Paušalni obrti – sve što trebate znati prije nego se odlučite!

Najviše pitanja koja ste dosad postavljali na ovom portalu postavljali upravo se tiču paušalnih obrta stoga u nastavku na jednom mjestu možete naći gotovo sve odgovore na ovu trenutno najpovoljniju poduzetničku varijantu (naravno – ukoliko su svi uvjeti zadovoljeni).

1. Preduvjeti za paušalno oporezivanje. Da bi se neka poduzetnička aktivnost paušalno oporezivala preduvjet je da se radi o samostalnom obrtu ili samostalnoj djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. Sve su djelatnosti dozvoljene za oporezivanje u ovom sustavu osim djelatnosti trgovine i ugostiteljstva. Dopušteno je paušalno oporezivanje djelatnosti trgovine samo za one fizičke osobe koje su registrirale djelatnost proizvodnje, a prodaju te iste proizvode na tržištu.

2. Koji su ostali uvjeti da bi se obrt paušalno oporezivao? Četiri su bitna uvjeta da bi se obrt paušalno oporezivao:

  • Ukupni primici u prethodnoj godini nisu viši od 149.500 kn
  • Obrt nije obveznik PDV-a
  • Nema izdvojenih poslovnih jedinica niti proizvodnih pogona
  • Ne obavlja samostalnu djelatnost trgovine ili ugostiteljstva

3. Kako se prijavljuje / odjavljuje iz paušalnog obrta? Vrlo jednostavno! Dovoljno je u roku 8 dana prijaviti početak djelatnosti (Ured za gospodarstvo u mjestu gdje imate prebivalište, donijeti potvrdu o reguliranju vašeg trenutnog statusa (zaposlen / nezaposlen / umirovljenik), ovisno o djelatnosti potvrdu o nekretnini u kojoj ćete obavljati obrt, kopiju osobne iskaznice i to je sve). Nakon par dana Ured za gospodarstvo vam izdaje obrtnicu i Rješenje o obrtu s kojim otvarate žiro-račun u banci (drugi dio računa počinje sa -31….), te izrađujete žig obrta i s kojima se prijavljujete u nadležnu Poreznu upravu u tzv. registar poreznih obveznika, te donosite i potvrdu o vašem statusu reguliranja doprinosa. Ukoliko ćete račune naplaćivati gotovinski, tada trebate u Poreznoj upravi regulirati i fiskalizaciju računa (certifikat). Ukoliko nećete naplaćivati u gotovini, nego isključivo virmanski, dovoljno je donijeti Interni akt o fiskalizaciji i izdavati račune prema modelu kojeg možete preuzeti na sljedećem linku: MODEL RAČUNA (Excel). Također za odjavu je potrebno u roku 8 dana od odluke o mirovanju / zatvaranju paušalnog obrta prijaviti u Poreznu upravu.

4. Koje je evidencije paušalni obrtnik obvezan voditi? Samo Knjigu prometa (Obrazac KPR) iz koje je vidljivo koje je račune izdao i kako su naplaćeni.  MODEL RAČUNA (Excel)

5. U kojem roku se podnosi porezna prijava? Jednom godišnje do 15. 1. za prethodnu godinu. Prijava se zove IZVJEŠĆE O PAUŠALNOM DOHOTKU OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI I UPLAĆENOM PAUŠALNOM POREZU NA DOHODAK I PRIREZU POREZA NA DOHODAK U 2014. GODINI (Obrazac PO-SD). MODEL RAČUNA (Excel)

6. Koji su rokovi za uplatu poreza i doprinosa? Porez se uplaćuje po rješenju porezne uprave i to ovisno o tome koliko ste procijenili da ćete ostvariti primitaka u navedenoj godini. Porezna uprava izdaje rješenje i rok za uplatu je do kraja tromjesečja za navedeno tromjesečje. Doprinosi se pak uplaćuju do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Za doprinose Porezna uprava izdaje rješenje no tek protekom godine (!) jer će tek temeljem proteka godine i statusa obrtnika tijekom protekle godine (umirovljenik / zaposlen / nezaposlen) moći obračunati doprinose. Stoga treba kroz cijelu prvu godinu obrta čuvati sredstva za doprinose jer će ista dospjeti tek sljedeće godine.

7. Kako se računa iznos poreza i doprinosa? Iznos poreza i doprinosa uvelike ovisi o statusu osobe (umirovljenik / zaposlen / nezaposlen) stoga se ovisno o tom statusu i visini primitaka u toku godine računaju obvezni porezi i doprinosi. Da biste lakše izračunali koliko će iznositi vaša ukupna porezna davanja i doprinosi, možete preuzeti model u kojem si na vrlo jednostavan način možete izračunati ovisno o planiranim primicima i vašem statusu koliko će iznositi ukupno opterećenje u vašem primjeru 🙂 MODEL OBRTA (Excel)

8. Da li paušalni obrt mora predavati tzv. JOPPD obrazac? Ne mora jer se porezi i doprinosi utvrđuju paušalno i uplaćuju sukladno zakonskim rokovima.

9. Koji su ostali troškovi vezani za paušalni obrt? Pored prethodno spomenutih poreza, prireza i doprinosa, treba uzeti u obzir i tzv. komorski doprinos HOK-a (Hrvatske obrtničke komore) koji iznosi mjesečno 2% od osnovnog osobnog odbitka (koji je trenutno 2.200 kn), što znači da je navedeni komorski doprinos mjesečno 44,00 kn. Također, ovisno u kojoj banci imate otvoren žiro-račun i pod kojim uvjetima, treba računati i na mjesečne troškove održavanja žiro-računa. Jednom godišnje sve tvrtke i obrti u Hrvatskoj trebaju platiti tzv. porez na tvrtku (otprilike 400,00 kn ovisno o gradu / mjestu). I to je otprilike sve!

10. U kojem trenutku se smije isplaćivati zarada sa žiro-računa? Obzirom da se u paušalnom obrtu primitak oporezuje paušalno, isti se može u bilo kojem trenutku isplaćivati sa žiro-računa :).

Ukoliko ste prepoznali brojne prednosti paušalnog obrta, nemojte nikako zaboraviti na jedan glavni nedostatak, a to je da ćete poreze, prirez i doprinose morati platiti neovisno o tome da li ste uspjeli ostvariti primitak od planirane djelatnosti. Drugim riječima, ukoliko se vaš posao ne realizira, vi ćete svejedno morati platiti navedene obveze prema državi i to je veliki nedostatak ovog načina ulaska u poduzetništvo.

Stoga vam i preporučam da vaš planirani primitak unesete kroz model MODEL OBRTA (Excel) i izračunate koje je vaše godišnje opterećenje. Uvidjet ćete da je paušalni obrt trenutno u Hrvatskoj mogućnost najnižeg oporezivanja (moguće i manje od 10%!) ovisno o visini primitaka, stoga pažljivo unesite podatke u narančasto označena polja prije nego donosite konačnu odluku.

Uostalom, papir (tj. Excel :)) sve trpi!

Datoteke vezane uz članak:

Imate li pitanje vezano uz ovu tematiku? Predlažemo da ga postavite na forumu Financije!

141 thoughts on “Paušalni obrti – sve što trebate znati prije nego se odlučite!

  1. Hvala, Tanja. Članak je vrlo informativan, a obrasci su mi razjasnili sve dvojbe 🙂 Drago mi je da vodite brigu o nama početnicima.

    Imam još par pitanja:

    1. Knjigu prometa mogu voditi u Excelu ili moram sve ručno upisivati u knjigu KPR od Narodnih Novina?
    2. Kada upisujem račun u knjigu prometa? Kada izdam račun ili kada sjedne uplata na žiro račun?
    3. Kako upisati plaćanje čekom iz inozemstva u knjigu prometa?

    Radim usluge za tvrtku iz Irske, oni ne plaćaju na žiro račun nego šalju ček u EUR-ima. Koliko znam, račun trebam napisati u kunama po srednjem tečaju HNB-a na dan izdavanja računa. Zatim oni meni šalju taj ček poštom koji trebam čekati cca tjedan dana i zatim još čekam dva tjedna da banka pošalje ček na inkasso i tek tada sjednu novci na devizni žiro račun s tim da banka oduzme proviziju. Predpostavljam da to trebam upisati u knjigu prometa tek kada mi sjednu novci na žiro i to po srednjem tečaju HNB na dan kad sjednu novci na žiro.

    Problem je u tome što se neće slagati računi i knjiga prometa jer meni na kraju sjedne na žiro račun drugačiji iznos (banka uzme proviziju a tu je i tečajna razlika koja nastane u tom peridu).

    1. Poštovani,
      Drago mi je da vam naš portal pomaže u donošenju poslovnih odluka i poslovanju.
      Što se tiče obrazaca, upravo ih takve možete koristiti, znači nemate obvezu kupovati obrasce u knjižarama. Naime obrasci su propisani zakonima i pravilnicima stoga su tamo i propisani i njihov sadržaj . Obzirom da ste obrtnik, za razliku od poduzeća obrtnicima se oporezuje dohodak / primitak tek kada se naplati. Stoga u knjigu prometa upisujete naplaćene iznose jer su oni osnova za utvrđivanje godišnjeg oporezivanja. Čekovi se smatraju u platnom prometu gotovinom stoga se upisuju u kolonu 5 (naplata u gotovini i čekovima). Međutim nemojte zaboraviti da u tom slučaju biste postali obveznik fiskalizacije što znači da biste morali izdavati račune s jedinstvenim fiskalnim oznakama i povezivati se sa serverom porezne uprave. Obzirom na dodatne troškove koje radi toga možete imati svakako vam savjetujem da vam klijent iz Irske uplaćuje direktno na račun (žiro kunski). Što se tiče tečajnih razlika upisujete uvijek iznos koji doista naplatite na račun (bruto iznos koji je vidljiv). Za sve ostale stavke koje vam banka naknadno umanjuje ne možete umanjiti bruto primitak jer to spada u redovno poslovanje vašeg obrta.

      1. Poštovana,

        Nisam obrtnik nego sam registrirao sporedno zanimanje s paušalnim oporezivanjem a to bi knjigovodstveno trebalo biti isto kao i obrtnik paušalac osim maksimalnog dopuštenog godišnjeg primitka.

        Budući da sam mali obveznik fiskalizacije račune pišem u malu knjigu ovjerenih računa pa ne trebam fiskalnu blagajnu. Primjetio sam da je dosta velika provizija banke na ček, pokušavam dogovoriti s tvrtkom iz Irske da plate direktno na žiro račun.

        Sada sam pronašao da bi trebao na računu uračunati i PDV jer radim usluge za tvrtku (B2B) iz zemlje članice EU. To znači da bi trebao izvaditi PDV broj u poreznoj i predavati PDV prijavu a za svaki račun platiti 25% poreza? Ne znam da li su u to uključena i sporedna zanimanja jer se tu radi o usluzi koja izvrši fizička osoba za tvtku a ne tvtka za tvrtku. Išao sam na sporedno zanimanje da mi sve bude jednostavnije a s tim bi mi se sve iskompliciralo 🙁 i vjerojatno bi u tom slučaju odustao od svega. Primjetio sam da ovo ovisi o usluzi, u mojem slučaju je to oglašavanje na internet portalu koji je na engleskom jeziku pa ne cilja na Hrvatsko tržište i nema nikakve veze s Hrvatskom. Tvrka iz Irske me nije tražila za PDV broj a od njih sam dobio slijedeći odgovor:

        “U Vašem slučaju, uplate vrši CCCC Ireland, tvrtka koja je podložna irskim zakonima. Sukladno uvjetima ugovora s tvrtkom CCCC, pružene usluge podložne su mehanizmu obratnog oporezivanja te stoga PDV plaća primatelj, CCCC Ireland, prema Članku 196 Direktive Vijeća 2006/112/EC. Ako imate dodatnih pitanja, obratite se lokalnom poreznom savjetniku.”

        Budući da nisam baš siguran u njihovog prevoditelja a u takvim slučajevima je bitan svaki zarez, evo i odgovora na engleskom jeziku:

        “In this case, your payments are being made by CCCC Ireland, a company incorporated under the laws of Ireland. In accordance with the terms of your agreement with CCCC, the services provided are subject to the reverse charge mechanism and so VAT is to be accounted for by the recipient, CCCC Ireland, per Article 196 of Council Directive 2006/112/EC.”

        Ne smijem objaviti naziv tvrtke pa sam ga zamjenio sa CCCC.

        Još jednom zahvaljujem na svemu.

      2. Update:

        Čini se da ipak ne trebam uračunati PDV 🙂 . U jednom članku sam pronašao da se za B2B usluge tvrtkama u EU oporezivanje vrši prema sjedištu poduzetnika primatelja usluge ukoliko je isti u VIES bazi pa ja ne trebam uračunati PDV nego oni. Imam njihov VAT broj, predpostavljam da ga samo trebam negdje navesti na računu i napisati „reverse charge“ samo ne znam gdje jer ne postoji predviđeno polje za to u knjizi računa za male porezne obveznike.

        Molim još samo za informaciju da li moram zatražiti svoj PDV ID broj iako neću obračunavati PDV na računima te da li ga uopće mogu dobiti budući da ove usluge obavljam preko sporednog zanimanja? Ako trebam PDV ID broj ni ne smijem obavljati usluge za tu tvrtku dok ne dobijem PDV ID broj?

        Tvrtka iz Irske me nije ni tražila PDV ID broj prilikom dogovora. Kažu čak da ni ne trebaju račun ali ću ga ipak poskenirati i poslati im na mail. To je ispravno?

        1. Poštovani Dario,
          Obzirom da se kod vas radi o isporuci usluge unutar EU, a ne unutar Hrvatske, te da vi ne prelazite prag od 230.000 Kn za ulazak u hrvatski sustav PDVa, neovisno o tome trebate zatražiti tzv. PDV identifikacijski broj od Porezne uprave radi toga što poslujete s EU. O tome propisuje Zakon o PDVu članak 77 koji se odnosi na tzv. male porezne obveznike. Vi ćete u tom slučaju pored OIBa na vašim računima naznačiti PDV-ID broj (koji je kombinacija oznake ‘HR’ i OIBa). Također ćete na računu staviti rečenicu ‘VAT reverse charge’ što znači da ispostavljate račune bez PDVa u Hrvatskoj, a primatelj vaših računa si sam zaračunava PDV u Irskoj. U Hrvatskoj ste obvezni predati tzv. Zbirnu prijavu za isporuke usluga u druge države članice EU (Obrazac ZP), te praznu PDV prijavu i to na mjesečnoj razini. Svakako se obratite i poreznom referentu u Poreznoj ispostavi koji će vas detaljno uputiti u proceduru ishođenja PDV-ID broja.
          Što se tiče izdavanja računa, postoji i jedan članak u Zakonu o PDVu da doista nije potreban račun te da može i primatelj usluge sam sastaviti račun, no to onda treba i ugovorno biti tako definirano. U svakom slučaju mora i postojati dokaz da je usluga pružena.

          1. Poštovana Tanja,
            dali kao obrtnik paušalist koji nije u sustavu PDVa mogu ispostavljati račune za usluge tvrtci u Kanadi? Što je sa PDVom o ovom slučaju? Što mora sadržavati račun?
            Srdačno zahvaljujem

          2. Poštovani,
            Naravno nema ograničenja da izdajete račune prema inozemstvu. Navodite na računu da obrt nije u sustavu PDVa i da PDV nije zaračunat.

  2. ” Sve su djelatnosti dozvoljene za oporezivanje u ovom sustavu osim djelatnosti trgovine i ugostiteljstva. Dopušteno je paušalno oporezivanje djelatnosti trgovine samo za one fizičke osobe koje su registrirale djelatnost proizvodnje, a prodaju te iste proizvode na tržištu.”

    Poštovani, da li bi to značilo da se paušalni obrt ne može otvoriti za posredovanje u kupnji preko internet trgovina?
    Hvala unaprijed.

    1. pitanje
      mi mali koji fus radimo
      i zaradimo cca 500 kn mjesecno
      pausal kako prijavit
      linic nam salje inspektore
      pomac

      1. Poštovani Joke,
        O svim oblicima organiziranja poduzetništva (obrt, poduzeće) pisali smo na portalu, pa slobodno pogledajte.

    2. Poštovana Tihana,
      Svakako vam sugeriram da provjerite u mjesnom / gradskom uredu za gospodarstvo te kod vašeg poreznog referenta u vašem mjestu / gradu obzirom da je posredovanje vezano uz trgovinu da li je navedeno dopušteno.

  3. Poštovana Tanja,

    U radnom sam odnosu, ali imam priliku i htjela bih dodatno zaraditi obavljanjem povremenih poslova tipa davanje instrukcija ili izrada nekih projekata….uglavnom uslužna djelatnost.

    E sad….istražujući malo o registriranju obavljanja tog drugog posla naišla sam na neke konfuzne informacije….

    Što se tiče registracije djelatnosti pretpostavljam da je otvaranje obrta koji se paušalno obračunava ili registracija sporednog zanimanja najjednostavnija verzija, ali kad sam malo istraživala o cijeni rada u tim oblicima ostala sam šokirana iznosom nameta koji se mora davati za taj dodatni posao, a istovremeno ste i zaposleni u nekom drugom poduzeću po osnovi nesamostalnog rada….

    evo npr….u ovom članku na portalu IMAM NOVAC ( http://www.imamnovac.com/Zelite-dodatno-zaraditi-Sto-kazete-na-kucnu-radinost/217.aspx ) ….u članku se navodi kako je iznos davanja za doprinose, ako sporednu djelatnost obavljate kao već negdje drugdje zaposlena osoba, više od 4000,00 kuna mjesečno….?!?

    Mislim, budući se radi o drugom dohotku koji se standardno ” skupo plaća ” pretpostavljala sam da su davanja povelika, ali zar se za sporednu djelatnost, ukoliko ste negdje dalje zaposleni stvarno toliko mora davati na mjesečnoj osnovi ili sam ja nešto krivo shvatila?!

    Te još jedno pitanje….ukoliko npr otvorim jdoo, a kako sam dalje zaposlena….tada ne mogu biti u radnom odnosu u tom svom jdoo, već sam direktor tj vlasnik…..moram li ja svejedno za sebe uplaćivati doprinose….i za koje sam poslove tada ovlaštena?…..samo za zastupanje ili i za obavljanje djelatnosti?..

    Hvala unaprijed na odgovoru,

    Srdačan pozdrav,

    Dajana

    1. Poštovana Dajana,
      Morati ćete u mjesnom / gradskom uredu za gospodarstvo i kod poreznog referenta koji je nadležan za vaše mjesto / grad provjeriti mogućnosti otvaranja paušalnog obrta za vaš konkretan slučaj. U svakom slučaju davanja su daleko manja obzirom da ste zaposleni (pogledajte više smo pisali u člancima na ovom portalu na temu paušalnih obrta) te si možete i sami konkretno izračunati o kojem se iznosu radi ovisno o planiranim primicima.
      Pitanje vezano uz otvaranje poduzeća i obavljanje djelatnosti uz redovan radni odnos je pravne tematike stoga vam sugeriram da se konzultirate s odvjetnikom iz područja radnog prava. U svakom slučaju obzirom da ste već zaposleni, za vas kao direktora ne biste morali obračunavati nikakva dodatna davanja. Ukoliko biste u vašem poduzeću i obavljali poslove, svakako biste se s vremenom trebali prijaviti u radni odnos u vašem poduzeću.

  4. Clanak je super . Evo iman samo par pitanja da se rascisti ,ako se otvori ovakva vrsta obrta za djelatnost fast fooda i ne napravi se prometa preko 150 000 kn moj se prihod neoporeziva ??

    1. Poštovani Jure,
      Svi se primici oporezuju, ne postoje neoporezivi primici. Uvjet za paušalni obrt je da godišnji primici ne premaše 149.500 Kn jer se tada s paušalnog oporezivanja prelazi na redovni obrt. O konkretnoj visini poreza i doprinosa pročitajte više u članku kojeg smo objavili na portalu zajedno s Excel modelom gdje možete obračunati točne iznose.
      U svakom slučaju obzirom da biste se bavili fast foodom, mišljenja sam da NE možete otvoriti paušalni obrt, jer su isključene djelatnosti trgovine i ugostiteljstva.

  5. Poštovana,

    Djelatnosti slobodnih zanimanja (veterinari, liječnici, odvjetnici, revizori…) iz čl. 18. st. 2. Zakona o porezu na dohodak nisu posebno navedene kao djelatnosti koje mogu porez na dohodak utvrđivati u paušalnoj svoti te se na fizičke osobe koje obavljaju navedene djelatnosti ne mogu primjenjivati odredbe o godišnjem paušalnom plaćanju poreza. Da li se obrt za računovodstvene usluge u tom smislu smatra slobodnom djelatnošću pa nije moguće odabrati paušalno oporezivanje? Ili bi se navedeno smatralo samostalnim obrtom pa bi se moglo oporezivati paušalno?

    1. Poštovana Ana,
      Od paušalnog oporezivanja isključene su djelatnosti ugostiteljstva i trgovine. Djelatnost računovodstva nije isključena stoga je moguće osnovati obrt s paušalnim oporezivanje. Svakako provjerite i u nadležnom mjesnom / gradskom uredu te kod nadležnog poreznog referenta u vašem mjestu / gradu ovisno o vašem statusu koje sve mogućnosti imate.

  6. Pozdrav.
    Članak je odličan.
    Imam pitanje u vezi točke 10 i poslovanja s žiro-računom. U internom aktu se, koliko razumijem, odredi blagajnički maksimum. U zakonu o fiskalizaciji piše da smo sve što je više od tog maksimuma a primljeno je tijekom dana, dužni do slijedećeg dana položiti na žiro račun. (članak 28. stavak 4.)
    Konkretno, otvaram paušalno obrt za postavljanje građevinske limarije.
    U slučaju da mi kupac plati uslugu 5 000 kn. Izdam mu račun i uvedem ga u KPR. Odma kupim materijal za sljedeći posao, no izdatke ne knjižim jer se ne vodi KPI. Što sam ja u tom slučaju dužan napraviti?
    U teoriji je moguće da mi stanje u blagajni nikad ne dođe do blagajničkog maksimuma (ako je određen na 10 000 kn). Da li sam uopće dužan polagati novac na žiro-račun?
    Ako može i neki link, ili da me uputite na koje pravilnike i zakone da u vezi ovoga obratim pažnju. Hvala

    1. Poštovani Alane,
      Upravo tako, vi niste obvezni voditi knjigu izdataka, stoga slobodno sredstva koja dobijete od kupaca možete koristiti za poslovanje i plaćati. I kao što ste i sami rekli, samo sredstva koja su u blagajni, a iznad blagajničkog maksimuma morate položiti na žiro-račun. Zato je i kod paušalnih obrta zamišljeno da se u knjizi primitaka vodi evidencija što je primljeno u gotovini, a što na žiro-račun.

      1. Hvala na odgovoru.
        Pitao sam zato što mi neki govore, da sve što naplatim u gotovini, moram položiti na žiro-račun, pa tek onda trošiti.
        U praksi bi to bilo, da smijem trošiti sve iz blagajne za poslovanje i ostale životne troškove, ali da bi morao barem jednom mjesečno do banke i napraviti uplatu svega onog što sam naplatio preko gotovinskih računa. (Naravno, odmah i isplatu, jer pravog novca vjerovatno nebi imao)
        Iskreno, u nijednom zakonu to ne nalazim, pa me zanima da li je to točno i kako to u praksi izgleda.

  7. Poštovana Tanja,

    nedavno sam registrirala obrt (s paušalnim oporezivanjem), bavim se uslugama (obrt za oglašavanje) i uglavnom ću naplaćivati bez gotovine, tj. transakcijski – na žiro račun.

    Znam da moram voditi Knjigu prometa, ali sam dobila različite savjete u vezi toga – kolege iz knjigovodstvenog servisa kažu da kupim knjigu u NN, u Poreznoj upravi pak kažu da mogu prilagoditi taj obrazac svojim potrebama i voditi taj dokument u digitalnom obliku, u Obrtničkoj komori govore da se obrazac ne smije prilagođavati, tj. da mora sadržavati “točno one stupce koji su propisani Zakonom”, iako nije bitno da li obrazac vodim u fizičkom ili digitalnom obliku.

    Koji je vaš savjet? Pronašla sam ovaj vaš primjer excelu koji mi se čini kao najbolje rješenje, ali vas molim ako mi možete pojasniti jednu stavku, radi se o stupcu: BROJ ISPRAVE PROMETA (broj izvoda) – što je to točno i mogu li bez tog podatka?

    Puno hvala,
    S.

    1. Poštovana Sunčice,
      Odgovor na vaše prvo pitanje glasi da niste u obvezi kupovati knjigu u Narodnim novinama, stoga smo na našem portalu i dali model u Excelu koji slobodno možete voditi. Sukladno propisima nije bitna forma (boja, oblik, datoteka i sl.), nego je bitan sadržaj te da evidencija sadržava sve potrebne podatke propisane zakonom, a to sadrži model kojeg smo dali.
      U kolonu Broj isprave prometa možete navesti broj izvoda na kojem je vidljiva naplata navedene fakture.

  8. Poštovana Tanja

    Bavim se najmom razglasa i rasvjete. Zanima me pod koju se to vrstu posla moze registrirati. Dali glazbeno-scenske usluge ili pod renta i dali uopce moze po pausalni obrt. Hvala unaprijed

    1. Poštovani Gorane,
      Što se paušalnog obrta tiče, ne vidim razloga zašto se ne bi mogla djelatnost registrirati, svakako pročitajte i članak vezan uz ograničenja u smislu visine prihoda. Uvijek provjerite u mjesnom uredu za gospodarstvo i kod poreznog referenta, kako ne bi bilo nejasnoća kojom se točno djelatnošću bavite.
      Sretno!

  9. Poštovana, mislim otvoriti paušalni obrt za energetsko certificiranje JTS. A kako sam već zaposlen u d.o.o., a mgipu, porezna i njezini uredi, pa i knjigovođe nisu na čisto gdje to strpati. Nema šanse da pređem 149.500,- kn godišnje, a i ne isplati mi se obveze “redovnog” obrta alimentirati iz zarađene plaće u d.o.o., jer to nije takav obim posla. Molim savjet, unaprijed hvala

    1. Poštovani Davore,
      Nije prvi puta da institucije ne idu u korak s novim djelatnostima, te obzirom da je energetsko certificiranje relativno nova djelatnost, očigledno nije predviđeno u popisu postojećih djelatnosti. Smatram da nema prepreka da navedenu djelatnost vodite putem paušalnog obrta. Svakako pogledajte koja bi djelatnost najbliže opisala vaš konzultantski / projektni posao.
      Sretno!

      1. Hvala G-đo Rukavina, zašto Vi niste na telefonu, šalteru i/ili u Ministarstvu, pa da stvar konačno krene 🙂

  10. Draga Tanja,
    Hvala što obavljaš posao Porezne uprave, odnosno razjašnjavaš nedoumice pučanstvu. Pretpostavljam da te Porezna uprava ne plaća da radiš ovaj posao 🙂 pa ti se zahvaljujem!
    Pozdrav!

    1. Poštovani Marko,
      Drago mi je da ste na našem portalu našli korisne informacije, te nam je cilj kroz projekt POKRENI POSAO omogućiti svima koji su zainteresirani pokrenuti posao da im se razriješe glavne nedoumice, te skrati put kroz brojne propise. Ne plaća me Porezna uprava  već sve savjete koje pružam dajem iz vlastitog iskustva tj. poduzetničkih cipela .
      Sretno!

  11. Danas mi je početak rada; kupila sam knjigu prometa u NN; sada se pitam moram li onu prvu stranicu (“od red broja__ do red broja__, u ____, ___ 20__, osoba odgovorna za vođenje knjiga_______” ispuniti i potpisati DANAS, ili na kraju godine??) Mogu pitati jednog prijatelja danas ali ipak ako imate vremena bilo bi mi drago da i Vi meni to možete reći jer nisam još sasvim sigurna hoće li moj prijatelj znati….. Hvala… i hvala na ovom portalu, super je…… Kathrin

    p.s. i još jedno pitanje, ako ne radim svaki dan, na primjer ako nedjeljom ne radi, moram li ipak staviti taj datum u knjigu prometa? Ja mislim da ne, je li tako?

      1. Poštovana Kathrin,
        Mišljenja sam da početni broj i osobu za vođenje knjige upisujete na početku, dok ćete zaključni broj i datum upisati na kraju ispunjenja knjige prometa.
        U knjigu prometa upisujete promete na kraju radnog dana, stoga ako ne radite nedjeljom ne upisujete ju.
        Sretno!

  12. Poštovani,

    otvoram pedikerski paušalni obrt, pa me zanima iznos obveznih doprinosa (mirov.,zdrav. i sl.).Je li iznos paušalcima identičan obrtnicima iste djelatnosti?

    Najljepše zahvaljujem,

    Kovač Diana

    1. Poštovana Diana,
      Detaljan iznos doprinosa ovisno o visini godišnjih primitaka koje ćete ostvariti, te vašem statusu (zaposlena, nezaposlena, umirovljenik) nalazi se u modelu u Excelu s detaljnim člankom. Da razlikuje se od ostalih obrta.

  13. Poštovana, kakvi su propisi vezano za nabavu materijala kod paušalnog obrta (proizvodnja i prodaja proizvedenog) tj. da li mogu otvoriti takav obrt ako sam stalno zaposlen?

    1. Poštovani Matija,
      Detaljno sam pisala o temi paušalnih obrta, stoga ovisno o tome čime se planirate baviti morate svakako u mjesnom uredu za gospodarstvo provjeriti sve propisane uvjete.
      Sretno!

  14. Poštovani,
    već neko vrijeme razmišljam o pokretanju mobilne autopraone. Imam nekoliko pitanja pa ako imate volje i želje da mi pomognete bio bih Vam zahvalan..

    1) Je li moguće za tu djelatnost otvoriti paušalni obrt i na koji način bi funkcioniralo to sa plaćanjem doprinosa?

    2) Ako sam dobro shvatio, kod klasičnog obrta doprinisi se uplaćuju svaki mjesec u visini cca 1700 kn..Kako je to kod paušala? Kad se uplaćuju doprinosi i u kojoj visini?

    3) Koji je Vaš savjet vezano za mobilnu autopraonu i paušal? Je li to izvedivo i da li mi to preporučujete?

    1. Poštovani Ivane,
      Što se tiče doprinosa, detaljno je opisano u članku koji se odnosi na paušalne obrte koji je objavljen na ovom portalu, a konkretan iznos doprinosa ovisno o vašem statusu i godišnjoj visini prihoda možete u Excel modelu izračunati koji je također na portalu.
      Rok plaćanja doprinosa je do 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec i to po rješenju porezne uprave.
      Što se tiče vaše djelatnosti, svakako provjerite kod nadležnog mjesnog ureda za gospodarstvo koji su uvjeti i da li ih zadovoljavate. U svakom slučaju postoji fleksibilnost kod paušalnog obrta, te se uvijek ukoliko poslovanje bude zadovoljavajuće možete odlučiti zatvoriti paušalni obrt, a osnovati neki drugi oblik (na pr, poduzeće).
      Sretno!

  15. Poštovana Tanja, htio sam samo kratko pitati, je li postoji strogo pravilo po kojem moram imati redni broj računa (1., 2., itd.) ili mogu proizvoljno? Kod mene u sustavu imam redni broj određenih klijenata, pa sam htio da račun bude broj tipa: ID-GODINA (npr. 245-2014, pri čemu je 245 ID klijenta, a 2014. današnja godina). Može li kratka povratna informacija po tom pitanju molm?

    Hvala i lijep pozdrav.

    1. Poštovani Karnel,
      Zakon o fiskalizaciji je kao što ste i sami naveli prilično strog i jasno je navedena struktura, stoga prijedlog kako ste naveli nije u skladu s tim propisom. Detaljno sam o odbrojavanju računa pisala u članku o fiskalizaciji.
      Lijepi pozdrav,

  16. Može li mi itko objasniti logiku u činjenici da je osnovica za paušalno plaćanje doprinosa ista i za konkretan obrt i za sporedno zanimanje čiji maksimalni godišnji primici iznose 10 bruto prosječnih plaća, drugim riječima, doslovno DVOSTRUKO MANJE od maksimalnog iznosa za obrt?! Nezaposlen sam i namjeravao sam registrirati sporedno zanimanje, ali vidim da bi me mjesečni doprinosi jednostavno “pojeli”, unatoč povoljnom pašualnom porezu (gdje je uopće logika u činjenici da mjesečni porez bez prireza iznosi prihvatljivih 127 kuna, a ukupni mjesčni doprinosi više od 1000 kuna?) Sramota. Republici Hrvatskoj je očito ipak prihvatljivije da sjedim doma i ne radim ništa. Počinjem mnogo ozbiljnije doživljavati priče o antipoduzetničkoj klimi u našoj zemlji.

    1. Tomislave,
      U potpunosti vas razumijem i dobro ste primjetili da porezno opterećenje općenito i nije ni približno toliko koliko iznose davanja za doprinose, kako u obrtima tako i na plaćama za zaposlenike. Logika koja stoji iza slobodnih zanimanja je da se može uz određeni posao (za zaposlene) odnosno po listi koju Ministarstvo poduzetništva i obrta objavi, obavljati i određeni poslovi uz manje administrativne zahvate (nije potrebna obrtnica, registracija je jednostavnija). Obzirom da nezaposlene osobe nemaju doprinose po niti jednoj osnovi, zato su doprinosi najveći za nezaposlenu osobu. Matematika pokazuje da kada bi isti iznos mjesečnog bruto primitka prikazali kroz poduzeće i isplaćivali si dobit ili kada bi se bavili slobodnim zanimanjem i plaćali poreze i doprinose kao nezaposlena osoba, tada bi minimalni bruto iznos primitaka trebao iznositi cca 3.442 Kn. Drugim riječima ukoliko bi mjesečni bruto primitak bio niži od tog iznosa, onda je poduzeće i isplata dobiti povoljnije nego prijava kroz samostalno zanimanje jer su doprinosi veći od 35%.

  17. Zašto se uostalom i u slučaju sporednog zanimanja mora voditi knjiga primitaka i izdataka ako se sve plaća paušalno?

    1. Knjigu primitaka i izdataka ne vode sporedna zanimanja niti paušalni obrti. Oni vode samo Knjigu prometa iz koje se vide izdani računi i naplata računa u poslovnoj godini, te godišnje izvješće o uplaćenim porezima. Naime iz tih se evidencija jedino može vidjeti koliko su prometa ostvarili u godini, te koliko je poreza uplaćeno i temeljem toga se izdaje konačno godišnje rješenje o porezu, kao i rješenje o doprinosima.

  18. Poštovana Tanja,
    molim Vas za malu pomoć.
    Otvorila sam obrt s paušalnim plačanjem poreza na dohodak uz poticaj s HZZ-a u iznosu od 25.000,00 kn. S obzirom da vodim samo knjigu prometa( KPR) trebam li i kako knjižiti taj poticaj i da li on ulazi u primitke (iznos od 149.500,00kn)?
    Treba li se voditi knjiga blagajne(blagajnički izvještaj)?
    S obzirom da se radi o proizvodnji i prodaji vlastitih proizvoda(suvenira) gdje se dijelom prodaju gotovi suveniri, a dijelom izrađuju na mjestu prodaje i po narudžbi kupca trebam li voditi knjgu popisa (KP)?

    Unaprijed zahvaljujem na odgovorima i velika pohvala na Vašem radu!

    1. Poštovana Romana,
      Mišljenja sam da ostvareni poticaji s HZZa ne predstavljaju vaš samostalni prihod od vaše djelatnosti stoga ne ulaze u knjigu prometa jer za njih niste napravili protučinidbu (uslugu ili prodali proizvod). Ta sredstva su samo zakonski propisana mjera poticanja poduzetništva.
      Paušalni obrti trebaju voditi samo Knjigu prometa i godišnji izvještaj o uplaćenim porezima i prirezu (sve detaljno opisano u članku na portalu i sve evidencije možete besplatno preuzeti).
      Sretno!

      1. Poštovana Tanja,
        početak obavljanja djelatnosti za obrt krenuo mi je krajem studenoga, ove godine ću imati jedino poticaje iz Zavoda za zapošljavanje 25.000 kn. E sad dolazim do problema. Gospođa u poreznoj izračunala mi je da u slijedećoj godini više neću moći biti u obrtu po paušalu zbog tih 25.000 kn poticaja, a s obzirom na početak obavljanja djelatnosti. Druga gospođa, iz porezne centrale, tvrdi suprotno, da nisam prošao 149.500 kn, bez obzira što sam obrt otvorio tek u 11 mjesecu i da neću slijedeće godine morati iz paušala ići na obični obrt s puno većim davanjima. Tko je u pravu i što savjetujete?

  19. Poštovana, kako sam davnih 90 godina bila obrtnik, znači imam negdje Obrtnicu. Taj obrt se bavio trgovinom. Sad sam u razmišljanju da ponovo pokrenem neki privatni posao(trgovinu, uslužne djelatnosti , ugostiteljstvo…sve samo da se počme pristojno živjeti, mene zanima da li mi se više isplati oživiti postojeći obtr ili otvarati novi j.d.o.o., želim napomenuti da u vlasništvu od nekretnina nemam ništa osim stečevine u braku i kako se to onda gleda , da li i nešto što glasi na mog muža se smatra mojom stečevinom k kojom bi u slučaju aktiviranja obrta trebala garantirati?
    Srdačan pozdrav;
    Mirjana.

    1. Poštovana Mirjana,
      Što se tiče obrtnice i njenog roka, svakako provjerite u HOKu da li vam još uvijek vrijedi. Obzirom da ste postavili ispravno pitanje oko odgovornosti, o tome sam isto pisala i kao obrti uvijek odgovarate nažalost cjelokupnom svojom imovinom koja glasi na vaše ime. U tom slučaju je povoljnije otvoriti poduzeće jer poduzeće odgovara do visine temeljnog kapitala. Što se tiče bračne stečevine, to je pitanje za odvjetnika stoga ću vas uputiti da se posavjetujete kod nekog odvjetničkog ureda.
      Sretno!

  20. Poštovana Tanja,

    Ispričavam se unaprijed ukoliko je netko iznio sličan slučaj.
    Zaposlena sam kod poslodavca kao psiholog i prijavljena na neto plaću od 6000kn.
    Htjela bih paralelno otvoriti obrt za psihološko savjetovanje i psihoterapiju, gdje nebi
    bilo preklapanja u polju rada i interesima sa sadašnjim poslodavcem.
    Moja predviđena zarada od takvog obrta nebi prelazila 2000kn mjesečno.
    Što mi savjetujete, što je najbolje otvoriti? Te koliki bi bili moji troškovi mjesečno (ili godišnje)
    kako bih mogla izračunati dali mi se takva ideja uopće isplati.
    Što biste napravili za sebe da ste na mom mjestu ? 🙂

    puno hvala
    lijepi pozdrav

    1. Poštovana Uma,
      Za navedeni mjesečni iznos vaše bi porezno opterećenje i doprinosi, te bankarske naknade, naknade obrtničkoj komori sve zajedno iznosile cca 30%, odnosno na 24.000 Kn godišnje vaš neto bi iznosio 16.500 Kn, što je u odnosu na ostale mogućnosti i dalje vrlo povoljno.
      Detaljan izračun možete i sami napraviti, jer sam na našem portalu stavila model u Excelu za isplativost paušalnog obrta zajedno s detaljnim člankom. Sve možete besplatno preuzeti i poigrati se s vašim poslovnim planom 
      Sretno!

  21. Poštovanja Tanja, pročitala sam Vaše savjete vezano za slučaj davanje usluge u inozemstvu, prema Vašoj preporuci zatražili smo PDV-ID broj iako smo obrt s paušalnim oporezivanjem, mene sad samo zanima kako se točno navodi taj VAT reverse na računu? Postoji li uobičajena rečenica ?
    Oni su nama poslali njihov Vat broj i obrazac računa na kojem stoji da trebamo upisati custom text za račune bez poreza.

    Unaprijed zahvaljujem,
    Nina

    1. Poštovana Nikolina,
      Iz vašeg upita ne mogu točno zaključiti zašto ste tražili PDV ID broj te da li poslujete s EU i ne znam da li su ispunjeni i ostali uvjeti. U svakom slučaju obzirom da niste u PDV sustavu onda biste se pozvali na članak 90 da niste u PDV sustavu, a obzirom da ste zatražili PDV-ID broj pozivate se prema EU i inozemstvu na članak 17 Zakona o PDVu. Tekstualno to znači: VAT reverse charge (Article 17, Law on VAT).

  22. Otvaram frizerski salon i zanima me,,, u slucaju povecanja posla dali si mogu zaposliti jos jednu osobu???

    1. Poštovana Ena,
      Kod otvaranja obrta uvijek trebate provjeriti s mjesnim uredom za gospodarstvo koji su uvjeti propisani za konkretnu vrstu obrta. Ukoliko se radi o redovnom obrtu, naravno da uvijek možete zaposliti radnike.

  23. Poštovana Tanja,

    Autor sam 3 knjige (po rješenju Agencije za strukovno obrazovanje to su pomoćna nastavna sredstva). Želim ih izdati u vlastitoj nakladi i prodavati. Čuo sam da kao autor to mogu. S knjižarama ne želim ulaziti u poslovne odnose. Budući da se radi o iznimno maloj nakladi (od približno 100 komada po knjizi, što je godišnje oko 300 primjeraka, tj. oko 30 000 kuna prihoda, ne računajući nikakve troškove) zanima me je li primjerenije otvoriti paušalni obrt ili j.d.o.o.?

    S obzirom na to da sam do sada kontaktirao velik broj ljudi u čiju domenu ulazi ovo pitanje i s obzirom na to da mi je svatko od njih rekao nešto novo, tj. dio je izostavio, zanima me postoji li (a mislim da bi trebao) službeni spis iz kojeg je vidljivo reguliranje poslovanja sa svim detaljima, npr. j.d.o.o.-a (s pečatom i potpisom onoga koji ga je sastavio)?

    Vama još jednom puno hvala što se svima nama trudite sve ovo približiti i veliki pozdrav,

    Martin Jelinčić

    1. Poštovani Martine,
      U vašem slučaju bih radije obzirom da ste autor i imate pravo na autorsku naknadu koja je porezno prihvatljiva sklopila ugovor s izdavačima o autorskom djelu. No obzirom da to kod vas nije opcija, provjerite molim vas u nadležnom uredu za gospodarstvo da li možete uopće za navedenu djelatnost registrirati paušalni obrt. Zadnja opcija vam je osnivanje poduzeća.

  24. Postovana Tanja,

    Da li biste mi savjetovala pausalni obrt za obrt koji namjeravam otvoriti ? Naime namjeravam otvoriti obrt koji bi se bavio odredenim uslugama osobama koje trebaju pomoc. Nezaposlena sam i dogovorila sam sastanak sa savjetnicom HZZ-a no prije nego im iznesem svoj plan i ideju, voljela bih cuti Vase misljenje. Pokusala sam sa izracunom u tablici no ne mogu ju nikako otkljucati. U pocetku mozda ne bih zaradila vise od 600 kn/mj, a za kasnije predvidam zaradu od barem 3000 kn/mj.
    Shvatila sam da koliki prihod prijavim, placati cu porez koji je izracunat za taj iznos bez obzira ako neki mjesec prihod bude manji od navedenog. No sto se dogodi ako je mjesecni prihod/zarada veca od navedene ? Malo mi je to zbunjujuce i voljela bih uz Vasu pomoc donijeti ispravnu odluku, otvoriti obrt ili pausalni obrt.

    Unaprijed Vam se zahvaljujem na Vasem odgovoru,

    Srdacan pozdrav,

    Nina

    1. Poštovana Nina,
      Modeli koje smo stavili na portal iz područja izračuna za paušalni obrt nisu zaključane i slobodno ih možete otvoriti. Modeli su samo zaštićeni da korisnici ne bi zabunom ‘pregazili’ formule što bih ih dovelo do mogućih pogrešnih kalkulacija i naravno pogrešnih zaključaka da li ući u navedeni model poduzetništva ili ne.
      U modelu sam unijela vaše podatke (da ste nezaposlena, da biste prvih 6 mjeseci ostvarivali 600 Kn/mj, a kasnije preostalih 6 mjeseci 3.000 Kn/mj). Obzirom da su fiksni mjesečni troškovi (porezi, doprinosi, bankarske naknade) za osobu koja je nezaposlena i prijavila je paušalni obrt cca do 1.400 Kn, stoga bi u vašem primjeru i kako sam gore opisala godišnji porezi i doprinosi i davanja iznosili cca 70%, za navedenu razinu primitaka nažalost paušalni obrt vam ne bi bio isplativ. Morali biste poraditi na većoj razini prihoda kako bi vam bio isplativ. Slobodno pogledajte u modelu na našem portalu i sami si zadajte minimalnu razinu primitaka kako bi vam model bio isplativ.
      Sretno!

  25. Poštovana Tanja,

    na ovom Vašem portalu ima toliko korisnih informacija, Hvala!!!
    Kako s paušalnim parketarskim obrtom, treba knjiga prometa, i isključivo je gotovinsko plaćanje… ali za izdavanje računa, jel mogu koristiti ovi vaš excel program? Godišnji prihod nesmije biti veći od 85 000 kn, što i nije jer se radi samo sezonski!?
    Lijep pozdrav

    1. Poštovani Jeta,
      Drago mi je da ste na našem portalu našli korisne informacije vezane uz poduzetništvo.
      Obzirom da ćete imati isključivo gotovinsko plaćanje, pa čak i da imate samo djelomično dio prometa naplaćen gotovinski, morate izdavati fiskalne račune koji imaju jedinstveni fiskalni broj sa servera Porezne uprave, stoga ćete morati nabaviti aplikaciju i povezati se s poreznom upravom, a naš Excel model za izdavanje računa vam u tom slučaju ne pomaže. Ukoliko ste u sustavu paušalnog obrta, tada vam godišnji primici ne smiju prijeći 149.500 Kn, a ne 85.000 Kn.
      Sretno!

  26. Poštovana, samozaposlena sam i jedini zaposlenik u paušalnom obrtu duže od godinu dana, obavljam uslužnu intelektualnu djelatnost te radim od doma. Trudna sam te me zanimaju prava i mogućnosti, naime, čitala sam da je opcija staviti obrt u mirovanje no smiju li stizati uplate budući da mi u poslu pomaže uži član obitelji – suprug što je obrtom dopušteno. Neće biti zastoja u poslu. Ukoliko se ne ide u mirovanje, kada i kako se smije na bolovanje te koliko je trajanje porodiljnog, voljela bih iskoristiti svoja prava kao trudnica. isprike na brojnim upitima, vrlo ste koncizna i precizna, a zasad nisam dobila nijedan konkretan odgovor. LP,

    1. Poštovana Unica,
      Čestitam prije svega na uspješnom poduzetništvu i na lijepoj privatnoj vijesti! 
      Obrtnici paušalisti koji su po toj osnovi obvezno osigurani imaju u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a. Uvjeti za ostvarivanje prava na naknadu za bolovanje su sljedeći koji moraju biti kumulativno ispunjeni:
      1. da nemate nepodmirenih obveza za doprinose za zdravstveno osiguranje, i
      2. da u vrijeme bolovanja ne radite, što znači jednu od sljedećih mogućnosti:
      a. da u vrijeme bolovanja djelatnost privremeno miruje, ili
      b. da poslovođa odnosno druga osoba koja zadovoljava uvjete stručne spreme obavlja djelatnost u ime i za račun paušalnog obrta.
      Svakako provjerite s HZZOm koja su vaša prava te gore navedeno, jer je ovo informacija objavljena na stranicama porezne uprave u 2013.g., te je moguće da su u međuvremenu nastale izmjene od strane HZZOa.
      Sretno s poslovanjem i s prinovom!

      1. Draga Tanja,

        vezano za Vaš odgovor imam jedno pitanje koje se veže na temu.Zaposlena sam kod poslodavca i samostalni sam obrtnik. Ostala sam trudna i htjela bih provjeriti, obzirom da meni poslodavac plaća doprinose i ja kao samostalni obrtnik također plaćam doprinose na godišnjoj razini, ukoliko se ide na porodiljni dopust koja su moja prava? Koliki iznos porodiljne naknade ostvarujem? Plaća mi je kod poslodavca neto 4000, oo kn i plaća u obrtu bi na osnovi godišnjeg dobitka/12 iznosi oko 4000,00 kn. Imam li pravo na obje naknade? i Što kada sam na čuvanju trudnoće? Obrt se stavlja u mirovanje, poslodavac me stavlja na bolovanje i koliku plaću dobivam? Dali je to 100 % iznos plaće ili 70%. Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

  27. Čitajuči vaš portal zanima me jedna stvar
    Srednju školu sam završil za auto električara a trenutno mi se pokazuje prilika izrade metalnih dimnjaka (nasljedno od roditelja)
    Pa me zanima da li ja mogu otvoriti paušal ako nemam srednju školu zataj posao.
    I zanima me točan postupak za otvaranje paušala te koliko je potrebno imati kapital u samom staru,.kolika su sve ukupna mjesečna davanja, s time da sam trenutno zaposlen i firma rješava mirovinsko zdrastveno.
    Evo molio bih vas za mišljenje i odgovor.
    l.p.

    1. Poštovani Roberte,
      Da li možete i da li imate uvjete za navedenu vrstu djelatnosti, provjerite svakako u mjesnom uredu za gospodarstvo gdje će najbolje znati da li su za navedeni obrt propisani uvjeti i da li ih zadovoljavate.
      Postupak otvaranja paušalnog obrta i mjesečna davanja ovisno vašem slučaju i visini primitaka smo opisali na portalu u rubrikama vezanim za paušalni obrt, gdje smo stavili i model u Excelu koji si možete preuzeti i unijeti vaše konkretne brojke.
      Sretno!

  28. Postovana Tanja,
    Imam jednu veliku nedoumicu, Zelim otvorit obrt ali jos ne znam dali pausalni ili ne. Najvjerojatnije necu za pocetak imat promet veci od 85.000kn/godisnje. Obrt je potreban preko cijele godine. Zaposlen sam u drugoj tvrtci d.o.o. i mislim jos tu i ostat. Dali se placaju doprinosu u obicnom obrtu a dali u pausalnom. Naime imam dobrog prijatelja koji je isto tako zaposlen i ima obican obrt i ne placa niti jedne kune doprinosa kroz obrt. Zasto se za pausalni mora placat koja je razlika zar doprinosi nisu doprinosi u svakom obrtu?
    Zahvaljujem na pojasnjenju
    Niksa

    1. Poštovani Nikša,
      Granica godišnjih primitaka za paušalni obrt iznosi 149.500 Kn godišnje. Obzirom da ste zaposleni u drugoj tvrtki, tada će za vas davanja u paušalnom obrtu biti značajno niža (u primjeru do 85.000 Kn/godišnje) sveukupno godišnje iznositi efektivno 9% ukupnih primitaka što je porezno izuzetno optimalno.
      Vezano za usporedbu vašeg prijatelja koji je u redovnom obrtu, a vi ste se odlučili za paušalni obrt, bitna je razlika da je vaš prijatelj obavezan predati godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak (!) u kojoj će morati predati SVE godišnje primitke (plaću, primitke iz obrta, honorare, prihode od najma i sl.), te će se sve zajedno oporezivati kao jedan primitak, i usporediti s porezima uplaćenima kroz godinu, stoga je vrlo lako moguće da će imati dodatnu obvezu poreza na dohodak i prireza ovisno o tome o kojim veličinama svih primitaka razmatrate. Bitna razlika paušalnog obrta je da su uplaćeni porezi i doprinosi konačni, stoga se ne zbrajaju s ostalim primicima.
      Sretno!

  29. Poštovana, supruga je otvorila frizerski salon kao paušalac,radi sama nije nam jasno nitko da joj objasni kakva mora bit knjiga pritužbe.

    1. Poštovani Dražene,
      Vrlo rado bih vam pomogla, no moja specijalnost su porezi i financije, stoga vam toplo preporučam da se posavjetujete u Hrvatskoj obrtničkoj komori jer bi vam oni trebali dati konkretan odgovor. Također možete u knjižarama kupiti knjižu žalbe.
      Sretno!

  30. Poštovana,imam problem za koji nisam našla odgovor.Otvorila sam obrt za izradu suvenira i trebam izraditi neku stranicu na internetu kako bih reklamirala svoje proizvode. Ja se ne mogu baviti prodajom jer sam paušalist , ali mogu prodavati svoje proizvode.Zanima me smijem li ja na stranicama staviti cijene mojih proizvoda i što je ustvari internet prodaja ,a što oglašavanje i reklamiranje proizvoda.Ako imate ikakve informacije barem me uputite kome se mogu obratiti.Pozdravljam i zahvaljujem.

    1. Poštovana Snježana,
      O Internet prodaji možete pročitati u Zakonu o trgovini, tamo je detaljno propisana. Osnovna razlika je da je Internet prodaja kanal kojim prodajete (dakle nemate dućan nego je Internet mjesto susreta vaše robe i vašeg kupca). Svakako se možete više raspitati u mjesnom uredu za gospodarstvu.
      Sretno!

  31. Poštovana Tanja,

    Čitajući ovo sve puno ste mi pomogli, ali sam stvorila još puno pitanja. Možda je netko postavio slično pitanje prije, ali ispričavam se jer ga nisam vidjela. Moj slučaj je slijedeći:

    Trenutno radim u jednoj firmi za bruto 6200 kn mjesečno. Otvorila bih najjeftiniju opciju poslovanja – pretpostavljam da je to paušalni obrt (u mojem slučaju). Obrt bi se bavio uslugom snimanja i fotografiranja – u 99% slučajeva – Vjenčanja. Situacija je slijedeća – imam izvanbračnog partnera koji je nezaposlen. Ukoliko ja otvorim obrt (jer imam Grafički fakultet te mislim da sa VSS tog usmjerenja mogu otvoriti obrt za usluge snimanja) ne moram izdvajati za Mirovinsko i sl. jer to već radi firma u kojoj trenutno radim.

    Pitanja:

    1. Nezaposleni partner bi mi trebao postati suprug da mi može pomagati u obrtu bez plaće – da li sam u pravu?

    2. Pošto je bi to bio novi obrt – startali bi tek 2015 godine – kolika bi bila moja sveukupna davanja državi ukoliko
    uspijem dogovoriti 3-4 svadbe u toj cijeloj godini i npr. prihod nam ne bi prešao 2015. godine preko cca. 20 000 kn.?
    Koristila sam Vašu excelicu i izbacio mi je cca 1000 kn razlike – jer sam iz mjesta gdje je 0%prireza pa ne
    razumijem da li sam nešto predvidila ili….

    1. Poštovana Sashenka,
      Što se tiče otvaranja paušalnog obrta u pravu ste u pogledu efikasnosti i oporezivanja, međutim i tu je bitno o kojem se iznosu prihoda radi. Za vaš primjer sam također unijela da ste zaposleni i da paralelno imate obrt te 20.000 Kn. Unatoč tome što ste zaposleni, doprinosi se moraju uplaćivati no na nešto nižoj osnovici, stoga bi za vas godišnji doprinosi iznosili 4.207 Kn, a porezi 1.530 Kn, te je obzirom na relativno niže prihode porezno ukupno opterećenje oko 31%.
      Da li suprug može pomagati u paušalnom obrtu, morate provjeriti u vašoj poreznoj ispostavi, jer to pravilo vrijedi za redovne obrte, no najbolje je s poreznim referentom unaprijed provjeriti.
      U svakom slučaju želim puno sreće u poslovanju i javite se ako ćete imati pitanja!

  32. Pozdrav
    kako ide obračun ako se prekorači ovaj iznos od 149.500,00 kn u toku godine?
    Na primjer, 11 mjeseci su ukupni primitci 140.000,00 i onda zadnji mjesc još 10.000,00 što bi iznosilo ukupno 150.000,00
    Hvala

    1. Da dopunim svoje pitanje – da li se onda obračunava samo razlika po većoj stopi ili cijeli iznos?
      Isto tako, ako možete pojasniti – da li bi porez onda bio 40% (ako se prekorači ovih 149.500,00) i ako su troškovi zanemarivi?
      Ne razumijem baš sve to skupa s obzirom da bi “normalni” obrt (dakle ne paušalni) s 149.500,00 prihoda i zanemarivim troškovima bio oporezovan s 40% ?
      Hvala.

      1. Poštovani Zdravko,
        U slučaju da se premaši navedeni iznos, onda se više ne može raditi na način paušalnog oporezivanja nego redovnog oporezivanja obrta. To znači da biste morali predati godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak i u njoj prijaviti sve primitke koje imate (plaća, eventualni prihodi od najma neke nekretnine primjerice, te prihodi iz obrta). Zatim se svi navedeni primici oporezuju kroz tu godišnju poreznu prijavu (počev o poreznih razreda 12%, 25%, te do 40%). Da li bi se vaš primitak iz obrta oporezivao tom stopom, sve ovisi o svim ostalim primicima koje ostvarujete (plaća i ostalo), te koliko su oni već oporezivani (na pr. ukoliko su u razredima 12%, onda bi se oporezivao dio po 12%, te ostatak po ostalim stopama), no to sve ovisi o točnim iznosima.

  33. Poštovana,

    da li su se iznosi davanja za doprinose (te također i stale stavke) mijenjali u odnosu na excel tablice koje su priložene u ovom članku?
    Unaprijed hvala,
    Sonja

  34. Poštovana,

    prvo zahvaljujem na ovom iznimno korisnom članku 🙂

    Uskoro otvaram paušalni obrt, radilo bi se o djelatnosti koja bi se obavljala na terenu, u (poslovnim) prostorima klijenata. Bilo bi naplate preko knjige računa za keš za fiz.osobe i preko računala kod kuće za firme. Za vođenje knjiga planiram koristiti priložene excel tablice iz Vašeg članka, te imam nekoliko nedoumica:

    1. Slijed računa: Nije mi sasvim jasno kako da numeriram račune. a) S obzirom da se računalo nalazi u sjedištu obrta, a knjiga računa će se koristiti na terenu, moram li i sjedište obrta označiti u int.aktu kao mjesto obavljanja djelatnosti s obzirom da ću račune izdavati i sa računala? b) U tom slučaju je li svaki prostor ima svoj redoslijed računa ili svaki naplatni uređaj ima svoj slijed računa?

    2. KPR: Nije mi jasan odnos temeljnica i brojeva računa. a) Što je to temeljnica / broj isprave prometa, te kako njih upisivati, kojim slijedom? b) Kako upisivati temeljnicu u Knjizi računa? c) U priloženoj excel tablici svaki račun je upisan posebno, čak i oni koji su izdani isti dan: je li to točan / ispravan način upisa ili treba zbrajati sve račune za taj dan i upisivati za svaki redak Knjige prometa? d) Pošto ću voditi KPR u elek. obliku, mogu li jednostavno dodavati redove u tablici ili trebam printati kada popunim stranicu?

    Svaka informacija će mnogo pomoći te se unaprijed zahvaljujem!

    1. Poštovani Gorane,
      Razumijem da ćete imati dvije vrste naplate: jednu na terenu u gotovini i jednu preko računala (bezgotovinski). Svaki uređaj i svako radno mjesto je zasebno naplatno mjesto i zasebni uređaj stoga ih tako unesite i u interni akt i tamo ćete definirati i odbrojavanje, svako mjesto ima onda svoje odbrojavanje. Što se tiče polja temeljnice / broj isprave platnog prometa, slobodno si koristite za upis broja izvoda po kojem ćete naplatiti navedenu fakturu ili broja listića gotovinskih uplatnica za gotovinske uplate.
      Svaki račun je dokument za sebe, stoga se treba upisivati pojedinačno.
      Sretno!

  35. Poštovana Tanja,

    imam jedan upit. Imam obrt reg.paušal, kako trebamo knjigu prometa odnijeti do 15.01.2015, što se događa sa računima koji su izdati a nisu uplaćeni do tog datuma?

    lp hvala unaprijed na odgovoru

    1. Poštovana,
      U svakom slučaju ih prikazujete u knjizi da su izdani, ali u rubrici gdje su trebali biti naplaćeni upisujete nulu.

  36. Poštovana,

    molim Vas za pomoć vezano uz izračun davanja za navedeni primjer:
    Kolega i ja otvaramo partnerski obrt, paušalni, obojica smo inače stalno zaposleni s mjesečnim primanjima oko 7000kn. Procjena primanja kroz obrt su sveukupno cca 84000kn na godišnjoj razini, 7000 mjesečno
    Kolika su davanja u ovom slučaju?

    Unaprijed hvala.

    B.

    1. Poštovani,
      Na našem portalu se nalazi detaljan model u Excelu u kojem trebate unijeti navedena primanja, vaš status (zaposleni), te označiti ‘+’ na onim mjesecima u kojima poslujete, kao i stopu prireza. Model će vam točno izračunati vaša godišnja davanja.
      Sretno!

  37. Poštovani,
    Stalno sam zaposlen u jednoj javnoj ustanovi.
    Uz to počeo sam raditi kod jednog privatnika koji ima otvoren obrt, a obavljam poslove za koje nije potrebno obrazovanje i temelji se na poslovima fizičke naravi, čišćenja, prenošenja tereta itd.
    Uglavnom htio bih to legalno obavljati i mislim da mi je najbolja opcija pausalni obrt.
    S obzirom da sam stalno zaposlen, prema vasoj tablici, mjesečni izdaci su cca600kn.
    E sad s obzirom da zaradim godišnje 10000kn, jedino mi je isplativo da stavim da poslujem samo 1 ili 2 mjeseca godišnje, a ostale mjesece da obrt ne posluje. Tako da bi realno imao oko 1200kn troška, a 8800kn bi imao čistu zaradu.
    Može li to funkcionirati tako?
    Također me zanima da li trebam koristiti usluge knjigovode ili sve mogu sam raditi.
    S vremenom bi malo prosirio djelatnost i obrt bi poslovao svaki mjesec.

    1. Poštovani,
      Oko same vrste djelatnosti za koju se planirate prijaviti, svakako konzultirajte mjesni ured za gospodarstvo te će vas oni uputiti u vrstu djelatnosti. Što se tiče davanja, na našem portalu je na raspolaganju model u Excelu u kojem možete točno unijeti vaše primitke i dobiti izračun svih davanja. Ne bih vam nikako sugerirala da prikazujete da radite manje mjeseci nego što je to realno, jer je to prekršaj. Ukoliko možete sami popuniti godišnju prijavi i voditi evidencije koje su propisane, ne morate koristiti usluge računovodstva.
      Sretno!

  38. Postovana Tanja,
    za pocetak Vas zelim pohvaliti jer su mi puno pomoglo vasi savjeti.
    No, htjela bih vas pitati nekoliko pitanja.
    Otvorila sam obrt za proizvodnju i dizajn u pausalnom obliku.
    Neke izradene komade nakita saljem postom i kupci mi uplacuju novac na racun. Sto ja njima trebam poslati i kod sebe cuvati kao dokaz o placanju i unosim li to u KPR, ako unosim gdje to upisujem?
    A sto se tice KPR upisujem li svaki izdani racun ili zbrojim iznos na kraju dana i samo njega upisem?

    Unaprijed hvala n odgovoru. 🙂

    1. Poštovana,
      U Knjizi prometa se unosi svaki pojedini račun, a isprava vam je izvod sa žiro računa na kojem se vidi da su vam kupci uplatili.
      Sretno!

      1. Poštovana,
        imam slično pitanje pa se nadovezujem na ovu temu. Naime već me danima šalju iz porezne uprave na općinu pa iz općine na poreznu jer mi nitko ne zna dati konkretne odgovore. Kao umirovljenik sam otvorila domaću djelatnost i opredijelila se za paušalno plaćanje. U poreznoj mi ne znaju reći trebam li imati otvoren običan žiro račun ili poslovni s obzirom da nemam pečat a pod naziv djelatnosti se vodi moje ime. Bez pečata navodno ne mogu otvoriti poslovni žiro račun.
        Osim toga zanima me i ovo što je gospođa pitala vezano za slanje. Ako mi netko npr. iz Splita naruči suvenir i uplati na žiro račun trebam li ja onda u svoje ovjerene fiskalne račune koje inače ispsujem isto tako ispisati račun za ovu uplatu te ga potom šaljem zajedno sa suvenirom u Split? I ako mi na račun uplate 10 kn da im ja platim poštarinu prilikom slanja kako da to upisujem jer one uplate npr. 100 kn a cijena suvenira je 90 kn što ja upisujem na fiskalni račun a na žiro mi sjedne 10 kn više?
        I ono što me najviše brine trebam li ja isto kao i paušalni obrti uplaćivati na žiro račun novac koji dobivam za prodane suvenire i za koje ispisujem fiskalni račun ili za time nema potrebe s obzirom da nemam poslovni žiro račun?

  39. Poštovana Tanja
    Turistički vodič koji ima paušalni obrt i obavlja usluge isključivo u Hrvatskoj – šalje fakturu u Sloveniju – što sve mora napisati u fakturi i da li je obavezan , s obzirom da je usluga u RH, vaditi pdv id broj i pisati reverse charge
    Ako mora gore navedeno treba li svaki mjesec predavati obrazac ZP i obrazac PDV (prazan) i ima li još neku obvezu na kraju godine s obzirom na sve to.
    hvala

    1. Poštovana,
      Obzirom da ste paušalni obrt, onda niste u PDV sustavu, te trebate navesti na računu da niste u PDV sustavu (članak 90).

  40. Poštovana Tanja,

    imam otvoren obrt s paušalnim oporezivanjem/ turističke djelatnosti. Zanima me, mogu li dodati i “prevođenje”?
    Može li prevoditelj biti ujedno i paušalist? Znam jednu osobu kojoj je porezna uprava to odobrila, ali nije iz moje
    županije. Sam zakon mi je nejasan. Pozdrav

    1. Poštovana,
      Svakako u pogledu djelatnosti provjerite s mjesnim uredom za gospodarstvo jer vam oni dodjeljuju dozvole za određenu djelatnost.

  41. Postovana,
    Hvala Vam na dobrim clancima, a i primjerima faktura i knjiga
    Molio bih Vas da mi razjasnite nekoliko detalja oko sporedne djelatnosti i rada umirovljenika. Naime umirovljenik sam i prijavio sam sporednu djelatnost iz podrucja usluga iz IT-a. Ne mislim prijeci limit za pausalno oporezivanje sporedne djelatnosti za umirovljenika, zanima me je li treba platiti jos nesto osim pausala od poreznih obaveza?
    U pravilu mislim raditi preko racuna, a u izuzetnim situacijama uzeti ovjerenu knjigu racuna za gotovinu iako cu to izbjegavati.
    Bitno mi je sto smijem staviti u naslov racuna jer nije tvrtka ili obrt nego sporedna djelatnost.
    Hvala unaprijed
    Lijep pozdrav
    Tomislav

    1. Poštovani,
      Za umirovljenike se ne uplaćuju doprinosi, samo porezi. Što se tiče naziva, uvijek se upisuje u sljedećem obliku: Obrt ‘naziv obrta’, vl. Ime i prezime vlasnika obrta.

  42. Postovana,

    puno hvala na ovim informacijama, sve je na jednom mjestu sazeto i od velike je koristi.
    U fazi sam istrazivanja sto i kako oko otvaranja pausalnog obrta. Konkretno me zanima
    sto je jos potrebno i nakoji nacin vodit racune ako se posluje sa inozemstvom (usluge grafickog dizajna).
    Da li neke stvari trebaju biti dvojezicne i sl..(racuni) sto je tu sa porezima i ostalo…

    Lp,
    Boris.

    1. Poštovani,
      Pitanje je da li ćete raditi s EU ili s inozemstvom. U svakom slučaju je potrebno staviti na račun da niste u PDV sustavu sukladno članku 90 Zakona o PDVu, stoga ne zaračunavate PDV. Računi mogu biti dvojezični, dapače.

      1. Poštovana Tanja, hvala na odgovoru.
        Poslovao bi i sa EU i izvan EU, Australija, Amerika…
        U čemu je razlika?

        hvala unaprijed.

        1. Poštovani Borise,
          Razlika je u tome da ukoliko poslujete s EU, tada se morate prijaviti u tzv VIES bazu odnosno izvaditi PDV identifikacijski broj i postajete mjesečni PDV obveznik.

  43. Poštovana Tanja,

    prije nekoliko mjeseci pokrenuo sam obrt i odlučio sam se na paušalno oporezivanje.

    Ove stranice su mi poprilično pomogle pri samom startu i želim Vam zahvaliti na pomoći koju nam pružate.

    Imam jedno pitanje koje bih Vam postavio, a na koje obvezno dobijem različite odgovore.
    Naime, cjelokupni posao kojeg obavljam automatiziran je i sve se obavlja online. S obzirom na to da koristim i paypal kao sustav za naplatu, nejasna mi ostaje jedna stvar, a to je – jesam li dužan novac koji povučem s Paypala na žiro račun, koji je inače predviđen samo za to, prebacivati na osnovni žiro račun obrta koji je otvoren u drugoj banci?

    S obzirom da je račun kreiran za Paypal transakcije također registriran na obrt i svakako dostupan poreznoj, ja ne vidim smisao u takvom prebacivanju, ali s hrvatskim zakonima nikad ne znate što je normalno, a što nije 🙂

    Unaprijed zahvaljujem na odgovoru

    1. Poštovani Mario,
      Ono što je važno u transakcijama putem Paypala je da sredstva koja primate na žiro-račun (a to mora biti račun koji u drugom dijelu ima broj 11, a ne 31) mora biti ujedno i žiro-račun obrta. Iz vašeg upita zaključujem da imate 2 žiro-računa? U svakom slučaju sredstva koja ostvarujete ovim transakcijama, a tiču se paušalnog obrta moraju biti vidljiva na žiro-računu paušalnog obrta.

  44. Postovana, imam pausalni obrt koji je poceo s radom1.6 2014 znaci radim pola godine .Da li se oporezivanje vrsi isto na 149.500 ili na pola 74.000?
    Zahvaljujem

    1. Poštovana Goga,
      Razumijem vašu logiku, no propisano je da ukupni primici u prethodnoj godini ne premašuju 149.500 Kn neovisno o broju mjeseci poslovanja.

  45. Poštovana Tanja,
    početak obavljanja djelatnosti za obrt krenuo mi je krajem studenoga, ove godine ću imati jedino poticaje iz Zavoda za zapošljavanje 25.000 kn. E sad dolazim do problema. Gospođa u poreznoj izračunala mi je da u slijedećoj godini više neću moći biti u obrtu po paušalu zbog tih 25.000 kn poticaja, a s obzirom na početak obavljanja djelatnosti. Druga gospođa, iz porezne centrale, tvrdi suprotno, da nisam prošao 149.500 kn, bez obzira što sam obrt otvorio tek u 11 mjesecu i da neću slijedeće godine morati iz paušala ići na obični obrt s puno većim davanjima. Tko je u pravu i što savjetujete?

    1. Bok Hrvoje! Dobili smo poticaje u isto vrijeme i u istom smo problemu.
      Ja ti sa 100% sigurnošću mogu reći da nećeš moći biti u paušalu iduću godinu.
      Ja sam podnio molbu za izuzeće od tog plaćanja u Poreznoj upravi, ali nekako sumnjam da će zamolba proć.

      Pretpostavljam da i ti do 10.12. moraš potpisati ugovor s HZZom, pa ti savjetujem da odeš u poreznu upravu i napišeš istu zamolbu.

      Ukoliko to ne prođe do utorka, ja neću potpisati ugovor i odustat ću te ću poticaje tražiti početkom iduće godine.

    2. Poštovani Hrvoje,
      Razumijem vašu dvojbu, no propisano je da je granica od 149.500 Kn iznos godišnjih primitaka neovisno o broju mjeseci poslovanja.

  46. Draga Tanja,

    Super vam je članak i sajt!

    Imam jedno pitanje, kao što sam odgovorio Hrvoju na pitanje iznad, u istom smo problemu.
    Dobio sam poticaje od HZZa za samozapošljavanje u visini od 25.000 kn u 12. mjesecu 2014. Po prosjeku ispada da će moji primitci iduće godine biti 300.000 kn i zbog toga ne mogu biti paušalac.

    Jel postoji opcija da prije nego što mi sjednu ti poticaji do države na račun, stavim obrt u mirovanje te ga aktiviram ponovno početkom 2015. godine?

    Hoću li na taj način izbjeći ovu nebulozu koju su mi pripremili nepromišljenim dodjeljivanjem poticaja na samom kraju godine?

  47. Bok svima,

    1. Obrt mi se otvorio 04.12.2014. koliko ja smijem imati zaradu 12 mjesec? Radim kao programer i moglo bi mi sjesti do 5.000 dolara za 12 mjesec. Jel time kršim pravila paušalca, negdje sam pročitao da to sve mora biti razmjerno mjesecima u godini kako ne bi prešlo 149.500 (to znači otprilike 12.000 kuna mjesečno kroz godinu dana). Ako je meni sada zadnji mjesec u ovoj godini onda ja mogu imati i zaradu 149.500? Ili sam u krivu?

    2. Jel mi treba tabla ili ime obrta na zvonu na ulaz u haustor? ili štoviše bilo gdje.

    3. Svoje prve dorpinose i poreze plaćam do 15.1.2015.? + što predajem u poreznu do 15.1. samo PO-SD obrazac?

    Hvala!!

    1. Poštovani Ivane,
      Poštovani Mladene,
      Propisana granica od 149.500 Kn za iznos godišnjih primitaka kod paušalnog obrta je neovisno o broju mjeseci poslovanja.
      Uvijek trebate naznačiti naziv obrta, OIB, adresu, radno vrijeme (za određene djelatnosti), vlasnika. Možete napraviti naljepnicu i nalijepiti na vrata zgrade, te naravno ime obrta na vaša vrata gdje je prijavljen ako je na adresi vašeg stana. Poreze uplaćujete tromjesečno do kraja tromjesečna (dakle do 31.12.2014.g. za zadnje tromjesečje). Do 15.01. predajete godišnji izvještaj ostvarenih primitaka, a doprinose ćete platiti po zaprimljenom rješenju od Porezne uprave tijekom 2015.g.

    2. Mladene,
      unatoč odgovoru cijenjene Tanje, ja dajem odgovor iz stvarnog života. Više je svjedočanstava po netu o istom slijedu događaja.

      Naime, Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti doživio je izmjene koje su na snazi od siječnja 2014. i on kaže: U članku 3. stavku 4. na kraju rečenice iza riječi: »obveznika« dodaje se zarez te tekst: »a dohodovni razred utvrđuje se na način da se od prosječnog primitka ostvarenog tijekom poreznog razdoblja u kojem se djelatnost obavlja (ukupni primitak podijeljen sa brojem mjeseci obavljanja djelatnosti) utvrđuje godišnji primitak množenjem prosječnog primitka sa dvanaest (12) mjeseci. Na isti način paušalni dohodak se utvrđuje i za registrirani sezonski obrt«.

      Dakle, ako je obrt počeo s radom u prosincu 2014., smiješ zaraditi ni više ni manje nego 12.458 kn jer porezna će računati prosječnu zaradu i umnožiti to sa cijelom godinom.

      Ako u prosincu zaradiš 5.000$, recimo 30.000kn, porezna će to podijeliti sa brojem mjeseci koliko radiš, dakle 1, i umnožiti sa 12 te tako dobiti 360.000kn godišnje zarade.

      Logike nema, ali tako funkcioniraju…

      1. Da, baš i ja sad čitam novu brošuru na Poreznoj… I kreće ta priča s obračunom dohotka za npr. 2014…
        U 3-4 mjeseca smo imali (dijelom i zbog odgađanja otvaranja paušalnog obrta iako su neki poslovi odrađeni) 60-tak tisuća kuna prihoda… I sad po toj brošuri ispada da će biti problema i da će nam mijenjati status?!

        Cijelo vrijeme sam sve kalkulacije bazirao na ukupnim godišnjim primitkom… bez tih pretpostavki i obračunavanja na godišnju razinu. Obzirom da su rješenja izdana (za porez) temeljem upisa u registar (i predivđenog primitka), baš me zanima da li će ta 2014. ostati kakva je ili će nam možda i 2014. željeti dodatno oporezivati?

        Sve u svemu, ako se zbog ovakvih interpretacija mora prelaziti na poslovne knjige, bit će to jedan obrt koji će se zatvoriti vrlo vrlo brzo.

        1. Eto dao sam si (nažalost, prekasno) malo truda i proučio Pravilnik (važeći od 1.1.2014.)
          Vjerovao sam onome što sam ovdje pročitao, a i preskočio 🙁 stavke vezane uz utvrđivanje dohotka…
          Badava nama što govorimo o godišnjim primicima, kad Porezna te primitke u našim slučajevima obračunava… Pa ispadamo iz paušala, ulazimo u poslovne knjige… + poništavaju se Rješenja itd.itd.

          Ono što očekujem jest od tih 60.000 u 4 mjeseca (dakle, njihovim računom to je preko 180.000 godišnje) moramo platiti 30-40.000 na porez i doprinose.
          Fascinantno u toj priči, ako doista to tak misle izvesti, jest da, (obzirom da smo radili kao paušalisti i nismo skupljali račune za troškove jer smo ih pretpostavili 85% kako paušal i funkcionira), nemamo zapravo nikakve troškove u cijeloj priči!

          Znači, od priče s minimalnim poreznim opterećenjem (ispod 10%) i posebnim prednostima u prvoj godini otvaranja (jer smo svi ovdje očito vjerovali da se godišnjim primicima smatraju ostvareni primici), kopernikanskim obratom dolazimo do 50% ili više + automatski izlazak iz paušala…. i ekspresno zatvaranje obrta, prije kraja siječnja.

          “reference” koje sam, sam sam si kriv (al’ me i ovaj vaš site zaveo), preskočio:
          —-
          čl.3. važećeg Pravilnika
          (4) U slučaju nastanka porezne obveze (početka obavljanja samostalne djelatnosti) odnosno prestanka porezne obveze (prestanka obavljanja samostalne djelatnosti ili prestanka uvjeta za utvrđivanje dohotka i poreza na dohodak u paušalnom iznosu) tijekom poreznog razdoblja, godišnji paušalni dohodak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se razmjerno broju mjeseci obavljanja djelatnosti i to u korist poreznog obveznika, a dohodovni razred utvrđuje se na način da se od prosječnog primitka ostvarenog tijekom poreznog razdoblja u kojem se djelatnost obavlja (ukupni primitak podijeljen sa brojem mjeseci obavljanja djelatnosti) utvrđuje godišnji primitak množenjem prosječnog primitka sa dvanaest (12) mjeseci. Na isti način paušalni dohodak se utvrđuje i za registrirani sezonski obrt.

          čl.4. važećeg Pravilnika
          (7) Ako tijekom poreznog razdoblja prestanu uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka i plaćanje paušalnog poreza na dohodak iz članka 44. stavka 6. Zakona i članka 2. ovoga Pravilnika, Porezna uprava ukinuti će rješenje o godišnjem dohotku i porezu na dohodak u paušalnom iznosu i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza u skladu s člankom 47. stavkom 1. Zakona. Rješenje se izdaje najkasnije do kraja mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem su prestali uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka i plaćanje paušalnog poreza na dohodak.

          (8) Ako se po isteku kalendarske godine temeljem podataka iz Obrasca PO-SD iz članka 7. ovoga Pravilnika utvrdi da su izmijenjeni uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka iz članka 3. stavka 1. ovoga Pravilnika, Porezna uprava će ukinuti već doneseno rješenje, te donijeti novo rješenje u kojem će se utvrditi novi iznos paušalnog dohotka, paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te razlika za uplatu ili povrat manje ili više uplaćenog paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za proteklu kalendarsku godinu.

          1. Poštovani Mladene, Matija i Mario,
            Razumijem vašu zabrinutost, no nemate razloga za istu, pa ću vam u nastavku i pojasniti.
            Kao prvo potrebno je razlikovati pojmove: primitak i paušalni dohodak, te porez i paušalni porez.
            PRIMITAK je iznos kojeg obrti fakturiraju i naplate u promatranom poreznom razdoblju. Da bi fizička osoba ostvarila mogućnost paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti, jedan od preduvjeta je da ukupan godišnji primitak ne prijeđe 149.500 Kn (čl.2.st.1. Pravilnika). Drugim riječima ako osoba ostvari sveukupno 20.000 Kn unutar promatranog razdoblja od godine dana, u bilo koliko mjeseci (1 ili više njih), tada ostvaruje pravo za paušalno oporezivanje. Ukoliko osoba ostvari 200.000 Kn unutar promatranog razdoblja od godine dana, u bilo koliko mjeseci (1 ili više njih) tada NE ostvaruje pravo za paušalno oporezivanje jer je premašila granicu od 149.500 Kn.
            POREZ je konačan iznos poreza koji se obračunava na ostvareni primitak temeljem ostvarenih primitaka i sukladno poreznom razredu u kojem se nalazi ostvareni primitak.
            PAUŠALNI DOHODAK je kalkulativni iznos dohotka koji se računa kako bi se definirala osnovica za izračun paušalnog poreza (čl.3.st.4. Pravilnika). Paušalni dohodak nije isto što i ostvareni primitak, stoga za fizičke osobe koje posluju kraće od 12 mjeseci u godini i kako je propisano u čl.3.st.4., proces kalkuliranja dohotka dijeljenjem broja poslovanja i množenjem s 12 služi za kalkulativno utvrđivanje paušalnog dohotka za potrebe računanja paušalnog poreza. Iz Pravilnika i svega navedenog je jasno da kalkulativni paušalni dohodak koliko god da iznosi ne znači da je osoba premašila granicu za paušalno oporezivanje, jer se ta granica definira jedino i samo kroz ostvarene stvarne primitke koji ne smiju premašiti 149.500 Kn u promatranoj godini, jer tada osoba prelazi s paušalnog utvrđivanja poreza na utvrđivanje poreza na dohodak temeljem poslovnih knjiga.
            PAUŠALNI POREZ je kalkulativno utvrđen porez koji obvezuje fizičku osobu temeljem procijenjenog paušalnog dohotka u navedenoj godini sve do predaje godišnjeg Izvješća o paušalnom dohotku (PO-SD) temeljem kojeg se na osnovu ostvarenih primitaka utvrđuje konačna obveza POREZA i razlika između poreza i paušalnog poreza (čl.6. Pravilnika).
            Također ukazujem na vašu pogrešnu interpretaciju čl.4.st.8 Pravilnika u kojem je navedeno da ako se po isteku kalendarske godine temeljem Obrasca PO-SD utvrdi da su izmijenjeni uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka iz čl. 3.st.1. (a taj stavak propisuje RAZREDE godišnjeg paušalnog dohotka), tada će Porezna uprava donijeti novo rješenje s utvrđenim novim paušalnim dohotkom i paušalnim porezom te prirezom. Dakle niti tim člankom nije navedeno da osoba prelazi s paušalnog oporezivanja na oporezivanje temeljem poslovnih knjiga, jer se to propisuje samo kroz visinu godišnjih PRIMITAKA odnosno kada primici prijeđu 149.500 Kn. Naprotiv, ovim člankom je samo propisano što se događa s paušalnim porezom ako osoba prijeđe s prijašnjeg razreda do 85.000 Kn u novi razred do 115.000 Kn, ili iz razreda 115.000 Kn u novi do 149.500 Kn.
            Za sva dodatna pitanja vrlo rado ću savjetovati.
            Sretno!

  48. Poštovana,

    Imam pitanje u vezi izdavanja računa za sporedno zanimanje! Paušalno plaćam porez.

    Otvorio sam sporedno zanimanje za informatičke usluge i imam još djelatnost grafička priprema za tisak, programiranje itd..

    Bio sam suradnik na udžbeniku jednoj izdavačkoj kući koja mi mora ispatiti honorar.
    Da li smijem izdati računa u na kojem u opisu posla piše Autorski honorar za razdolje -,-.?

    Hvala unaprijed na odgovoru!

    1. Poštovani Darko,
      Koliko sam shvatila neovisno o vašem sporednom zanimanju, imati ćete i autorski honorar? Obveza se definira ugovorom tj. isplatitelj će za vas obračunati i uplatiti porez i prirez. Za autorski honorar se ne izdaje račun, jer se on definira ugovorom.
      Jedino što trebate voditi računa je da ukupan godišnji primitak nesamostalnih dohodaka (autorski honorar, dohodak od sporednog zanimanja), ne prijeđu 230.000 Kn jer onda postajete i PDV obveznik.

  49. Poštovana,
    Trenutačno sam nezaposlena i namjeravam se sama zaposliti, tj. otvoriti paušalni obrt.
    Članak je vrlo interesantan i informativan, ali nikako ne mogu otvoriti priloge u excell formatu.
    Moćete li mi ih poslati na e-mail?
    Unaprijed hvala!

    1. Poslali smo vam mailom. Iako, download sa stranice uredno bi trebao raditi, možete kliknuti desnom tipkom miša na link i odabrati Save As… to bi trebalo raditi.

  50. Poštovana,prije tri mjeseca otvorila sam obrt paušal,pružam kozmetičke usluge,zanima me dali moram plaćati turističku članarinu?

    Hvala

  51. Poštovana,
    planiram otvoriti obrt paušal, sufinanciranje sa biroa.
    Strojarski sam tehničar, ali cijeli dosadašnji radni staž mi je šivanje odjeće. Za otvaranje krojačkog salona nemam potrebnu školu, pa da li mogu otvoriti sitne prepravke na odjeći?
    Šifra djelatnosti je 95.29, prepravljanje odjeće-osnovna djelatnost.
    Zanima me da li mogu uz to raditi još zlatovez,znači više djelatnosti obavljati, a da ostane paušal.
    Ako uopće mogu bilo što od toga?

    Hvala na odgovoru,
    LP,Jadranka

  52. Postovana,

    par pitanja za obrt s pausalnim oporezivanjem, nece se obavljati trgovina:

    1) na racunima mora pisati Oslobođeno plaćanja PDV-a po članku 90. zakona o PDV-u?
    2) za gotovinski promet, mora se imati knjiga racuna koja je ovjerena u poreznoj? Ukoliko sve ide preko faktura i uplatama preko banaka tj. nema gotovinskih naplata, onda ne treba ta knjiga racuna jel tako?
    3) ovdje http://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Documents/POREZ%20NA%20DOHODAK/KPR.pdf – sto je broj temeljnice i sto je Opis isprava o primicima?
    – Broj temeljnice je broj izvoda iz banke na kojem se vide uplate, te izvode dobijam npr. na email i te izvode sve moram isprintati na kraju godine i priloziti knjizi prometa kad predajem u poreznu svoju prijavu? Ili je dovoljna samo knjiga prometa?
    – Opis isprava o primicima su brojevi na racunima koje izdajem? Da li ti racuni moraju imati neku formu tj. 1/B/1( sto odgovara propisanom u fiskalizaciji Numerički broj računa / oznaka poslovnog prostora / broj naplatnog uređaja) ili mogu biti proizvoljni tipa mogu li izdavati racune na ovaj nacin 1-2015, 2-2015, 3-2015 itd.?

    Hvala najljepsa na odgovorima.

  53. Postovani,

    mora li na bezgotovinskom racunu(placeno transakcijom) koji je platila fizicka osoba biti naveden OIB? I sto ako kupac koji je uplatio vec novce za uslugu na racun obrta ne zeli dati svoj OIB, a obrt mu treba uspostaviti racun? Molim za savjet,relativno je hitno.

    Hvala!

  54. Poštovanje!
    Evo jedno pitanje, vlasnik sam paušalnog obrta za prijevoz putnika morem koji radi tek jednu sezonu.
    Pošto moj brod mora imati dva člana posade prošlu sezonu drugi član posade je bila moja supruga, iduću sezonu ona to ne može biti zbog objektivnih razloga. Dali ja kao paušalac mogu zaposliti drugog djelatnika ili uposliti učenika ili studenta preko student servisa?
    Hvala!

  55. Lijep pozdrav,
    na burzi sam prijavljen od 23.09.2014., kada se poduzeće u kojem sam radio zatvorilo. Vlasnik tog poduzeća je poduzeće iz EU koje se bavi prodajom čeličnih proizvoda. S obzirom da im je u interesu da ostanu prisutni na hrvatskom tržištu, ponudili su mi da ih zastupam. Zamišljeno je da ja obrađujem tržište, pronalazim kupce, nudim robu, a kada dođe do realizacije poduzeće iz EU isporučuje i fakturira robu kupcu. Po naplati robe ja bih njima ispostavio fakturu za proviziju. Posao bih obavljao od kuće. Pripremam plan samozapošljavanja koji ću poslati na burzu, kako bih mogao ostvariti poticaje za otvaranje obrta. S obzirom na navedeno imam par pitanja:
    1. Razmišljao sam o otvaranju obrta sa paušalnim oporezivanjem zbog malih poreza i doprinosa, jednostavnog vođenja poslovnih knjiga i nema troškova knjigovođe. Da li je to dobar odabir, pod pretpostavkom da neću prijeći godišnji promet od 149.500 kn? Da li mogu otvoriti takav obrt za uslugu posredovanja?
    2. Da li moram imati kakvu posebnu spremu za otvaranje takvog obrta? Koje djelatnosti po NKD mogu registrirati za taj tip posla?
    3. S obzirom da poduzeće koje bi zastupao ne može nuditi kompletan asortiman čeličnih proizvoda, a da je još jedno poduzeće iz Hrvatske koje drži drugi dio asortimana iskazalo interes da ih zastupam, da li je to moguće, tj. da li mogu zastupati više poduzeća za isti asortiman roba?
    4. Da li mogu fakturirati preko obrta paušalista u članicu EU i u kojoj valuti, te fakturirati drugom poduzeću u Hrvatskoj? Da li moram što prilagati uz fakturu koju izdajem za uslugu posredovanja?
    5. Ako bi me nakon određenog vremena neki poslodavac želio zaposliti, kakva je mogućnost da radim kod tog poslodavca i da istovremeno imam otvoren obrt? Da li mogu imati obrt s paušalnim oporezivanjem ili moram otvoriti neki drugi tip obrta ili poduzeća, što mi je povoljnije i jednostavnije? Kako se plaćaju u tom slučaju porezi i doprinosi? Da li bih morao vratiti poticaje koje bih dobio za samozapošljavanje?
    Sigurno ima još nekih stvari koje nisam naveo, a na koje bi trebao obratiti pozornost i koje bih trebao znati, pa Vas molim da mi na njih ukažete.
    Unaprijed hvala!

  56. Dobar dan!
    Moim malo pojašnjenje u vezi uplate gotovine. Ja sam otvorio paušalni obrt i nemam fiskalnu blagajnu. Zanima me da li ja smijem otići u banku i sebi na račun obrta uplatiti određeni iznos?

    Hvala!

  57. Imam pitanje, da li kao paušalist moram obračunati i platiti tz članarinu i obračunati KD ?

  58. Poštovana,
    zaposlen sam na 8 satno radno vrijeme u jednoj firmi .
    Za drugu firmu bi htio na terenu preporučivati njezine proizvode te bi bi ta tvrtka plaćala na moj žiro račun .
    U svrhu toga sam se interesiorao na uredu za gospodarstvo da mogu otvoriti paušalni obrt( šifra 73.11 agencije za promidžbu ) . Na poreznoj su mi rekli da mogu otvoriti RPO te da ću spadati u razred primitaka do 85.000 godišnje .
    Porez bi bio akontiran sa 1530 kn godišnje , tj 382 kn kvartalno .

    Imam nedoumicu vezano uz doprinose i rješenje koje će mi izdati :
    koliki trošak da planiram ?
    doprinose na 80.000,00 kn Prihoda ili 12.750 dohotka ?
    hvala

  59. Poštovana,
    zaposlen sam na 8 satno radno vrijeme u jednoj firmi .
    Za drugu firmu bi htio na terenu preporučivati njezine proizvode te bi bi ta tvrtka plaćala na moj žiro račun .
    U svrhu toga sam se interesirao na uredu za gospodarstvo da mogu otvoriti paušalni obrt( šifra 73.11 agencije za promidžbu ) . Na poreznoj su mi rekli da mogu otvoriti RPO te da ću vjerojatno spadati u razred primitaka do 85.000 godišnje .
    Porez bi bio akontiran sa 1530 kn godišnje , tj 382 kn kvartalno .

    Imam nedoumicu vezano uz doprinose i rješenje koje će mi izdati :
    koliki trošak da planiram ?
    izračun doprinosa na prihode od 80.000,00 kn ili na dohodak na 12.750 ?
    hvala

    1. Doprinos se obračunava na 12.750,00 kn kod godišnjeg primitka do 85.000,00 i to 15% mirovinsko I stup,
      5% mirovinsko II stup i 15% zdravstveno

      1. zahvaljujem na odgovoru .
        Na uredu za gospodarstvo planiram za otvaranje obrta sa pauš načinom oporezivanja odabrati spomenutu djelatnost šifra 73.11 . agencije za promidžbu .
        Da li vam je poznato da li se kao druga djelatnost obrta sa paušalnim načinom može uvrstiti i zastupanje u osiguranju te koja bi bila šifra te djelatnosti ?

        Plan mi je ostvariti prihode do 85.000 ukupno za obje djelatnosti .

        U eventualnom slučaju da prihodi spadnu u razred do 115.000 kn da li je osnovica za oporezivanje od 17.250 kn
        te u idućem razredu prihoda 115.000-149.000 osnovica 22.425,00 kn ?

        1. Već je ranije napomenuto da paušalni obrt može biti onaj koji se ne bavi trgovinom/ugostiteljstvom, čini se da zastupanje u osiguranju nije trgovina. To bi bilo prema NKD 2007 šifra djelatnosti negdje 66.2x
          Koliko je meni poznato, prvo ćete plaćati porez na 12.750,00 kn ako premašite iznos od 85.000,00 kn doplatit ćete razliku, odnosno osnovica će biti veća ( 17.250,00k kn ) itd.Tako sam ja to shvatila.

  60. Poštovana

    mislim otvoriti paušalni obrt.
    trenutno radim kao sezonac pa me zanima da li mi ako otvorim obrt ostaje pravo da primam naknadu sa zavoda za zapošljavanje kao nezaposlena osoba?

    druga stvar, kako provjerit iznos doprinosa, mio 1 , 2 , zdravstvo, ozljede na radu i zapošljavanje ako sam na sezonskom poslu prijavljen otprilike 6 mjeseci godišnje?

  61. Pozdrav,

    evo par pitanja vezano za odluku obrt ili poduzeće.
    Gdje mogu registrirati poduzeće i obrt, odnosno da li moram registrirati prema prebivalištu i boravištu ili mogu bilo gdje?
    Gdje mogu naći koje poslove može obavljati određeni obrt.?
    Nadam se da pitanja nisu već odgovorena i da nisu uzalud
    Hvala

  62. Igrajući se sa procjenom troškova ako se ne varam, da bez obzira dali sam zaposlen uvijek moraš plaćati doprinose, što je po meni glupo, ako ga već tvoj poslodavac plaća.??

  63. poštovana
    dali mi možete nešto reči o tome dali obrt u paušalu može imati osim vlasnika i još jednog zaposlenika ili koliko već
    lp i hvala

  64. poštovanje,imam upit jedan u vezi komornog doprinosa,naime supruga je otvorila obrt bez početka rada jer smo se javljali na natječaj za prostor pa je bilo potrebno registrirati obrt,ali sad dođe račun za komorni doprinos pa prvi kvartal 2015 godine pa me zanima dal smo dužni plaćati doprinos a obrt je jos uvijek beu početka rada,hvala

  65. pozdrav, imao bih pitanje u svezi broja djelatnosti paušalnog obrta, tj može li se registrirati više djelatnosti?

Comments are closed.