Kako platiti čim manje poreza i ostvariti veću dobit, a da sve bude legalno?

U ovom članku ćemo odgovoriti na pitanje iz naslova, dakako, uz važnu napomenu – da svi postupci budu zakoniti. Ako ste jedan od onih poduzetnika sretnika koji posluju s dobiti onda si već sada postavljate pitanje kako platiti manje poreza za 2014. godinu. Činjenica je da je porezno opterećenje za poduzetnike dobitaše unazad dvije godine povećano (12% porez na dohodak od kapitala za isplatu dobiti uvećan za prirez), što znači da je ukupno porezno opterećenje na dobit prije oporezivanja između 30 i 31,3% ukoliko se odlučite isplatiti dobit.

Postoji nekoliko načina kako platiti manje poreza, a da sve bude zakonito, stoga u nastavku ukratko navodimo samo neke od mjera:

Porezna optimizacija za poduzetnika. Poduzetnici bi pri izradi svojih poslovnih planova svakako trebali porez na dobit tretirati kao dodatni trošak za njihovo poduzeće, jer umanjuje konačni dobitak za isplatu. Stoga bi trebali razmotriti sva druga porezna opterećenja (na pr. porez na dohodak od najma imovine) i prirodu poslovanja te mogućnosti iznajmljivanja vlastite imovine poduzeću (stan, vozilo, oprema i sl.) pri čemu efektivna porezna stopa za njih kao fizičke osobe iznosi manje od 10% što je u svakom slučaju tri puta povoljnije od isplate dobiti. Također su u tom slučaju i svi troškovi te imovine porezno priznati tj. mogu se priznati u troškove poduzeća ukoliko se doista i koriste u poslovne svrhe.

Rezervacija troškova i ukalkulirani troškovi. Člankom 11. Zakona o porezu na dobit porezno je priznato ukalkulirati neiskorištene godišnje odmore u troškove za 2014. g. Također treba provjeriti ukoliko postoje projekti s nesrazmjerom prihoda i rashoda, postoje li troškovi vezani uz ostvarene prihode i ukalkulirati iste u 2014.g., ili drugim riječima za sve nepristigle račune u trenutku podnošenja porezne prijave.

Maksimalno porezno dopustive stope amortizacije. Članak 12. točka 6. Zakona o porezu na dobit propisuje mogućnost dvostrukih stopa amortizacije (ubrzana amortizacija) i time direktan utjecaj na nižu poreznu osnovicu. Svakako vodite računa o ekonomskom razlogu za više stope amortizacije, odnosno da li se sredstvo doista i koristi intenzivnije nego ranije.

Povećanje temeljnog kapitala za neto ostvarenu dobit. Ovom mjerom je predviđena mogućnost potpunog oslobođenja od obračunavanja poreza na dobit, što je novost od 2012. g. Kako propisuje članak 6. porezna se osnovica može smanjiti za reinvestiranu dobit, pod uvjetom da se u roku od 6 mjeseci nakon isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit dostavi Poreznoj upravi dokaz o povećanju temeljnog kapitala i to ostvarenom dobiti za 2014.g. Na konkretnom primjeru bi to značilo da bi na osnovicu poreza na dobit od 100.000 kn, poduzetnik koji si želi isplatiti dobit trebao platiti porez na dobit (20%), te porez na dohodak od kapitala (12%) uvećan za prirez (primjerice 18% za poduzetnika iz Zagreba), što je sveukupno porezno opterećenje od 31.328 Kn, odnosno neto dobit za isplatu od 68.672 kn. No ukoliko bi bi poduzetnik odlučio dobit prije oporezivanja od 100.000 kn reinvestirati u tvrtku, tada bi osnovica poreza na dobit bila 0 Kn i poduzeće je oslobođeno poreza na dobit kao i predujmova poreza na dobit za sljedeće porezno razdoblje.

O odnosu troškova provođenja povećanja temeljnog kapitala (revizija, sudske i javnobilježničke pristojbe) putem ‘reinvestirane dobiti’ i poreznih opterećenja, ovisiti će konačna i odluka poduzetnika.

Povećanje stimulativnih troškova. Prisjetimo li se ponovno da je porez na dobit i prateći porez na dohodak od kapitala zapravo trošak za poduzetnika, postavlja se pitanje da li ste kao poduzetnik spremni masu poreznog opterećenja (primjerice kako je gore navedeno 31.328 Kn) radije podijeliti s vašim zaposlenicima i obračunati za navedeni iznos određenu stimulaciju u obliku bonusa (dohotka) s uračunatim porezima, prirezom i doprinosima iz i na plaće, te tako stimulirati svoje zaposlenike odnosno sebi povećati poduzetničku plaću. Također navedena sredstva možete iskoristiti i da zaposlenicima omogućite stručno usavršavanje te su troškovi stručnih usavršavanja (uključujući i sve prateće troškove literature, službenih putovanja i sl.) priznati dva puta kao odbitna stavka poreza na dobit: prvi puta kao trošak i drugi puta kao porezna olakšica i to do maksimalno 70% ovisno o veličini poduzetnika i vrsti obrazovanja.

9 thoughts on “Kako platiti čim manje poreza i ostvariti veću dobit, a da sve bude legalno?

  1. Poštovana Tanja,
    čestitam Vam na ovom portalu. Drago mi je da postoje ljudi koji svojim iskustvom savjetuju i pomažu budućim i sadašnjim poduzetnicima.
    Imam malo poduzeće već 12 godina, nekako smo uvijek složili godinu za godinom, napravili poslovni prostor, stan koji koristimo kao skladište, itd…, sa 4 zaposlenika gdje se ubrajam i ja.
    Poduzeće se bavi posredovanjem, vođenjem projekata, zastupanjem i savjetovanjem, prodajom inovativnih sistema putem webshopa. Sve je vezano uz nekretnine.
    Smatram da će 2015 godina biti za nas još teža od ove.
    Zbog toga sam si stavio za cilj, kako do kraja godine reorganizirati i poboljšati rad svog poduzeća pa i to kako platiti čim manje poreza i ostvariti veću dobit, a da sve bude legalno.
    Pošto je svakom poduzetniku cilj zarada, plan se bazira većinom na preraspodjeli mog posla a manjim djelom na poboljšanje uvjeta rada u poduzeću, i bilo bi sljedeće:
    – planiram razdvojiti poslovanje na tri dijela:
    1. u postojećem poduzeću (d.o.o. u sustavu PDV-a) ostaje posredovanje po određenom jezičnom području i webshop, ja ostajem odgovorna osoba i ostaju zaposleni svi moji suradnici
    2. osnovat ću drugo poduzeće (d.o.o. koji neće biti u sustavu PDV-a), preuzet će, ugovorno definirano posredovanje na određenom jezičnom području, ja bih bio i zaposlenik i odgovorna osoba uz direktorsku plaću. Prema kalkulacijama bih trebao zadržati ali ako prekoračim limit za PDV, spojit ću dva poduzeća u jedno.
    3. otvorio bih i paušalni obrt za zastupanje i konzalting investitora na svoje ime

    – dva poduzeća će potpisati ugovor o zajedničkom nastupanju na tržištu po jezičnim područjima i najmu 50% poslovnog prostora sa infrastrukturom (ovako bih ja ostao u istom prostoru kao odgovorna osoba uz uvid poslovanja oba poduzeća)
    – paušalni obrt bi preuzeo savjetovanje i zastupanje odnosno konzalting investitora
    – jedan stari auto u poduzeću je prodan a novi sam kupio kao fizička osoba pa će ići najam poduzeću (2 kn /km)
    – stavljamo u funkciju stan poduzeća koji smo koristili kao skladište
    – poduzeće će uzeti u najam moju garažu za skladište
    – svake godine i nadalje dva zaposlenika idu na predavanja i edukaciju i daju se manji bonusi, božićnica, uskrsnica
    – uvode se dva nova programa koja će nam smanjiti obim posla i do 25% kod reklamiranja i pomažu u konačnom marketingu putem adwords-a i facebook-a
    Po mojim kalkulacijama:
    – svi mi u poduzeću biti ćemo pod manjim stresom zbog novih programa i rasterećenja obima posla, bit će dodatnih sredstava za daljnje razvijanje poduzeća i radnog okruženja
    – prvo poduzeće će imati dodatnu zaradu od stavljanja stana u funkciju u turističkoj sezoni oko 20 do 25 tisuća kuna, a najmom 50% poslovnog prostora kompenzirat će najam garaže za skladište
    – drugo poduzeće će zaraditi oko 40-50 tisuća kuna više (usluge/računi ispostavljam bez PDV-a, po visini kao račun sa PDV-om i još ću biti konkurentan), plus još najam auta poduzeću što ostaje djelomično meni
    – a paušalni obrt se zna, bar 120 tisuća kuna
    Svaku daljnju preporuku, savjet rado ću primiti.

    Ako sve ovo ostvarim povećat ću sa 110% svoj trud na 120%, a vjerujem da bi veći dio dodatne zarade u prvom poduzeću podijelio kao dodatni bonus kolegama.

    Pitanja:
    – imate li saznanja o novom zakonu za spajanje svih dohodaka za oporezivanje na kraju godine
    – smatrate li da bih ovom podjelom poslovanja bio u sukobu interesa iako sam vlasnik oba poduzeća i obrta
    – da li bi ovom podjelom mog poslovanja bio obveznik godišnje prijave poreza na dohodak (najam vozila poduzeću ne ide po rješenju dok najam garaže i paušalni obrt ide)
    – trebam li za garažu minimalne tehničke uvjete za skladište (nekvarljiva tehnička roba) jer je garaža unutar kuće u kojoj živim
    – može li mi ili ima li itko pravo postaviti pitanje kada stignem sve to odraditi pošto ću u drugom poduzeću biti u tjedno 40 satnom radnom odnosu. Da li pomaže ili je uopće potrebna potvrda prema novom ZR čl.61 točka 3. za paušalni obrt (dodatni radni sati).
    – u paušalnom obrtu usluge će biti prema EU članicama, trebam li porezni broj zatražiti
    – u paušalnom obrtu smije li član domaćinstva pomoći (npr.: sređivanje dokumentacije)
    – sufinanciranje mjesnog nogometnog kluba kakve porezne olakšice nosi d.o.o.-u
    – za korištenje vlastitog vozila u poduzeću gdje nisam zaposlen ali sam odgovorna osoba imam li pravo na neke troškove
    – povećanjem temeljnog kapitala i reinvestiranjem dobiti u poduzeće kratkoročno se izbjegava plaćanje poreza na dobit u visini od 20% (nema predujma poreza na dobit u idućoj godini) a što se dešava kod smanjenja temeljnog kapitala odnosno izuzimanja dobiti (do ove razine još nisam stigao). npr. dobit reinvestirana u gradnju poslovnog objekta za iznajmljivanje i nakon 10-12 godina želim prodati nekretninu

    Nažalost kod nas ova tema je još uvijek tabu tema, tretiraju te kao kriminalca, kao da želiš ukrasti od države porez, dok u svijetu uče poduzetnike kako platiti legalno manje poreza državi da bi bolje poslovali i da bi u konačnici mogli još više platiti državi.
    Pročitao sam sve Vaše odgovore na različitim temama pa Vas molim mišljenje na osnovi onoga što vam se dešava u Vašem poslovanju, ako je moguće i onda ako je nešto „pravno“ pitanje.
    Odluka je moja u što ću se upustiti, koristeći Vaše iskustvo i mišljenja, koje nesebično dajete na portalu, kao i mišljenja svog odvjetnika i knjigovođe.
    Unaprijed Vam se zahvaljujem na odgovoru.
    S poštovanjem
    Đula

    1. Poštovani,
      Krenimo redom s odgovorima.
      Što se tiče spajanja dohodaka na kraju godine, bitno je da sa svim samostalnim primicima ne ostvarite kao fizička osoba više od 230.000 Kn godišnje jer u tom slučaju ulazite u PDV sustav. S druge pak strane svi ostali primici, plaća, honorari, prihodi od najma se oporezuju po porezima koji se smatraju konačnim porezima.
      Smatram da niste u sukobu interesa jer kao poduzetnik možete poduzetničku djelatnost ostvarivati kroz više oblika (poduzeće, obrt itd.).
      Za minimalne tehničke uvjete provjerite s nekim stručnjacima iz područja zaštite na radu.
      Za dodatne sate rada provjerite s odvjetnicima.
      Za poslovanje s EU je potrebno pribaviti PDV-ID broj, no obzirom da niste u PDV sustavu svakako ćete na računima naznačiti da prema članku 90 Zakona o PDVu niste u PDV sustavu i PDV nije zaračunat.
      Što se tiče mjesnog nogometnog kluba, pretpostavljam da ste mislili na donacije, koje su porezno priznate do 2% godišnjih prihoda prethodne godine.
      Ukoliko niste zaposleni u poduzeću, a koristite vozilo, u pravilu bi se to tretiralo kao izuzimanje za vlasnika i oporezuje se sa 40% poreza + prirez što vam nije isplativo. Vozilo na neoporeziv način mogu koristiti zaposlenici i to u poslovne svrhe, ili 24sata dnevno kada im se obračunava tzv. plaća u naravi.
      Nedavno je objavljena izmjena zakona o porezu na dobit po kojoj se na reinvestiranu dobit ne plaća porez na dobit ukoliko je u cilju ulaganja u dugotrajnu imovinu i očuvanje radnih mjesta, što mi se čini da je upravo vaš primjer.

      Sretno!

  2. Poštovana,

    Poslovni partneri iz inozemstva (Mađarske i Njemačke) žele da za potrebe posla koji radim za njih nastupam sa novim osobnim vozilom te su mi voljni osigurati sredstva za to u vidu pozajmice koju bih vratio u roku od 4-5 godina ili u vidu izvanrednog prihoda.

    Mogu li kao obrtnik – paušalni obveznik poreza na dohodak primiti (uz već ostvarene primitke u iznosu od 145.000,00 kn) izvanredni primitak u iznosu od oko 160.000,00 kn te zatvoriti obrt i nakon nekog vremena ga opet otvoriti, prijaviti kao paušalni obveznik poreza na dohodak i nastaviti poslovati s tim da nakon toga više ne bih prelazio granični primitak od 149.500,00 kn ili bih ovim postupkom bio u sukobu sa općim poreznim zakonom?

    Mogu li kao obrtnik – paušalni obveznik poreza na dohodak primiti pozajmicu od poslovnog partnera iz inozemstva (doo iz Mađarske) na račun obrta ili na tekući račun, te kako to prikazujem u knjizi prometa i da li je potrebna dodatna dokumentacija ili izjava koju pokazujem poreznom referentu (a da mi se ne knjiži kao prihod ili primitak)?

    Ukoliko bih u poslu koji radim ostvarivao rezultate veće od graničnog primitka za paušalnog obveznika poreza na dohodak da li iznos veći od 149.500,00 kn mogu preusmjeriti na trgovačko društvo (fakturirati u ime trgovačkog društva) te može li biti navedena ista usluga (npr. istraživanje tržišta) ili mora neka druga usluga? Da li je ova namjera u sukobu sa nekim od poreznih zakona ili pravilnika?

    Osim toga, interesira me koje djelatnosti može raditi i koje troškove može knjižiti kao porezno priznate trgovačko društvo bez zaposlenih (obveznik poreza na dobit u sustavu PDV-a)?
    Preuzeo bih kao paušalni obveznik poreza na dohodak (obrt) vlasništvo nad jednim trgovačkim društvom te bih preuzeo ovlaštenje za zastupanje (direktor ili prokurist).
    Trgovačkom društvu je potreban poslovni prostor (stan u dvorištu sa izdvojenim režijama) za potrebe čuvanja uzoraka i dokumentacije, te uredsko poslovanje. Kako sam zaposlen u svom obrtu, radio bih poslove za trgovačko društvo bez naknade, ali za dobit koju navedeno društvo ostvari. Osoba ovlaštena za zastupanje bi koristila telefon.

    S poštovanjem,

    Siniša

    1. Poštovani,
      Što se tiče primitaka iz inozemstva, a na ime pozajmice, svakako provjerite s poreznim referentom. Mišljenja sam da je puno bolje da vam to partneri ponude kao pozajmicu fizičkoj osobi nego putem obrta.
      Ukoliko biste prešli maksimum za obrt, naravno da uvijek možete istu uslugu pružati putem poduzeća primjerice koji je isto registriran za istu djelatnost.
      O porezno priznatim troškovima u poduzeću smo pisali u jednom od članaka na našem portalu pa slobodno pogledajte.
      Sretno!

      1. Poštovana Tanja,

        Hvala na brzom odgovoru. Prije nego sam se odlučio postaviti upit, pročitao sam većinu članaka i foruma, ali nisam našao odgovor na pitanje koji troškovi su porezno priznati za trgovačko društvo bez zaposlenih. Da li mislite da li bi bilo mudrije zaposliti se u poduzeći i imati obrt (paušalni obveznik poreza na dohodak) za rezervni položaj?
        Moja supruga (zaposlena) iznajmljuje stan u dvorištu koji bih htio koristiti kao poslovni prostor, ali se pokazalo da porez na najam nije konačan već se pojavio u poreznom rješenju poreza na dohodak. Da li isto važi i za porez od dohotka od kapitala?
        Tražilica na portalu ne radi u Google Chromeu.

        LP

        Siniša

      2. Poštovana Tanja,

        U nastavku teksta evo odgovora od poreznih savjetnika…

        Ako bi primili pozajmicu iz inozemstva za nju morate imati ugovor o pozajmici pod uvjetima pod kojim se pozajmica daje, no ako taj obrt zatvorite onda se na nju plaća porez na dohodak. Ne postoji mogućnost nikakvog “preusmjeravanja” dijela prometa na trgovačko društvo. Trgovačko društvo koje nema zaposlenih nema ni troškova. Što se tiče poslovnog prostora za njega treba biti sklopljen ugovor o najmu.

        LP

        Siniša

  3. Poštovana g.Tanja
    Molila bi za savjet, s 01.03.14.otvorila sam obrt za trgovinu tekstilom uz poticaj samozapošljavanja i pošto sam lokal uzela u najam i on je u potpunosti opremljen nisam ulazila u sustav PDV-a ali sad sam ipak malo premašila granicu od 230.000,00kn i 2015 ulazim po sili zakona, sad me brine zaliha robe u dućanu koja je u cijelosti plaćena, tj.predporez kako i da li je moguće priznati ga u 2015. Jer zakon je jako nedorečen veli mi u poreznoj moj savjetnik, a opet neki vele da se porez ne može 2x platit.
    Znam da zakon u većini uvijek ima nekoliko situacija za odabir ,a ja ipak ne bi voljela proći najgore jer mi kao početniku iznos od 20-30.000,00kn pdv puno znači, jer zalihu u dućanu ne mogu svesti na 0
    Puno vam hvala

    1. Poštovana Ljiljana,
      Obzirom da ste premašili granicu i ulazite u PDV sustav, u 2015.g. ćete obračunavati PDV na izlaznim računima, no nažalost pretporez na zalihe robe koju već imate ne možete ispraviti jer u vrijeme nabavke robe niste bili u sustavu PDVa. Stoga se upravo kod planiranja poslovanja treba voditi računa da se ukoliko će se prijeći granica za ulazak u PDV riješe zalihe u tekućoj godini. Nažalost u 2015.g. će vam ovisno o visini zalihe, ista utjecati na vašu maržu.
      U svakom slučaju sretno u 2015.g.!

  4. Poštovan gđo. Tanja,

    imam pitanje u vezi ugovora o djelu, naime nigdje nije točno definirano koji se poslovi mogu raditi na ugovor o djelu. Moj muž ima pilanu i budući da moj brat živi na adresi gdje muž ima obrt (pilana je smještena u dvorištu mog brata) muž bi s njim htio sklopiti ugovor o djelo budući da mu moj brat ne može pomagati kao član obitelji, a ne želi da ga prijavi u radni odnos. Da li je moguće da njih dvojica skolope ugovor o djelu za rad na pilani, odnosno da moj brat vrši poslove rezanja dok mog muža nema, ili da ne znam vrši brušenje pila , popravka nečega na pilani ili bi moj muž mogao imati problema u slučaju inspekcije. Unaprijed hvala na odgovoru.
    Mirjana

Comments are closed.

%d blogeri kao ovaj: