Predsjedanje je prilika

Ekonomski aspekti predsjedanja Europskom komisijom

Zagreb, 10. listopada 2019. – „Često je kod predsjedanja Europskom komisijom naglasak na prilikama za organizaciju događanja, no to je sekundarno. To se ionako redovno radi i to je nešto kratkoročno. Ono što je puno bitnije je utjecanje na politike i što je posebno važno, donošenje proračuna. Sad je naša prilika da utječemo na te elemente kako bismo što bolje gurali naše interese. Tih šest mjeseci je zapravo potencijal stvaranja bolje startne pozicije za naše gospodarstvo u idućih sedam do osam godina,“ rekao je savjetnik predsjednika HGK Marko Jurčić na radnom doručku Ekonomski aspekti predsjedanja RH Vijećem EU održanome danas u Forumu Zagreb u organizaciji HGK i MBA Croatia.

„MBA Croatia okuplja poslovne ljude i poduzetnike iz raznih područja. Trudimo se kontinuirano ih obrazovati o svim važnim temama i relevantnim poslovnim događanjima. Što se tiče predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, uočili smo da je razina informacija privatnog sektora na tu temu vrlo niska. Smatramo da je izuzetno bitno što bolje povezati cijeli poslovni sektor i sve njegove podsegmente s predstavnicima Hrvatske u međunarodnim institucijama. Kreiranje nacionalnih interesa nije moguće kvalitetno napraviti bez dijaloga u koji je uključen i privatni sektor, koji kao preduvjet za to mora imati dovoljnu količinu informacija i interesa za baviti se nekom temom,“ rekao je predsjednik Udruge MBA Croatia Aco Momčilović, naglasivši da je ovakvih događanja trebalo biti još i da su trebali krenuti ranije.

U panel raspravi održanoj u sklopu radnoga doručka direktor Vlahović Grupe Natko Vlahović naglasio je da je vrijeme da krenemo dinamičnije i jače. „Vremena je malo, a prostora jako puno. Posjetio sam nekoliko zemalja koje su predsjedale. Estonija je primjerice imala jaki fokus na digitalizaciju. Na Malti je bilo izvrsno organizirano, uz fokus na kriptovalute. Sad dolazimo na pitanje što će kod nas biti u fokusu, hoće li biti uopće gospodarstvo ili političke i europske teme,“ rekao je Vlahović, napomenuvši da su krenuli razgovori o investicijskim projektima RH koje treba ubaciti u novo financijsko razdoblje i da se tu stvarno treba privatni sektor aktivirati.

„Ne volim kad se napuhuju očekivanja, posebno u biznisu. Izravna korist je pozicioniranje i predstavljanje Hrvatske. Ne mislim pritom samo na strani kapital. Isto tako, mislim da bi nam svima dosta koristio Schengen. U gospodarskom aspektu, tih šest mjeseci je toliko brzo da ne treba imati prevelika očekivanja. Ono što do sada nisam vidio je uska suradnja javnog i privatnog sektora,“ rekao je predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora Domagoj Ivan Milošević, identificirajući kao ključan problem sektor malih i srednjih poduzetnika, koji podnose najveći teret pretjerane regulacije u Europskoj uniji.

„Bilo bi dobro da se svi mi u privatnom sektoru pogledamo u ogledalo. Ne možemo se izvlačiti na to što Vlada može učiniti i što bi bilo kad bi bilo. Ako nas nema, pitam se što vi zapravo očekujete, želite li biti reaktivni ili proaktivni. Političko odlučivanje unutar Hrvatske preslikat će se na odlučivanje unutar Europske unije. Ako ste pasivni i niste artikulirali interese Vladi, ne možete drugo ni očekivati. Ja u svom poslu ne čekam da me Vlada pita što to mom klijentu smeta. Očekivanja moraju biti sukladna tome koliko ste investirani u taj proces,“ rekao je stariji konzultant iz tvrtke MKPS Domagoj Juričić.

„Ne treba imati prevelika očekivanja i stvarati kule u oblacima. Šest mjeseci jako brzo prođe. Mi možemo tu graditi svoje prioritete, ali nema prostora puno. Zato male zemlje obično biraju jedan fokus. Mi smo se odlučili za politički fokus, proširenje. Još uvijek nemamo konačnu listu prioriteta, u prosincu će se tek usuglasiti. Uspješnost predsjedanja mjeri se donesenim zakonodavnim aktima, a nesretna je okolnost što predsjedamo na početku novoga mandata Europske komisije,“ rekla je viša znanstvena suradnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose Senada Šelo Šabić.

„Europska poslovna udruženja, Eurochambres i Business Europe, naglasila su da se što više smanje ograničenja i administrativne prepreke, prije svega kod prekograničnog poslovanja. Zemlje istočne Europe i nordijske zemlje su ambiciozne po tom pitanju, prve jer osjećaju da imaju puno prepreka, a druge zbog pogleda na poslovanje. Već nekoliko godina naše Ministarstvo u suradnju s Europskom komisijom radi na pojednostavljivanju poslovnih praksi. Prioritet je da se pomogne hrvatskim izvoznicima da konkurentnije mogu poslovati na hrvatskom tržištu. Deregulacija ne znači da će se sve ukinuti, često regulativa ima svoju svrhu, javno zdravlje ili zaštita okoliša. Treba testirati proporcionalnost raznih regulacija, ostaviti segment koji je dobar za opći društveni benefit i ukloniti ono što loše utječe na tržište,“ rekao je voditelj Službe za usluge i Centar unutarnjeg tržišta EU u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Daniel Hinšt.
___

%d blogeri kao ovaj: