Pad izvoza

HGK komentar: Snažan utjecaj pojedinih djelatnosti na usporavanje rasta izvoza

Robnu razmjena Hrvatske s inozemstvom u prvih sedam mjeseci obilježili su blago pozitivni trendovi u usporedbi s početkom godine.

Naime, i prethodna tri mjeseca obilježena su blagim povećanjem kumulativne stope rasta izvoza na godišnjoj razini pa je taj rast za razdoblje od siječnja do srpnja dosegnuo 3,6%.

Rast uvoza je istodobno blago usporen u odnosu na prvi kvartal i približno je stagnirao na razini prethodna dva mjeseca, tako da je blago usporen i rast robnog deficita. Točnije, u prvih sedam mjeseci je vrijednost uvoza u kunama povećana za 6,7%, a iznos robnog deficita za 11,8%.

Sva ova kretanja su ipak i nadalje manje „pozitivna“ nego u prošloj godini u kojoj je izvoz u prvih sedam mjeseci na godišnjoj razini povećan za 14,9%, uvoz za 12,7%, a robni deficit za 9,4%.Premda je kod niza djelatnosti i proizvoda ostvaren značajan rast vrijednosti izvoza, pri čemu se najviše isticao izvoz naftnih derivata potpomognut rastom cijena sirove nafte na globalnom tržištu te izvoz motornih vozila, kod nekoliko značajnih izvoznih djelatnosti je istovremeno zabilježen osjetan pad vrijednosti izvoza. Pri tome se najviše isticao izvoz električne energije, izvoz ostalih prijevoznih sredstava (uglavnom brodovi) te izvoz farmaceutskih proizvoda, a osjetno je smanjen i izvoz proizvoda primarnih djelatnosti te namještaja.

Promatrano u brojkama ukupan izvoz je povećan za 2,1 milijardu kuna, a izvoz ovih pet djelatnosti je pritom smanjen čak za 2,4 milijarde kuna. Ipak treba napomenuti da je unatoč padu vrijednosti izvoza samo kod proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava zabilježen pad razine proizvodnje na godišnjoj razini, dok je kod preostalih djelatnosti proizvodnja u većoj ili manjoj mjeri povećana. Rast uvoza i nadalje je bio posljedica daljnjeg rasta ukupne, odnosno domaće i inozemne potražnje, a dijelom i rasta globalnih cijena pojedinih sirovina, posebno energenata.

Najveći rast zabilježen je kod motornih vozila, dijelom zbog domaće potražnje, a dijelom zbog njihovog izvoza odnosno trgovine, kod kemikalija i kemijskih proizvoda te kod naftnih derivata. Značajan pad istodobno je zabilježen tek kod strojeva i uređaja te kod električne energije, pri čemu uvoz električne energije uobičajeno znatno ovisi o klimatskim prilikama, dok je smanjeni uvoz strojeva i uređaja u znatnijoj mjeri posljedica visoke baze, odnosno njihovog povećanog uvoza u prošloj godini.

%d blogeri kao ovaj: