i prilagođavaju se svim vremenskim okvirima, kombiniranjem najboljeg od ljudi i od strojeva.

Algoritmima treba vjerovati da mogu prepoznati obrasce u podacima i da djeluju na njih samostalno, dok se ljudi trebaju usredotočiti na zadatke višeg reda, kao što je vrednovanje algoritama, kreiranje novih mogućnosti te na dizajniranje same hibridne organizacije “čovjeka i stroja”. Neki već počinju usvajati ta načela. Primjerice, Amazonovim uređajima za preporuke i određivanje cijena upravljaju autonomni sustavi znanosti o podacima, a ljudi ‘miču prste’ s toga i fokusiraju se na kreativnije zadatke, kao što je redizajniranje tih sustava za nove strateške prioritete.

Organizacija danas mora biti spremna na nova učenja, s fleksibilnim tehničkim sustavima i promjenjiivim poslovnim modelima, tako da se stalno može prilagođavati okolišu. Također se traže i nova sučelja, koja ljudima omogućuju razumijevanje i povjerenje u strojeve i njihovo djelovanje. To zahtijeva i novi model upravljanja, onaj koji se temelji na biološkim principima kao što su eksperimentiranje i zajednički razvoj. Drugim riječima, lideri trebaju preusmjeriti svoj naglasak sa stvaranja uhodanih i ‘tvrdih’ struktura na upravljanje fleksibilnim i dinamičnim sustavima.


3. Primijeniti dokazane pristupe o upravljanju transformacijom poslovanja

Obnavljanje organizacija za konkurentnost u 2020.-ima neće biti lak zadatak. Današnje vodeće tvrtke bi se mogle suprotstaviti velikim promjenama, bilo zbog averzije prema riziku ili vlastite samouvjerenosti. No, istraživanje pokazuje da je najveći čimbenik uspjeha velikih procesa promjena ovisan o tome koliko se rano započne s njima. Stoga je ključno stvoriti osjećaj žurnosti u organizacijama, kako bi svi na vrijeme shvatili potrebu za promjenom.

Čak i za tvrtke koje su predane promjeni, to može biti rizično jer većina velikih promjena ne uspijeva. Stoga, lideri moraju primijeniti transformaciju utemeljenu na dokazima – temeljenu na empirijskom razumijevanju onoga što funkcionira i zašto, umjesto da se oslanjaju na uvjerljive tvrdnje i uhodana pravila.

Lideri također trebaju diverzificirati svoje pristupe u provođenju promjena. Veliki programi transformacije obuhvaćaju puno vrsta izazova. U skladu s tim, lideri će morati prilagoditi svoje pristupe, krećući se dalje od jednog programa koji odgovara svima, a koji su usmjereni samo na standardizirane procese i unaprijed osmišljene vremenske okvire.


4. Iskoristiti raznolikost za povećanje inovativnosti i otpornosti na promjene

Raznolikost nije samo moralni imperativ, ona može učiniti poduzeća učinkovitijima na duge staze. Istraživanje koje je obuhvatiulo više od 1700 tvrtki diljem svijeta pokazuje da raznolikost povećava sposobnost za inovacije, šireći raspon ideja i mogućnosti tvrtke. Raznolikost, također, povećava otpornost: poput bioloških zajednica, tvrtke koje obuhvaćaju veću heterogenost bolje su pozicionirane da izdrže neočekivane promjene.

Najočitiji izvori raznolikosti, kao što su spol, etnička pripadnost i seksualna orijentacija, doista su važni za poticanje inovacija. Međutim, različita radna iskustva i obrazovanje također imaju smisla, a tvrtke koje su različite u više dimenzija su još inovativnije. Kako bi otkrili puni potencijal raznolikosti, organizacijama je potrebna i kultura koja vodi do prihvaćanja novih ideja. One moraju provesti mjere koje omogućuju otvoreno komuniciranje i predanost izgradnji raznolikosti kod najvišeg menadžmenta.


5. Ostvariti vrijednost za poslovanje i društvo

Negativni vanjski učinci, poput klimatske krize, sve su vidljiviji, automatizacija izaziva strah o budućnosti posla, pada povjerenje u tehnologiju, a najuspješnije tvrtke postaju sve moćnije. Kao rezultat toga, uloga poslovanja u društvu dolazi u pitanje, riskirajući održivost postojećeg modela korporativnog kapitalizma.

Da bi se poslovanje nastavilo, ono mora biti dio rješenja. Čelnici će morati ovladati umjetnošću korporativnog vladanja, proaktivno utjecati na kritična društvena pitanja, a koja će sve više djelovati na poslovanje. Morat će se usredotočiti i na ukupan društveni utjecaj svojih tvrtki, osiguravajući da poslovanje stvara društvenu i ekonomsku vrijednost. To ne samo da može dugoročno povećati financijski učinak tvrtke, nego može ojačati društveni odnos između tvrtke i društva, osiguravajući da taj odnos potraje.
___

*Izvorni članak priredili su Rich Lesser, globalni CEO i predsjednik Boston Consulting Grupe, Martin Reeves, stariji partner i direktor BCG Henderson instituta i Kevin Whitaker, ekonomist u BCG Henderson institutu

%d blogeri kao ovaj: