Oprezno optimistični ekonomisti

Naglasci iz ankete HUB-ovog Kluba ekonomista

Pet najvećih hrvatskih banaka upošljava glavne ekonomiste i/ili osobe zadužene za strateški razvoj. Hrvatska udruga banaka osnovala je njihov klub. Cilj je tog kluba povremenim provođenjem anketa prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista banaka, njihovih osobnih stavova, o najvažnijim gospodarskim kretanjima i očekivanjima.

Najnovija anketa je provedena tijekom lipnja 2019., a rezultate obrađuje Arhivanalitika. A evo nekih naglasaka:

Kratkoročni indikatori i ciklički testovi pokazuju da je gospodarstvo EU još uvijek u fazi rasta, ali je stopa rasta usporena. Osobna potrošnja i uslužni sektor pokazuju snažniju dinamiku od industrije, koja je više pogođena rizicima i neizvjesnostima. Glavni razlog za usporavanje povezan je sa strahom od protekcionizma (SAD tek trebaju donijeti odluku o carinama na uvoz europskih automobila) i posljedica Brexita bez sporazuma (rasplet je odgođen za jesen).

U takvim uvjetima, iz Europske središnje banke (ESB) više ne stižu najave o normalizaciji rasta 2019. Retorika središnje banke usmjerena je na signale da podizanja kamatnih stopa do daljnjega neće biti, uz navođenje tržišnih očekivanja prema tome da bi monetarna politika mogla biti blago relaksirana prije kraja mandata aktualnog predsjednika Izvršnog odbora Maria Draghija, koji istječe krajem listopada.

Zbog toga se nastavlja razdoblje snažne potražnje za obveznicama, od čega i Hrvatska ima značajne koristi. One se očituju u padu desetogodišnjeg prinosa ispod praga od 1,3% potkraj lipnja i početkom srpnja.

Takav razvoj događaja odgovara gospodarstvima koja uspijevaju zadržati dinamiku rasta, jer niske kamatne stope i očekivanja nastavka takvog stanja podržavaju gospodarski rast. Hrvatska se našla u skupini zemalja članica koje uživaju koristi od očekivane monetarne ekspanzije, makar u kratkom roku: sa stopom rasta realnog BDP-a od 3,9% u prvom tromjesečju ove u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, Hrvatska je na šestom mjestu u EU iza Mađarske (5,2%), Rumunjske (5,1%), Malte (4,8%), Poljske (4,7%) i Estonije (4,6%).

Izvori ubrzanja rasta u prvom tromjesečju ležali su u osobnoj potrošnji (4,4%) i investicijama (10,5%).

Suočeni s boljim očitanjem rasta u prvom tromjesečju od očekivanja, glavni ekonomisti hrvatskih banaka revidirali su svoje projekcije za 2019. u pozitivnom smjeru. Međutim, revizija je opreznija no što bi se moglo očekivati na prvi pogled. Naime, u zadnjim Izgledima iz prosinca 2019. medijalni očekivani rast iznosio je 2,8%, što je sada povećano na 3%, uz vrlo uzak raspon prognoza: najveći pesimist očekuje rast po stopi od 2,8%, a najveći optimisti očekuju rast po stopi od 3,2% u ovoj godini.

Iako je 2020. još relativno daleko, ekonomisti su svoja očekivanja za sljedeću godinu oblikovali prema ranije prikazanim rezultatima ankete. Medijalni rast po stopi od 2,5% povezan je s nižim doprinosom svih komponenti agregatne potražnje u usporedbi s očekivanjima za 2019.

Međutim, rast bi svejedno trebao dostajati za nastavak smanjenja stope nezaposlenosti (ispod 7%), uz rast realnih plaća koji će biti blago usporen zbog buđenja inflacije (oko 1,4%). Pad omjera javnog duga i BDP-a u takvim bi se uvjetima trebao nastaviti ispod granice od 70%, dok se u dijelu financijskih varijabli ne očekuju značajnije promjene u usporedbi s 2019. godinom.

Indikativno je centriranje tečajnih očekivanja oko sada već uobičajenih 7,4 kune za euro, što znači da i ekonomisti banaka ne očekuju da bi budući središnji paritet mogao znatnije odstupati od aktualne tržišne razine.

Više informacija nalazi se na internetskoj stranici Kluba glavnih ekonomista u okviru stranice Hrvatske udruge banaka u rubrici Analize i publikacije: http://www.hub.hr/hr/pregledi-i-izgledi , gdje možete pronaći i rezultate ranijih anketa.
___

Odgovori

%d blogeri kao ovaj: