Mozaik sigurnosti

Fizička, digitalna, društvena i gospodarska sigurnost

Zagreb, 24. listopada 2019. Kako bi građani i poslovanje bili sigurni, zaštićeni i uspješni, javni i privatni sektor moraju uspostaviti nove oblike suradnje, zaključak je novog izvješća PwC-a. Izvješće pod naslovom „Uspostava sigurnosti i zaštite u vremenima čestih poremećaja i nepovjerenja“ opisuje kako organizacije koje možda u prošlosti nisu surađivale, sada, suočene s porastom prijetnji, to trebaju činiti

Za napredak je najznačajnije da građani i tvrtke svoje svakodnevne aktivnosti mogu obavljati osjećajući se sigurno i zaštićeno, ali u brojnim zemljama građani se osjećaju nesigurno.

Bilo da je uzrok tome neprimjereno reagiranje na prirodne katastrofe, terorističke napade, masovna povreda podataka ili širenje dezinformacija, povjerenje u sposobnost vlada da štite društvo opada.

Kako bi se to počelo rješavati, potreban je nov, sustavan pristup sigurnosti kojim je obuhvaćeno puno više od same obrane i nadzora. Vlade, lokalne vlasti i privatni sektor trebaju usko surađivati na svim područjima koja doprinose sigurnosti. PwC je utvrdio četiri domene koje se preklapaju – fizičku, gospodarsku, digitalnu i društvenu, koje uz naglasak na povjerenju, čine temelj sigurnog i prosperitetnog društva.

Kako bi građani i poslovanje bili sigurni, zaštićeni i uspješni, javni i privatni sektor moraju uspostaviti nove oblike suradnje, zaključak je izvješća PwC-a

U izvješću se preispituje tradicionalno usko tumačenje fizičke sigurnosti i zaštite, proširujući značenje sigurnosti na osnovne potrebe građana, uključujući hranu, vodu i komunalne usluge kao i na organizacije koje te potrebe zadovoljavaju.

Izvješće se temelji na akademskim istraživanjima* i studijama slučaja kako bi se ukazalo na nužnost i prednosti zajedničkog pristupa sigurnosti. Utvrđuje različite čimbenike zbog kojih se građani i tvrtke osjećaju nesigurno kao i igrače, od komunikacijskih tvrtki u privatnom sektoru i infrastrukturnih tvrtki do snaga sigurnosti i nevladinih organizacija, koji trebaju surađivati kako bi postigli sigurnosti u svim domenama.

Gospodarska sigurnost usko je povezana s kibernetičkom sigurnošću i sprečavanjem krađe podataka.

Izazov uspostave sigurnosti nikada nije bio veći, što zahtijeva agilnost u pronalaženju rješenja i nove načine prevencije. Iako je sigurnost temeljni zadatak vlada, ne može se postići izoliranim pristupom. Potreban je holistički pristup, pri čemu bi vlade preuzele vodeću ulogu u pospješivanju suradnje među organizacijama, sektorima i unatoč teritorijalnim razgraničenjima kako bi se uspostavila sigurnost koja je od vitalnog značaja za funkcioniranje društva.

Izvješće objašnjava kako se te domene preklapaju i utječu jedna na drugu, dodatno povećavajući složenost pružanja sigurnosti. Na primjer, gospodarska sigurnost usko je povezana s kibernetičkom sigurnošću i sprečavanjem krađe podataka.

Ključne infrastrukturne usluge poput telekomunikacijskih, elektroenergetskih i transportnih sustava koji se u svom radu oslanjaju na tehnologiju, moraju se zaštititi i fizički i digitalno. Kontrolni sustavi na graničnim prijelazima kao što su čitači putovnica i uređaji za skeniranje šarenice oka oslanjaju se na digitalna sučelja koja zahtijevaju kibernetičku sigurnost.

PwC je utvrdio šest ključnih aktivnosti koje čelnici vlada mogu poduzeti kako bi razvili suradnički, sustavan pristup pružanju sigurnosti i zaštite svojim građanima:

1) Procjena situacije: ispitivanje međusobne interakcije fizičke, digitalne, gospodarske i društvene domene i uočavanje eventualnih slabih karika u sektorima.

2) Utvrđivanje i angažiranje pravih dionika i suradnja za potrebe izrade zajedničkog programa te nacionalne i/ili lokalne politike za sigurnost i zaštitu.

3) Prepoznavanje što svaki dionik mora doprinijeti tijekom procesa i procjena razine njihove međusobne povezanosti radi pružanja sigurnosti i zaštite, npr. sigurnosni sustavi za telekomunikacijske kvarove.

4) Suradnja s vodstvom u različitim domenama koje se preklapaju, uz davanje podrške ljudima na pravim mjestima u donošenju odluka.

5) Ulaganje u lidere radi poboljšanja njihovih vještina aktiviranja javnosti i pružanja osjećaja povjerenja.

6) Pažljivo uspostavljanje ravnoteže između sigurnosti i zaštite osobnih podataka odnosno prava građana.

Preporuke za tvrtke iz privatnog sektora i neprofitne organizacije uključuju sljedeće korake:

1) Bliža suradnja s vladama od povjerenja kako bi se poboljšala angažiranost i suradnja.
2) Usklađivanje organizacijske svrhe sa širim društvenim programom sigurnosti i zaštite.
3) Razvoj kapaciteta i sposobnosti za poboljšanje sigurnosti i zaštite za dionike.

Primjeri iz prakse

Spremnost na krizu i odgovor na teroristički napad u Švedskoj
Teroristički napad u Stockholmu iz 2017. godine ukazuje na potrebu suradnje vlada i neprofitnih partnera. Ovaj napad počinio je pojedinac koji se velikom brzinom kretao niz pješačku ulicu usmrtivši pet i ozlijedivši još 10 osoba. Smatra se da je zahvaljujući vježbi koju su prema unaprijed utvrđenom scenariju provele vladine i sigurnosne agencije nekoliko mjeseci prije napada broj žrtava bio ograničen, a napadač brzo uhićen.

Vladina tijela i privatni sektor surađuju kako bi spriječili kibernetičku prijetnju
Veliki kibernetički napad u Australiji, nazvan Cloud Hopper, otkriven je i uspješno prevladan zahvaljujući uskoj suradnji stručnjaka za kibernetičku sigurnost iz javnog i privatnog sektora.

Za više informacija o novom izvještaju PwC-a „Uspostava sigurnosti i zaštite u vremenima čestih poremećaja i nepovjerenja“ kliknite na:
www.pwc.com/safe-society

____

%d blogeri kao ovaj: