Nije u oglasima sve

Između internetskog sadržaja i reklame

Facebook zarađuje 98 posto svojih prihoda od oglasa, Twitter – 85 posto

Danas u Sjedinjenim Državama ljudi vide i do pet tisuća oglasa svakoga dana – počevši od onih u novinama i časopisima do onih na televiziji te na Internetu, na društvenim mrežama i drugim web stranicama.

Softveri za blokiranje reklama sve su popularniji – koristi ih više od 86 milijuna ljudi koji na taj način, tijekom jedne godine, izbjegnu poruke u reklamama koje su plaćene više od 20 milijardi dolara.

Kontra-argument kaže da ništa na ovome svijetu nije besplatno pa tako proizvodnju sadržaja koje konzumiramo putem sva četiri medija (novine, radio, televizija i internet) netko mora platiti. Posebno stoga što to ne želimo (bar većina ne želi) platiti sami, putem pretplate.

YouTube Premium varijanta je te usluge u kojoj se za 12 dolara mjesečno sadržaj može konzumirati bez uznemiravanja reklamama. No, nakon tri godine rada, YouTube Premium je skupio tek nekoliko milijuna pretplanika.

Stoga se oglašivači i internetske platforme dovijaju raznim načinima monetizacije. Primjerice, u Kini, sve više internetskih medija diverzificira svoje izvore prihoda nudeći svojim korisnicima razne hibridne modele unovčavanja sadržaja, kombinirajući reklame, pretplatu i naplatu transkacija.

Facebook zarađuje 98 posto svojih prihoda od oglasa, Twitter – 85 posto. Međutim, kineske društvene mreže, poput Tenceta, zarađuju samo 17 posto svog prihoda od reklama. Ostalo im dolazi od naplate online igranja, internetskih plaćanja i tzv. usluga s dodanom vrijednošću, kao što je pretplata na razne video sadržaje. Na Tencetovoj usluzi WeChat Moments (slično usluzi Facebook News Feed) objavljuju se samo dvije reklame dnevno.

Potaknuti primjerima iz Kine, američke globalne društvene mreže Facebook, Instagram i Pinterest u posljednjih godinu-dvije razvijaju svoje modele monetizacije. Tu smo vidjeli više pokušaja spajanja društvenih mreža i elektroničke trgovine – usluga počevši od peer-to-peer plaćanja u Facebook Messengereu, Marketplacea – Facebookova oglasnika koji koristi 800 milijuna ljudi u 70 zemalja, do usluge na Instagramu – Shoppable Posts i na Pinterestu (Buyable Pins).

Još je to daleko od kineskih udjela u prihodu – digitalna prodaja na američkim društvenim mrežama doseže do 30 posto ukupnog prihoda, u najboljem slučaju – no svima je cilj privući što veći broj korisnika i zadržati ih što dulje u svom kibernetičkom prostoru te prikupiti što više podataka o njihovom ponašanju, kako bi im se serviralo što više što preciznije ciljanih reklama.

Međutim, korisnici interneta sve su svjesniji važnosti i vrijednosti vlastite privatnosti – više od 60 posto ljudi više ne vjeruje niti jednoj društvenoj mreži – i sve su osjetljiviji na invazivne metode kojima ih društvene mreže pokušavaju izložiti što većem broju oglasa. A tu je i GDPR direktiva EU, koja štiti osobne podatke na mreži nad mrežama.

Zaključimo – reklame su važne no sve više ljudi odlučuje se platiti dolar više za bolje prezentiranu i točnu informaciju i ugodnije surfanje Internetom.

____

%d blogeri kao ovaj: