Android | Autor: | 20. Rujan 2013. | 1 komentar

Monetizacija mobilnih aplikacija: kako odabrati naplatni model?

(Slika preuzeta s: Memeburn)(Slika preuzeta s: Memeburn)
1 Flares 1 Flares ×

Jedna od najčešćih početničkih pogrešaka koje možete napraviti u svojim prvim koracima u razvoju mobilnih aplikacije je ne razmišljati o načinu na koji ćete zaraditi na njima. Ne razmišljati ili razmišljati na samom kraju razvojnog procesa, efekt je otprilike isti. U svojim susretima sa developerima, timovima ponekad to izgleda ovako…

“Napravili smo aplikaciju za iOS. Trenutno postoji oko 700 milijuna iOS uređaja na svijetu. Aplikacija će koštati 0.99$ i nadamo se da će je skinuti samo 0.1% od te brojke i bogati smo”. Realnost je ustvari malo surovija. O načinima zarade od mobilne aplikacije trebali biste početi razmišljati u trenutku kada krenete razrađivati ideju same aplikacije i ustvari počinjete planirati razvojni proces. Zašto? Pa stvar je ustvari poprilično jednostavna, kao i svaki drugi proces politika cijena ima neke svoje zakonitosti koje morate poštovati. Prva stvar kojoj se morate posvetiti je naravno istraživanje tržišta na koje ciljate. Koje zakonitosti vladaju na tom tržištu, i na temelju te analize planirate daljnji razvoj ali isto tako i donosite odluke koje se tiču razvojnog procesa.

Na primjer, želite lansirati iOS aplikaciju na hrvatsko tržište. Prva stvar koju morate saznati je broj iOS uređaja koji su trenutno aktivni na tržištu ili makar tržišni udio. U tome vam mogu pomoći raznorazna istraživanja za primjer GFK  ili Wikipedija koja kaže da je mobilna penetracija u Hrvatskoj 119% što dalje znači da na 4,5 milijuna Hrvata postoji 5,1 milijun mobilnih uređaja. Po statistikama GS Statcountera trenutačno u Hrvatskoj dominira Android sa preko 56% udjela a slijedi ga iOS sa 28% udjela prvi sljedeći je Symbian S40 te Windows Phone. Naravno, ove brojke su samo ilustracija jer se prikupljaju od svih uređaja koji su spojeni na internet i pristupaju stranicama u GS Statcounterovoj mreži ali vam daje dobru ideju o trendovima na tržištu.

Daljnji podatak koji nam je zanimljiv isto tako je i broj kreditnih kartica i njihova upotreba za online kupnju. Također i istraživanje koje kaže da su korisnici iOS uređaja skloniji kupnji mobilnih aplikacija od Androida. Kada sve to posložite na jedno mjesto dobit ćete jednostavnu jednadžbu. Vaša zamišljena aplikacija ima maksimalni doseg od 5.115.140 mobilnih telefona od čega je 15% pametnih telefona i 20% od tog broja zaista imaju kreditnu karticu i nešto kupuju online. Pomnožite to sa 0.99$ i oduzmite 30% i dobivate vašu maksimalnu zaradu na toj aplikaciji.

Vjerojatno ćete u tom trenutku zaključiti da vam je Hrvatska pretijesna i pogled proširiti na sve zemlje u regiji (Sloveniju, Srbiju, BiH, Crnu Goru i eventualno Makedoniju) i dobiti malo bolji rezultat od ukupno dvadesetak milijuna mobilnih telefona. Ovo je vježba koju je preporučljivo raditi svaki put, neovisno o tipu aplikacije odnosno platformi, odnosno zemlju na koju ciljate. Situacija se nakon toga malo raščišćava i spremni ste na drugi korak biranje cijene odnosno naplatnog modela.

Postoji nekoliko osnovnih kategorija naplatnih modela i popriličan broj hibrida u kojima se kombiniraju pojedini modeli monetizacije mobilnih aplikacija.

Paid model

Najjednostavniji model – aplikacija košta XY $ pri čemu cijenu određujete po pretpostavljenoj percepciji vrijednosti koju aplikacija donosi korisniku na kojeg ciljate. Ako napravite aplikaciju koju korisnici koriste povremeno i zaista im rješava neki problem ili ih povremeno cijena koju su spremni platiti za to jednaka je cijeni jedne kave odnosno 0,99$.

Ako imate aplikaciju koja iz korijena rješava ili značajno ublažava neki problem, korisnici su spremni platiti daleko više. Koliko točno, ovisi o težini problema odnosno trajnosti rješenja. Velika većina plaćenih aplikacija košta 0,99$. Cijena je najatraktivnija ali isto tako i daje percepciju manje vrijednosti korisniku.

Budite oprezni kod postavljanja cijene jer jednom kada ste je odredili ona može ići samo prema dolje. U rijetkim slučajevima kada je aplikacija zaista doživjela radikalni redizajn i značajne promjene funkcionalnosti cijena može ići prema gore i svako povećanje cijene će se značajno odraziti na smanjenju broja skidanja odnosno plaćanja.  Međutim na raspolaganju su vam drugi mehanizmi kao što su promocijske cijene. Na primjer, prvi tjedan nakon puštanja aplikacije cijena je “promocijska” 0.99$ a nakon toga se vraća na punu cijenu od 1.99$. Koristite “promocijske” cijene često, testirajte potražnju za aplikacijom i neprestano pratite šta se događa sa kupnjama odnosno potražnjom u pojedinim slučajevima.

Freemium model

Sve više zamjenjuje naplatni model. Radi se o prilično jednostavnom konceptu u kojem vašu aplikaciju korisniku nudite u “lakšoj” varijanti potpuno besplatno ali u kojoj nedostaju neke ključne funkcionalnosti ali im se ostavlja mogućnost da te funkcionalnosti naknadno diekrno kroz aplikaciju kupe. Ograničenja mogu biti raznorazna, od vremenskih – aplikaciju možete koristiti sa svim mogućnostima 1 sat dnevno i nakon toga se zaključava, do funkcionalnih – aplikacija ne dozvoljava spremanje onoga što ste u aplikaciji napravili ukoliko ste napravili neki editor slika.

To može biti i jednostavno dodavanje dodatnih funkcionalnosti u vidu dodavanja “expansion” packova – aplikacija za iPad putem koje možete svirati klavir može imati kao “in-app-purschase” dodatni set glasova kao što su orgulje, gitara i slično. Freemium model će vrlo vjerojatno uskoro prestići paid aplikacije po prihodima ako je suditi po nekim analizama. Stvar je poprilično očita i ako pogledate “top grossing” kategoriju Google Playa ii Apple AppStore gdje uvjereno vladaju freemium igre odnosno aplikacije. Zanimljiv pogled na freemium model možete pročitati na jednom od Wall Street Journal blogova.

Zarada na oglasima

Stvar je poprilično jednostavna, u ovom slučaju se radi o besplatnim aplikacijama koje u sebi sadrže oglase i oslanjaju se na princip masovnosti. Developeri takvih aplikacije se nadaju u relativno kratkom vremenu postići veliki broj downloada i aktivnih korisnika te tim istim korisnicima prikazivati oglase kroz neku od oglašivačkih mreža. Ovaj model se također može kombinirati s freemium modelom odnosno korisnike navoditi na to “za samo 0,99$” zauvijek uklone oglase iz  aplikacije i dalje je nesmetano koriste. U ovom slučaju, kao što sam napomenuo na početku, potrebna vam je ne samo velika količina korisnika koji će skinuti aplikaciju nego i poveći broj aktivnih korisnika koji će ju koristiti svaki dan tj. kojima će se svaki dan prikazivati tisuće impresija i koje će generirati klikove na temelju kojih ćete zarađivati.

Postoji na desetke oglašivačkih mreža ciljanih na mobilne aplikacije počevši od Appleovog iAd, googleovog Admoba ili domaćeg ClickAttacka pa sve do kompleksnijih cross promotion sustava kao što su Playhaven ili Tapjoy ili deseci drugih.

Besplatne aplikacije

Usprkos uvriježenom mišljenju, i na potpuno besplatnim aplikacijama se može zaraditi na ovaj ili onaj način. Mala jednostavna aplikacija koja će korisnicima nuditi neke zanimljive podatke (npr. 3 najjednostavnija načina kako zavezati kravatu) može služiti i kako biste promovirali svoju drugu plaćenu aplikaciju “Tie-a-Tie”. S druge strane, može služiti kao jednostavan način promocije vas kao developera odnosno tima, dokazivanje na tržištu, skupljanje referenci i iskustva. Neke od najuspješnijih priča u mobilnom svijetu su nastale upravo ovako (sjeća li se itko Doodle Jumpa?)

Subscription based model (pretplatne aplikacije)

Ovaj model se počeo pojavljivati popularizacijom iPada, odnosno tableta, odnosno, pak, digitalnih magazina koji su se pojavili ubrzo nakon toga. Obično se koristi za aplikacije koje periodički donose novosti (digitalni magazini, razni blogovi i slično). Ovaj naplatni model je poprilično teško održavati jer pretpostavlja redovnu količinu kvalitetnog sadržaja za koju je korisnik spreman plaćati iz mjeseca u mjesec.

Ovo je samo početak priče i kratki presjek najčešćih načina monetizacije mobilnih aplikacija. Kao i na svakom tržištu, i ovdje postoje razni slojevi, varijacije na temu te finese koje obilježavaju svaki od ovih modela kojim ću se naravno posvetiti u idućim članima. Za početak, ovo je i više nego dovoljno da vas uvede u ovaj svijet!

 

Imate li pitanje za Luku na ovu temu? Predlažemo da ga postavite na forumu o Androidu, prodaji i promociji aplikacija!

Autor: Luka Sučić

Luka Sučić

Luka Sučić osnivač je jedne od prvih specijaliziranih tvrtki za razvoj aplikacija za iOS. Osim promoviranja korištenja pametnih telefona i novih tehnologija u poslovnom okruženju, više se puta uhvatio ukoštac s primjenom novih medija u prodaji i oglašavanju te poslovnoj praksi. Razvoj mobilnih aplikacija te promocija ipak je ono što Luku najviše zanima te čemu se prvenstveno posvećuje.