Optimizam i pesimizam poduzetnika

Poslovna očekivanja Privrednog vjesnika

Zagreb, 29. studenog 2019. – Na jučer održanom predstavljanju Poslovnih očekivanja Privrednog vjesnika za 2020. godinu objavjeno je istraživanje prema kojemu su poduzentici opće stanje domaćeg gospodarstva za ovu godinu procijenili ocjenom 2,48 (u rasponu od 1 do 5), a u 2020. očekuju stagnaciju ili čak pad BDP-a, a slično gledaju i na poslovnu klimu u zemlji. To možemo nazvati makroekonomskim pesimizmom.

Zanimljivo je, u istom istraživanju, poduzetnici su rekli kako očekuju nastavak rasta prihoda, a velika većina ih planira nova zapošljavanja i investicije u 2020.

Glavni urednik Privrednog vjesnika Marko Jurčić tu diskrepanciju objašnjava nepovjerenjem privatnog sektora prema državi. „Naš privatni sektor već se odavno navikao boriti i uspijevati usprkos svim preprekama s kojima se bori u našem poslovnom i ulagačkom okruženju. Oni koji su uspjeli i preživjeli, navikli su se na državu kao maćehu i više od nje ništa ni ne traže, osim da ih se ostavi na miru, a vjera u njih same im je jaka i nepoljuljana jer za to imaju potvrdu u iskustvu“, istaknuo je Jurčić, dodavši da je uvjeren kako će, ukoliko je predviđanje poslovanja tvrtki točno, i svi drugi pokazatelji rasti.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je da ova konferencija vrednuje rad ekonomista i poduzetnika, ali i točno najavljuje trendove koje dolaze. „Trebamo biti optimistični, ali bez pretjeranog zanošenja. Vladina projekcija rasta za ovu godinu od 2,8 posto i 2,5 posto za iduću je dobrim dijelom na tragu prognoza analitičara i HGK. To diže kredibilitet svih nas skupa. Vi poduzetnici jako dobro znate da se po pitanju proračuna i projekcija treba biti konzistentan i vjerodostojan jer to jamči da će se poslovni planovi imaju adekvatnu podlogu. Time se vodimo i u Vladi“, izjavio je Marić, osvrnuvši se potom na neke konkretne ekonomske pokazatelje.

„Investicije u trećem kvartalu bilježe nešto blaži rast od 5 posto, ali i dalje respektabilan. Za jači i održiviji gospodarski rad moramo stimulirati privatne investicije. Izvoz nastavlja svoj rast, ali ključni izazov je uvozna ovisnost gospodarstva i na to se trebamo fokusirati u dizajniranju novog modela rasta. Fiskalne politike imaju kontinuitet, godinu završavamo s više prihoda nego rashoda, a to planiramo za 2020. Dobro je da dižemo stopu apsorpcije EU fondova, no ne smijemo si dodatno komplicirati život procedurama povlačenja novca“, naglasio je Marić, zaključivši da država mora osigurati stabilan okvir i što manje se petljati u poslovanje tvrtki.

U sklopu predstavljanja poslovnih očekivanja dodijeljena je i nagrada za ekonomskog analitičara godine Gorazd Nikić koja je ove godine, prema glasovima gospodarstvenika, otišla u ruke Velimiru Šonji. „Javni sektor nam je velik i skup u odnosu na ono što daje i to treba mijenjati. Dio hrvatskih poduzetnika u njemu je pronašao najboljeg klijenta i to ih je odvratilo od izvoza i inovacija. To također treba mijenjati jer samo tako ćemo učiniti državu funkcionalnom i stabilnom“, poručio je Šonje, apeliravši na struku da stalno istražuje i preispituje podatke, odnosno da ne robuje ideologiji i ekonomskim dogmama.

Na panel-raspravi o gospodarskim pitanjima u nadolazećoj godini, uz laureata Šonju, sudjelovali su ekonomski stručnjaci Željko Lovrinčević i Ljubo Jurčić. Lovrinčević je prognozirao pozitivnu ekonomsku godinu, bez velikih izazova. „Unatoč Brexitu i nekim nepovoljnim globalnim kretanjima, za sljedeću godinu imamo povoljna očekivanja, bez nepredviđenih udara. Uz najavljeno promjenu plaća u javnom sektoru, rast BDP bi trebao iznositi oko 3 posto“, kazao je Lovrinčević, dodavši da će Hrvatska predsjedati EU-om, što će nam donijeti dodatnu vidljivost.

Kritičniji je bio Jurčić koji je kazao da se u našoj ekonomskoj politici već dugo nema promjena. „U prošlom sistemu se samo radilo o raspodjeli onog što se stvara po inerciji, a tako je i danas. Rastemo kad se usporedimo sami sa sobom, ali kad se usporedimo s konkurentima, oni rastu puno više. Te zemlje su 30 posto iznad razine 2008. godine, da je to slučaj i kod nas, imali bi 20 milijardi kuna više u proračunu“, kazao je Jurčić, uz napomenu da stvaramo stabilnost, ali na dnu Europe. „Ja takvu stabilnost ne želim“, zaključio je.

Više pojedinosti: www.hgk.hr

___

Odgovori

%d blogeri kao ovaj: