Konferencija b.creative

ABBA je imala veće prihode od Volva

Zagreb, 25. listopada 2019. – Kulturne i kreativne industrije zapošljavaju veliki udio visokoobrazovanih mladih kadrova i privlače poslovni sektor i ulaganja, što osigurava visok udio u BDP-u. Pojedine zemlje, kao što su Engleska, Danska, Norveška, Austrija i Njemačka, uložile su u kreativne i kulturne industrije na strateškom nacionalnom nivou. Time su ove grane postale pokretač ekonomije, uz pozitivan efekt koji se prelijeva na sve segmente gospodarstva. To je nešto čemu i Hrvatska treba težiti i to je zaključak konferencije b.creative koja se održava danas u Muzeju suvremene umjenosti u Zagrebu.

Konferenciju organiziraju Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija s Hrvatskom gospodarskom komorom i agencijom KEA European Affairs, koju je osnovala Europska komisija.

Predsjednica Hrvatskog klastera kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović naglasila je financiranje kreativnih i kulturnih industrija kao ključnu temu konferencije. Na konferenciji je predstavljen Garancijski program Europskog investicijskog fonda za kreativne sektore, kao i mogućnosti dobivanja sredstava potpore.

Predsjednica Hrvatskog klastera kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović

„Svi misle da bi kultura trebala biti na državnom proračunu. Nas kulturnjake to smeta. ABBA je u svoje najbolje doba imala puno veći prihod od Volva. U Europi najveći prihod ima likovna umjetnost. Kao industrija možemo biti snažni i moćni,“ rekla je Nikolić Popović, naglasivši da posljednjih šest godina vode borbu s jednim pitanjem. „Kreativci ne vole da nas se zove industrijom. S druge strane, javnost ne razumije koliko pridonosimo svim ostalim gospodarskim granama. Nema ništa oko nas što nije dizajnirano,“ naglasila je.

„I Europi je trebalo vremena da shvati vrijednost sektora. Veća je industrija od autoindustrije, farmaceutske industrije. Nije toliko glasna jer je sastavljena od manjih jedinica, pojedinaca i malih i srednjih poduzeća. Zato trebamo podići svijest o njezinom potencijalu,“ rekao je izvršni direktor KEA European Affairs Philippe Kern, naglasivši da je napokon prepoznato da se kultura može financirati i sredstvima EU fondova, pri čemu su dostupna sredstva često duplo veća od prosječnog proračuna ministarstava kulture.

„Trebamo inovaciju u gospodarstvu gledati i kroz prizmu mašte i tehnologije, inženjeri trebaju surađivati s umjetnicima za napredak,“ rekao je Kern.

Kreativni i kulturni poduzetnici iz Hrvatske i Europe usredotočili su se na konferenciji na različite vještine i kompetencije potrebne za ostvarivanje kreativnog poduzetništva u globaliziranom okruženju, a i na potrebe i prepreke s kojima se susreću kulturni i kreativni sektori.

„Želimo da kreativnost bude temelj našeg gospodarstva i da u svijetu budemo prepoznatljivi kao zemlja inovativnosti. U tome će kreativne i kulturne industrije igrati ključnu ulogu. U Europskoj uniji u kategoriju kreativnih i kulturnih industrija možemo uključiti više od 350 industrija. Stvorile su gotovo 30 posto svih radnih mjesta u EU-u u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Privlače sve više ulaganja i osiguravaju visok udio u BDP-u,“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na otvorenju konferencije b.creative

Kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj zapošljavaju više od 124.000 ljudi, većinom visoko kvalitetnih i obrazovanih kadrova. Stoga su i plaće u ovim industrijama osjetno veće u odnosu na druge industrije,“ napomenuo je Burilović.

„Važno je prepoznati vrijednost autorskog djela, ne samo u pravnom aspektu, već i kroz zaštitu ljudskog dostojanstva. Treba pratiti i poticati kreativne i kulturne industrije,“ rekla je predsjednica Hrvatskog klastera kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović.

„Naziv konferencije gotovo zvuči kao upozorenje, onima koji ne znaju kako riješiti problem. Kreativnost potičemo još od dječje dobi. Kada se tiče budućnosti, roditelji obično žele da im djeca budu odvjetnici ili doktori. Tada više nisu entuzijastični oko kreativnosti, tu nema novaca. To pokazuje da nismo uvijek svjesni da kultura i umjetnički talent nisu samo tu kako bi zabavili javnost, već da mogu predstavljati važan ekonomski faktor i izvor prihoda,“ rekao je veleposlanik Kraljevine Belgije Nj. E. Nicolaas Buyck.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je mjere poticanja ulaganja u film i izvoz filmskih proizvoda te porast gaming industrije. „No, imamo manjak radne snage koja može servisirati velike produkcije. Potrebna je prilagodba obrazovnih programa, kao što je ove godine pokrenut program tehničara za video igre, „ rekla je ministrica, naglasivši da su u zadnjoj fazi izrade Zakona o elektroničkim medijima, koji će uskoro u javnu raspravu. U finalnoj fazi je i Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti. „Uvest ćemo kategoriju stručnjaka u kulturi, bez kojih proizvodnja u kulturnim industrijama nije moguća, poput producentskih poslova. Počeo se raditi i novi Zakon o autorskom pravu i formalno će nadležnost za to područje prijeći na Ministarstvo kulture,“ napomenula je ministrica.

U sklopu konferencije održali su se i paneli o kreativnom poduzetništvu, pokretanju investicija, barijerama razvoja i radionice o mogućnostima kreativnog umrežavanja.

Više informacija dostupno je na stranicama konferencije.

___

%d blogeri kao ovaj: