Pristupi u oporezivanju digitalnih usluga

Nekoliko zapažanja o četvrtom krugu porezne reforme

Zagreb, 4. prosinca 2019. – Četvrti krug porezne reforme uključuje izmjenu devet poreznih zakona koji bi trebali donijeti rasterećenje od 2,4 milijarde kuna, a uz izmjenu nacionalnih propisa važne su i europske konvencije i direktive koje imaju utjecaja i na hrvatski sustav oporezivanja.

Područje PDV-a regulirano je na dvije razine, nacionalnoj i na razini EU – uz zakon o PDV-u mora se uzeti u obzir i izmjene Provedbene uredbe gdje se nalaze relevantni članci i propisi koji se moraju poštivati u poslovanju. Osam je značajnijih promjena.

Prva mjera je PDV ID broj kupca – prema novom pravilu, on je materijalni uvjet za primjenu oslobođenja za stjecatelja u zemlji u koju se roba otprema. Mora se uključiti na račun kojeg izdajete i morate tu isporuku prijaviti. Druga mjera se isto tako odnosi na oslobođenje, a propisuje dokaze koje je potrebno osigurati, a to su dva neovisna i neproturječna dokumenta koja su izdala dvije različite strane. Ostale izmjene harmoniziraju pravila za ‘call-off-stock’ na razini EU, isporuke u nizu i neke lokalne specifičnosti.

Što se tiče poreza na dobit, nalazimo se u razdoblju tektonskih promjena poreznih sustava na globalnoj razini jer se nastoje pozatvarati rupe kroz koje je curio novac iz proračuna država diljem svijeta.

Promjene koje dolaze možemo svrstati u dvije kategorije: domaće, koje su više kozmetičke prirode te ozbiljne EU mjere protiv izbjegavanja oporezivanja.

Ono što možemo vidjeti iz promjena jest da postoji puno mogućnosti za smanjenje poreznog opterećena. Nova pravila protiv premještanja dobiti proširuju se na izlazno oporezivanje kod prijenosa imovine iz sjedišta u stalnu poslovnu jedinicu i obrnuto te hibridnu neusklađenost.

Što se tiče oporezivanja digitalnih usluga, nema konsenzusa na svjetskoj razini. Predlažu se dva pristupa – oporezivanje dobiti i oporezivanje prihoda.

Usluge koje će se oporezivati su online oglašavanje, prodaja podataka korisnika, društvene mreže, tražilice i online prodaja.

Što se tiče oporezivanja dobiti, predlaže se da kompanijama koje u državama ostvare prihode preko sedam milijuna eura ta država može naplatiti porez na procijenjenu dobit. Prihodi bi se po stopi od tri posto oporezivali tvrtkama koje imaju preko 750 milijuna eura prihoda globalno i još 50 milijuna po državi članici ili cijeloj EU. Francuska i Mađarska su već uveče vlastite modele oporezivanja digitalnih usluga.

Promjene kod obračunavanja poreza na dohodak su najvažnije jer se tiču našeg vlastitog džepa.

Novosti od 1. rujna su donijele dosta rasterećenja, povećan je neoporezivi dio dnevnica sa službena putovanja i rad na terenu te paušalna naknada za prehranu radnika do 5.000 odnosno 12.000 kuna. Moguće je pokrivanje troškova smještaja radnika i davanje naknada za troškove redovne skrbi djece radnika do visine stvarnih izdataka, a tek treba stupiti na snagu tzv. turistički vaučer preko kojeg se mogu nadoknađivati troškovi radnika za godišnji odmor do 2.500 kuna.“

Što se tiče promjena za 2020. godinu, od prvog siječnja raste osobni odbitak s 3.800 na 4.000 kuna i umanjuje se obveza poreza na dohodak za posto za mlađe od 25 godina za 100 posto, odnosno 50 posto za mlade od 25 do 30 godina, a vrijedi do iznosa porezne osnovice od 300.000 kuna godišnje.

Poslodavac će moći neoporezivo plaćati dopunsko osiguranje svih svojih radnika, ali još nije definirano u kojem iznosu, donacije ostvarene u humanitarnim akcijama se neće smatrati dohotkom, a poslodavac će imati uvid u PK karticu bivšeg radnika za posljednji mjesec rada, što dosad nije bio slučaj. Jasnije se definiraju i kriteriji nesamostalnog rada što je jako bitno za IT sektor, sada će biti jasnije propisana kontrola financija, ponašanja i odnosa stranaka u takvom odnosu.

Zaključci su to jučer održanog poslovnog doručka Hrvatske gospodarske komore o četvrtom krugu porezne reforme na temu Izmjene i dopune poreznih propisa od 1. siječnja 2020. 

___

Odgovori

%d blogeri kao ovaj: