Što osnovati – poduzeće ili obrt?

Jedno od najčešćih pitanja s kojima se susrećem kod budućih (pa čak i postojećih poduzetnika) je što je isplativije: otvoriti poduzeće ili obrt?

Na to pitanje, kao što ćete se i sami uvjeriti, nije moguće dati jednoznačan odgovor jer on ovisi o brojnim parametrima, no u nastavku ću pobrojati one osnovne, pa ćete i sami donijeti odluku ovisno o tome koji se parametri uklapaju u vašu poduzetničku viziju

1. Troškovi osnivanja

Ovaj kriterij nikako ne bi smio biti odlučujući, no vrijedi spomenuti koji su troškovi osnivanja poduzeća odnosno obrta. Ukoliko se odlučite za osnivanje d.o.o.-a, prilikom osnivanja trebate platiti troškove javnog bilježnika, odvjetnika, naknade za trgovački sud, biljege i slično pa se ti inicijalni troškovi osnivanja mogu popeti i do 3.500 kuna.

Međutim, ukoliko se odlučite na osnivanje jednostavnog d.o.o.-a (j.d.o.o.), tada su troškovi osnivanja oko 800 kuna. Još je jedna razlika između d.o.o.-a i j.d.o.o.-a što vam za osnivanje d.o.o.-a treba i temeljni kapital od 20.000 kn (koji može biti u novcu, a i u stvarima), dok za j.d.o.o. treba svega 10 kn za temeljni kapital. No zato na kraju godine od ostvarene neto dobiti morate uvijek izdvajati jednu četvrtinu (1/4) dobiti dok se ne ispuni minimalna visina temeljnog kapitala od 20.000 kn (što će svaki puta nositi sa sobom dodatne troškove doregistracije temeljnog kapitala u trgovačkom sudu). Zato je možda bolje posuditi 20.000 kn za registraciju d.o.o.-a i već ih drugi dan vratiti putem pozajmice poduzeća vlasniku.

Za osnivanje obrta treba izdvojiti 270-470 kn.

2. Prihodi, troškovi i ostvarena dobit

Prvo i osnovno pravilo je visina prihoda (ukupna prodaja i prihodi od kamata primjerice) koje planirate ostvariti godišnje, te koliko će iznositi dobit prije oporezivanja (dobit nakon odbitaka svih poslovnih troškova odnosno rashoda). Samo malo pojašnjenje pojmova: kod poduzeća se razlika prihoda i rashoda zove dobit, a kod obrta se zove dohodak.

Ukoliko otvorite poduzeće (d.o.o., j.d.o.o.) tada se tako ostvarena dobit oporezuje sa 20% (porez na dobit), a ukoliko istu želite isplatiti onda morate platiti još porez na dohodak od kapitala u iznosu od 12% + prirez (ovisno u kojem gradu / općini imate prebivalište). Ukratko, oporezivanje poduzeća je uvijek varijabilno (tj. otprilike 34% prosječno).

Ukoliko otvorite obrt tada se dohodak prije oporezivanja oporezuje ovisno o rasponu i to po stopama 12%, 25% i 40%. Primjerice, ukoliko ostvarite dohodak prije oporezivanja od 26.400 kn godišnje, u obrtu će se navedeni dohodak oporezivati maksimalnom stopom od 12%, dok bi se dobit u istom iznosu u poduzeću oporezivala stopom od 20%.

Novost je od 2013.g. i mogućnost paušalnog oporezivanja u obrtu (tzv. obrti paušali) ukoliko su ukupni godišnji prihodi manji od 149.500 kn. Ovaj je obrt pogodan za povremeno obavljanje djelatnosti primjerice sezonski ili u određenom roku jer se može prijaviti i odjaviti u poreznoj upravi u roku od 8 dana.

3. Plaća i prateće obveze

Možda će se vaša odluka temeljiti upravo na ovom kriteriju, stoga navodim par najvažnijih parametara na koje obratiti pažnju.

Ukoliko ste obrtnik, tada ćete morati mjesečno uplaćivati fiksni iznos doprinosa (mirovinski, zdravstveno, zapošljavanje, zaštita na radu) koji iznosi 1.713,04 kn (dakle neovisno da li određene mjesece radite i ostvarujete prihode ili ne, morat ćete fiksno uplaćivati kao obrtnik navedeni iznos doprinosa).

Ukoliko sklopite radni odnos s vašim poduzećem, tada ste obvezni obračunavati minimalnu bruto I plaću za puno radno vrijeme od 8 sati dnevno u iznosu od 2.984,78 kn za koju doprinosi iznose 1.050,64 Kn. No, postoji mogućnost da se u mjesecima kada ne ostvarujete dovoljno prihoda prijavite na nepuno radno vrijeme (na primjer, 4 sata dnevno), te se u tom slučaju iznos doprinosa smanjuje na 525,32 kn mjesečno, ili pak na 2 sata dnevno pa je iznos doprinosa 262,66 kn mjesečno itd. Smanjivanje doprinosa na navedeni način nije moguć kod obrta.

Oporezivanje plaće kod zaposlenika u poduzeću ovisi o nizu faktora (osobni odbitak, prirez mjesta prebivališta, poreznom razredu), dok se kod obrta oporezuje dohodak ostvaren na godišnjoj razini.

4. Godišnji fiksni troškovi

Dobro je znati i neke fiksne troškove koje snose i poduzeća i  obrti.

Članarina u Hrvatskoj gospodarskoj komori – HGK (za poduzeća) ovisno o veličini poduzeća iznosi mjesečno 50 kn (mala poduzeća), 1.275 kn (srednje velika poduzeća) i 4.675 kn (velika poduzeća).

Članarina u Hrvatskoj obrtničkoj komori – HOK (za obrte) iznosi 18 kn mjesečno.

Osim članarine postoje i doprinosi HGK odnosno HOK, koji se računaju u postotku od prihoda odnosno dohotka, te davanja za turističke članarine (ovisno u kojem mjestu je registrirano vaše poduzeće ili obrt, te kojom se djelatnošću bavite), spomenička renta (ovisno o objektu u kojem vršite djelatnost i samoj djelatnosti, mjestu sjedišta), te naknade za općekorisne funkcije šuma koju plaćaju i poduzeća i obrti neovisno o djelatnosti i to na prihode (tj. ne na dobit / dohodak). Dakle, vaše poduzeće može biti i u gubitku, ali naknada za šume se mora obračunavati.

5. Odgovornost

I za kraj, jedan od vrlo bitnih parametara za donošenje odluke o osnivanju poduzeća ili obrta je odgovornost.

Za obrt odgovara nositelj obrta tj. fizička osoba (sjetite se da obrti uvijek u nazivu imaju ime vlasnika, na primjer – OBRT PERIĆ, vl. Pero Perić) i to cjelokupnom svojom imovinom, dok u poduzeću odgovara poduzeće i to do visine imovine poduzeća.

Naravno da za određene prekršaje odgovaraju i poduzeće i direktor kao odgovorna osoba, i to ovisno o vrsti prekršaja.

 

Imate li pitanje za Tanju na ovu temu? Predlažemo da ga postavite na forumu Poduzetništvo!

125 thoughts on “Što osnovati – poduzeće ili obrt?

  1. Poštovana gospođo Rukavina,

    Hvala puno za iscrpne informacije.

    Imam samo jedno pitanje u vezi sa obrtima paušalima.

    Ovdje ste naveli: “Novost je od 2013.g. i mogućnost paušalnog oporezivanja u obrtu (tzv. obrti paušali) ukoliko su ukupni godišnji prihodi manji od 149.500 kn. Ovaj je obrt pogodan za povremeno obavljanje djelatnosti primjerice sezonski ili u određenom roku jer se može prijaviti i odjaviti u poreznoj upravi u roku od 8 dana.” … Da li ta prijava/odjava znači da se obrt na neki način stavlja u stanje mirovanja, odnosno funkcioniranja po potrebi? I ako je tako, da li se za obrtnika u stanju mirovanja mora uplaćivati fiksni iznos doprinosa od 1.713,04 kn mjesečno?

    1. Poštovana Jelena,

      Zahvaljujem na ovom pitanju jer je upravo i obračunavanje doprinosa za vrijeme mirovanja jedan od parametara koje treba uzeti u obzir ukoliko se osoba odlučuje za obrt. Naime, kod paušalnog oporezivanja obrta i generalno kod obrta nije moguće staviti doprinose ‘na mirovanje’ jer je osoba kao što sam i navela nositelj tog obrta stoga se obrt i veže na fizičku osobu. Jedini način da se doprinosi umanje je prekid obrta, što ovdje nije opcija.

      Stoga ukoliko osoba nije sigurna u tijek prihoda, kod poduzeća je prednost da se u bilo kojem trenutku može prijaviti na nižu osnovicu kako sam gore opisala (na pr. na svega 1 sat dnevno 🙂 i tako si smanjiti fiksne troškove u vrijeme dok nema dovoljno prihoda od prodaje svoje usluge. To je jedna od prednosti poduzeća.

      U smislu fiksnog oporezivanja i fiksnih doprinosa obrt u početku može doista biti skup, dok primjerice u kasnijem razdoblju s ostvarenjem viših prihoda u odnosu na oporezivanje poduzeća može biti povoljnije (kako sam navela u članku u točci 2.).

      Više o paušalnom oporezivanju i praktične primjere možete pogledati u brušuri Porezne uprave na sljedećem linku:

      http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/Pausalno_164.pdf

  2. Uskoro pokrecem posao sa uslugama servisa i prodaje računala, izrada web stranica, prodaja uredskog i školskog pribora pa me zanima što mi je najbolje za otvorit: obrt, j.d.o.o. ili d.o.o.? S tim da bi išao u program samozapošljavanje putem hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Unaprijed hvala na odgovoru!

    1. Pozdrav Ivane,
      Čestitam na prvim poduzetničkim koracima! Obzirom da idete u program samozapošljavanja, svakako se raspitajte direktno kod HZZa o konkretnim poticajima i uvjetima kako ne biste napravili pogrešku u koracima, te obzirom da se poticaju kontinuirano ažuriraju budite uvijek informirani koje sve mogućnosti postoje.
      U više sam postova već pisala što je porezno optimalno za otvoriti, stoga mi treba i više informacija: koji su vaši planirani prihodi, troškovi, broj zaposlenih i sl. Pročitajte više u mojim odgovorima na forumu, no ukratko ako planirate kontinuirano obavljati djelatnost:
      – Paušalno oporezivanje obrta – ukoliko će godišnji prihodi iznositi do 149.500 Kn
      – Poduzeće (j.d.o., d.o.o.) – bolje upravljanje troškovima (na pr. prijava zaposlenja na nižu osnovicu, porezna optimizacija u smislu priznavanja raznih operativnih troškova u poslovanje).
      Dakle odgovor ne može biti jednoznačan, nego ovisi o nizu faktora, kontinuitetu poslovanja, vašim očekivanih prihodima i troškovima.

  3. Poštovana,
    Preuzeo bih uhodani restoran od d.o.o-a. Planirani bruto prihodi su oko 150000 kuna godišnje(sezonski rad 6,7 i 8 mjesec. Broj zaposlenih 4. Molim Vas za savjet: obrt, j.d.o.o. Ili d.o.o.?

    1. Poštovani Željko,
      Obzirom da se radi o restoranu, a ugostiteljstvo i trgovina su isključeni iz paušalnog oporezivanja obrta, ostaju vam još dvije opcije: poduzeće (d.o.o. / j.d.o.o.) ili redovan obrt. Kao što sam objasnila u temi ‘Obrt ili poduzeće’ i pod odgovorim ostalih primjera, bitno je koji je vaš status (zaposlen / nezaposlen) kako biste mogli optimizirati vaše poslovanje, jer su brojne prednosti i jednog i drugog načina poslovanja.
      Neovisno o tome što se radi o sezonskom poslu, vi možete osnovati i poduzeće i obrt, te kod poduzeća minimizirati troškove preostalog dijela godine (na pr. plaćati samo minimalne troškove obveznih članarina), a nemati zaposlenike jer ne poslujete, dok kod obrta ako ste trenutno nezaposlena osoba ne možete imati status obrta kao sporedne djelatnosti jer po zakonu o doprinosima morate imati prijavljenu određenu osnovu po kojoj se obračunavaju doprinosi. Drugim riječima koliko vam se može činiti više oporezivanje kod poduzeća toliko istovremeno možete platiti više doprinosa kroz obrt.
      Najbolje je da s vašim računovođom stavite na papir i planirane troškove, te ovisno o vašem sadašnjem statusu (nezaposlen / zaposlen negdje drugdje) donesete ispravnu odluku.
      Sretno!

  4. Poštovana gđo. Tanja,
    u procesu sam otvaranja j.d.o.o.-a i nigdje na webu nemogu naći popis djelatnosti koje mogu biti navedene kod otvaranju te tvrtke, pa bih Vas molio za pomoc.
    Srdačan pozdrav
    Renato

    1. Poštovani Renato,
      Kao i za d.o.o., tako i za j.d.o.o., nema razlike u pogledu djelatnosti, stoga možete otvoriti jednostavni d.o.o. za gotovo sve djelatnosti, a javni bilježnik / odvjetnik koji će vam pomoći pri sastavljanju društvenog ugovora i upisu u sudski registar će vas savjetovati za koje se djelatnosti trebaju još i pripremiti dodatne dozvole. Pregled svih djelatnosti koje postoje možete preuzeti na sljedećem linku:
      http://www.dzs.hr/Hrv/important/Nomen/nkd2007/nkd2007.pdf
      Pozdrav i sretno u poduzetništvu!

  5. Štovana gđa Tanja,

    razmišljam o zatvaranju obrta i otvaranju j.d.o.o. uz radni odnos. Shvatila sam da se može osnovati bez ijednog zaposlenog. Da li to znači da si ne moram isplaćivati plaću, jer kroz obrt uz radni odnos imam dodatne troškove doprinosa i poreza?
    Unaprijed zahvaljujem na odgovoru!
    Lp, Marijana

    1. Poštovana Marijana,
      Ako sam dobro shvatila vaš upit vi biste otvorili poduzeće (konkretno j.d.o.o.), a već u nekom drugom poduzeću ste zaposleni? Naravno, nije zapreka da ste negdje zaposleni i da ste pored toga i vlasnica poduzeća. Dapače, kada krećete u poduzetničke vode uvijek je dobro zadržati postojeće radno mjesto i paralelno razvijati poduzetništvo do one razine kada se morate u potpunosti početi baviti poduzetništvom. Poduzeće se može osnovati i bez ijednog zaposlenog, no ako ste vi ili bilo tko drugi direktor tog poduzeća, tada je bitno da je ta osoba prijavljena po nekoj osnovi (radni odnos) bilo gdje u Hrvatskoj. U protivnom se za tu osobu moraju obračunavati doprinosi na tzv. poduzetničku plaću (više od 8.000 kn bruto I mjesečno), stoga bi bilo bolje prijaviti tu osobu u radni odnos u poduzeće. Ukoliko ćete u tom poduzeću vršiti određenu djelatnost, u određenom će se momentu postaviti pitanje tko obavlja tu djelatnost (ovisno o kakvom se poslu radi?), stoga ćete trebati i obračunati tzv. drugi dohodak (honorar) jer ipak kao fizička osoba obavljate određeni posao.

  6. Nastavak na prethodni komentar: ispričavam se na “Tamka” umjesto Tanja!

  7. Poštovana gospođo Tanja,
    Zainteresiran sam za početak vlastitog posla kroz j.d.o.o. u početku posla očekujem cca 1000 kn dobiti mjesečno dok se posao ne uhoda. Zanima me jesam li oslobođen plaćanja doprinosa budući da sam u stalnom radnom odnosu te mogu li uz posao koji bih radio (servisiranje strojarske opreme i strojeva) obavljati posao sportskog trenera (sa stručnim uvjerenjem) te na koji se način obračunava isplata trenerskog honorara preko j.d.o.o.
    Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
    S poštovanjem,
    Zdenko

    1. Poštovani Zdenko,
      Moje je shvaćanje da ste trenutno zaposleni u određenom poduzeću, te biste se bavili servisiranjem strojarske opreme i strojeva. Obzirom da ste već zaposleni, tada kao odgovorna osoba (direktor) ne morate i u tom vašem j.d.o.o.-u obračunavati plaću, jer ste već osigurani po osnovi radnog odnosa u poduzeću gdje trenutno radite. No međutim vi ćete ipak obavljati određeni posao (servis opreme) za što ulažete vaš fizički rad, stoga ćete za taj posao morati obračunati određenu naknadu i to jedino u vašem slučaju kroz honorar / drugi dohodak.
      Za obračun honorara potrebno je sklopiti tzv. ugovor o djelu. U poreznom je smislu navedeni honorar porezno najnepovoljniji jer je odnos neto / bruto 1:1, tj. za 100 kn neto honorara morate platiti još 100 Kn poreza i doprinosa.

  8. Poštovana gospođo Tanja,

    nisam u radnom odnosu i išao bi u program samozapošljavanje putem hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Bio bi i jedini zaposleni.

    Ako otvorim j.d.o.o kao vlasnik i jedini zaposleni, da li sam onda obavezan placanju duplih dadbina? tj. mirovinskog i zdravstenog.

    Kao zaposleni koji bi i obavljao radove mogao bi si placati minimalac. Kakav je onda polozaj mene kao vlasnika.

    Idae je da pocetne fixne mjesecne dadjbine nisu previsoke, do se posao (mulchiranje i tarupiranje povrsina) ne uhoda.

    kako izgleda ako nemam mandate i ako si smanjim na 1 sat dnevnog rada, kao sto ste napisali, sta je sa dadjbinama mene kao vlasnika.

    Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.
    S poštovanjem,
    Hari

    1. Poštovani Hari,
      Ukoliko biste išli u program samozapošljavanja, svakako provjerite koje uvjete HZZ postavlja u tom slučaju (na pr. prijava na puno radno vrijeme tj. 8 sati i sl.). Morate provjeriti s njima na Zavodu da li je moguća prijava na manje od punog radnog vremena, jer koliko je meni poznato poticaji se upravo i odnose na varijantu da se osoba zapošljava u punom radnom vremenu. Ukoliko ste vlasnik i zaposlena osoba, što je i uvjet od strane Zavoda, tada morate plaćati sva davanja: poreze i doprinose, kao i bilo koji zaposlenik u Hrvatskoj. Međutim, istovremeno vam Zavod pokriva kroz određeni period određeni iznos doprinosa, stoga morate staviti na papir (ili u Excel ) koliko su vaše godišnje obveze, a koliko iznose primici od Zavoda.
      Da li možete biti fleksibilni u smislu troškova? U pravilu da, jer kao što sam već pisala u nekim od članaka vi ste fleksibilni da u periodima kada nemate posla možete se prijaviti na primjerice svega 1-2 sata dnevno, ako doista nemate posla za puno radno vrijeme. No s druge strane napominjem ukoliko vas Zavod sufinancira, oni onda postavljaju vjerojatno svoje uvjete, stoga je možda jedan od uvjeta upravo prijava na puno radno vrijeme (8 sati).
      Inače od 01.01.2014.g. minimalna bruto I plaća za 8 sati iznosi 3.017,61 Kn. To znači da ako se prijavite na 8 sati dnevno tada je bruto I 3.017,61 Kn, ako se prijavite na 6 sati dnevno = 2.263,21 Kn, na 4 sata dnevno = 1.508,81 Kn, na 2 sata dnevno = 754,40 Kn itd.

      Ukoliko ćete imati još pitanja, slobodno se javite.
      Sretno u poduzetništvu!

      1. Evo ja isto razmišljam vec duze o osnivanju firme (mislim da bi mi to bilo povoljije ali jos sam u fazi informiranja), medjutim ovo me zbunjuje s radnim vremenom jedine zaposlene osobe.
        Dakle jedina zaposlena osoba može biti prijavljena na samo dva sata dnevno? Ne mora biti naminimalno 8 sati prijavljena, po sili zakona? (ne govorim o slučaju kada to uvjetuje HZZ)

  9. Poštovana Tanja,
    u radnom odnosu sam i planiram otvoriti obrt za prodaju suvenira ( preko ljeta) na moru.
    Zanima me da li se sezonski obrt može promijeniti u stalni ( preko cijele godine ) ako posao krene pozitivno i koji su izdaci obavezni što se tiče davanja za plaće s obzirom da sam već zaposlena? Pošto će posao biti franšizni zanima me i da li je moje knjigovodstvo isto kao i kod običnog posla?

    Hvala na odgovoru,

    Gorda

    1. Poštovana Tanja.U invalidskoj sam mirovini zbog opće nesposobnosti za rad.Želim kupiti brod te ovo ljeto prevoziti turiste.Rečeno mi je da ne mogu sam raditi već moram nekoga uposliti.Što da otvorim,obrt ili d.o.o.(i mogu li uopće otvoriti na sebe),hoće li mi zamrznuti mirovinu,kolika su davanja zaposleniku,koji su koraci i sl.Bio bih zahvalan za poneki savjet jer ne znam odakle da krenem.
      Zahvaljujem na odgovoru.

      1. Poštovani Krsto,
        Obzirom da ste u invalidskoj mirovini, za razliku od redovnih umirovljenika za koje se ne moraju uplaćivati doprinosi, za vas bi se morali na bilo koji oblik djelovanja (radni odnos, ugovor o djelu), obračunavati i doprinosi. Također je bitno kod vas koliki je postotak radne invalidnosti, tj. davnih dana je bilo propisano da ukoliko je osoba u tzv. invalidskoj mirovini tada to podrazumjeva da nije u mogućnosti obavljati nikakav posao i bilo je izričito zabranjeno bavljenje ikakvim djelatnosti. Sada su ti propisi malo izmijenjeni stoga ukoliko je osobi određeno da je primjerice 60% nesposobna za rad, tada to istovremeno podrazumjeva da je za 40% sposobna za rad. No za to vam je najbolje raspitati se na područnom uredu HZMOa kakav je konkretno vaš status i mogućnosti.
        U svakom slučaju ukoliko mislite otvoriti obrt, tada bi vam mirovina privremeno bila obustavljena, a obračunavali se porezi i doprinosi. Ukoliko otvorite poduzeće (d.o.o. ili j.d.o.o.), tada biste mogli biti vlasnik poduzeća (i isplaćivati si dobit), no ukoliko biste istovremeno bili direktor, tada bi vam kao i kod obrta mirovima bila obustavljena. Stoga biste morali ipak nekoga zaposliti.
        O isplativosti otvaranja poduzeća i troškovima zapošljavanja, objavila sam nekoliko članaka na ovom portalu, pa slobodno pročitajte iste u rubrikama ‘Financije’ i ‘Poduzetništvo’, slobodno ih proučite pa ukoliko ćete imati dodatnih pitanja, javite se.
        U svakom slučaju sretno u poduzetničkim vodama! 

    2. Poštovana Gorda,
      Što se tiče otvaranja obrta, svakako bih vam sugerirala da krenete u obrt uz paušalno oporezivanje. To je naime bitno iz razloga što ukoliko odaberete redovni obrt, a ne paušalni, morali biste podnositi godišnju poreznu prijavu i prijaviti pored primitaka u obrtu i vaše prihode od plaće. Stoga prijavite se u obrt uz paušalno oporezivanje. To što ste zaposleni je samo olakšavajuća okolnost jer ćete plaćati manje poreza i doprinosa nego da nije tako. Konkretno oporezivanje i visina doprinosa ovise o visini primitaka koje ćete imati u promatranom razdoblju. Više možete vidjeti u člancima koje sam već objavila u rubrici ‘Financije’ i ‘Poduzetništvo’, a ovih dana slijedi i članak na temu ‘Paušalno oporezivanje obrta’. Knjigovodstvo je puno jednostavnije nego kod redovnih obrta ili kod poduzeća  tako ćete i sami moći voditi dvije obvezne evidencije: knjiga primitaka, te obrazac OP-SD kojeg predajete do 15.01. u poreznu upravu. Oba obrasca biti će dostupna na istom ovom portalu stoga možete pratiti naše objave. Kada proučite visinu doprinosa i poreza, slobodno se javite ako ćete imati još kakvih pitanja. Obrt se treba prijaviti u roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti, te se isto tako treba odjaviti u istom roku ukoliko se bilo kada tokom godine odlučite za zatvaranje obrta.
      Lijepi pozdrav i sretno!

  10. Postovanje ! imam jedno pitanje naime radim na jednom projektu za cijelu hrvatsku grana turizam kome i kako se obratiti jer radi se o zaposljavanju 20 ljudi iz grana markettinga fotografije informatike itd tocnije otvorio bi firmu al hzzo mi nudi oko 29 ooo kn za pokretanje sto je sitnis za to pa me zanima vase strucno misljenje .Hvala unaprijed

    1. Poštovani,
      Svakako morate sastaviti poslovni plan i izračunati sve troškove koje ćete imati, te očekivane prihode. Posebice što se radi o zapošljavanju 20 osoba, stoga računica mora biti prilično detaljna, te svakako uključite i scenarije (dobar – loš). Što se tiče HZZOa oni vam nude olakšicu u smislu osnivanja i samozapošljavanja. Vi svakako morate ovisno o osobama koje ćete zaposliti, provjeriti u HZZOu koje su ostale mogućnosti dobivanja poticaja u smislu zapošljavanja tih osoba. Tek tada možete donijeti konačnu odluku o isplativosti.

      1. Poštovana,

        U fazi sam otvaranja vlastitog posla Maloprodaja alkoholnog i bezalkoholnog pića i ugostiteljske opreme rijesila sam poticaje od Hzz za samozapošljavanje i sada se nalazim u velikoj dilemi sto otvoriti dali j.d.o.o., d.o.o. ili obrt ali mi obrt najmanje odgovara zbog toga što na sebi imam obiteljsku kuću pa me zanima dali mogu otvoriti j.d.o.o. i koliki je iznos mjesečnih prihoda koji se ne mogu prekoračiti u j.d.o.o. i dali kasnije mogu preći u d.o.o. bez problema ako mi posao krene..

        Lp

        1. Poštovana Ana,
          O razlikama između j.d.o.o. i d.o.o.-a pogledajte na ovom portalu, objavili smo nekoliko članaka i odgovora na pitanje. U svakom slučaju ukoliko su vam bitni troškovi osnivanja, onda je povoljnije osnovati j.d.o.o. Što se tiče u razlikama u prihodima i oporezivanju, naprosto ih nema, osim što na kraju godine od neto dobiti 25% treba prenijeti u kapital dok se ne formira onih 20.000 Kn za d.o.o., a ostatak vam je na raspolaganju za korištenje. To znači da ćete i svake godine u slučaju j.d.o.o.-a imati trošak doregistracije na trgovačkom sudu, osim ako inicijalno osnujete d.o.o.

  11. Da li kao invalidski umirovljenik (70% radne nesposobnosti) mogu otvoriti JDOO ?

    1. Poštovani Zorane,
      Kao umirovljenik možete biti vlasnik i doo-a i jdoo-a i dionica u d.d.-u. Pitanje je samo tko će biti direktor odnosno zaposlenik u društvu, jer kao korisnik invalidske mirovine morati ćete se raspitati u HZMOu da vam ne bi mirovina privremeno bila obustavljena ukoliko ćete primati i dohodak.
      Ako ste samo vlasnik poduzeća, to onda ne predstavlja problem za vaš status umirovljenika.

  12. Poštovana kolegice. Želio bih čuti Vaš savjet. Naime ja sam knjigovođa i imam obrt već dulji niz godina. Odlučio sam se za proširenje poslovanja te sam otvorio agenciju za nekretnine u obliku j. d. o. o. Na ovaj korak sam se odlučio zbog kompatibilnosti ovih dviju djelatnosti. U dogledno vrijeme planiram obrt zatvoriti i prebaciti cjelokupno poslovanje na novootvorenu tvrtku. S obzirom da Zakon o posredovanju u prometu nekretnina (koliko znam) nalaže zapošljavanje ovlaštenoga agenta (imam položen ispit) na puno radno vrijeme bi li bilo moguće nešto učiniti po tom pitanju u smislu smanjivanja radnoga vremena i uštede na doprinosima? I na koncu kako biste Vi postupili na mojem mjestu? Hvala unaprijed.

    1. Poštovani Hugh Grant ,
      U svakom slučaju morate prilagoditi poslovanje tako da se zadovolje uvjeti propisani Zakonom o posredovanju u prometu nekretnina, tj. ukoliko isti propis zahtjeva zapošljavanje na puno radno vrijeme, tada svakako nije oportuno više imati obrt i plaćati doprinose na dva mjesta. U tom slučaju niti nemate osnovu za takvo što jer ste zaposlenik u poduzeću, pa bih na vašem mjestu proširila djelatnost poduzeća i na knjigovodstvenu djelatnost, te prenijela poslovanje u poduzeće.

  13. Poštovanje!
    Moj brat i ja smo trenutačno nezaposleni. Razmišljamo da otvorimo zajedno jdoo i prijavimo se na pola radnog vremena za početak. Koliko bi nas mjesečno stajala sva davanja?
    Hvala

    1. Poštovani Ivice,
      O mjesečnoj bruto 1 i bruto 2 plaći smo objavili nekoliko članaka na našem portalu pa slobodno preuzmite i model u Excelu kojeg smo stavili uz model plaće.
      http://www.pokreniposao.hr/model-obracuna-place-brutoneto-izracunajte-sami-svoju-buducu-placu/#more-2368
      Također smo objavili članak i model u Excelu s detaljnom uputom kako sastaviti i inicijalni poslovni plan oko isplativosti ulaganja u poduzeće.
      http://www.pokreniposao.hr/osnivate-li-poduzece-kako-izracunati-profitabilnost-u-prvoj-godini/#more-2347

  14. Poštovana Gospođo Rukavina,

    namjeravam otvoriti malu trgovinsku radnju u vlastitoj nekretnini čije bi se poslovanje uglavnom doticalo prodaje autohtonih suvenira i domaćih prehrambenih proizvoda (marmelade, džemovi, vina, sirevi …). Proizvodi bi se uglavnom nudili turistima u ljetnim mjesecima. Trenutačno sam zaposlen u vlastitoj tvrtci gdje radim kao direktor te plaćam sve doprinose ali moja prisutnost nije stalno potrebna i uglavnom posao obavljam s nogu putem moba i laptopa tako da sam dosta fleksibilan što se tiče radnog vremena. Prodaja navedenih proizvoda trebala bi samo upotpuniti moj budžet budući imam solidnu lokaciju i odlične kontakte dobavljača za navedene proizvode koje namjeravam prodavati. Moja dilema leži u obliku osnivanja/legaliziranja djelatnosti. Ne želim investirati 20.000 HRK temeljnog kapitala za osnivanje klasičnog d.o.o.-a budući je ovo samo početak i neznam kako će to ići stoga razmišljam o otvaranju obrta ili j.d.o.o.-a. Budući se radi o trgovini (pretežito suveniriima) nisam u mogućnosti otvoriti obrt s paušalnim oporezivanjem?!Ili je to ipak moguće?! U tom slučaju preostaje mi otvaranje obrta bez paušala ili j.d.o.o.? Molim Vaš savjet obzirom na troškove tijekom godine, ako uzmemo u obzir da bi suvenirnica radila samo od 1.06. do 31.09.(cca 4 mjeseca). Inače sam ekonomist visoke stručne spreme, a u trgovini planiram sam raditi uz pomoć bliže obitelji (braća i sestre neće raditi jer navodno bi ih u tom slučaju trebao zaposliti a oni već imaju svoja stalna radna mjesta) dok nove zaposlenike nemam namjeru zapošljavati. Sukladno svemu navedenome molim Vašu pomoć i savjet kako bih mogao što povoljnije razrješiti navedenu dilemu.

    Unaprijed zahvaljujem na odgovoru!
    Lijepi pozdrav

    Martin

    1. Poštovani Martine,
      Mislim da vam ulaganje od 20.000 Kn ne bi trebao biti razlog za donošenje odluke, zato što je to samo registriranje kapitala od 20.000 Kn i taj novac je na računu tog novog poduzeća i s tim novcem raspolažete od prvog dana osnivanja za primjerice plaćanje dobavljača, najam prostora i td.
      Obrt s paušalnim oporezivanjem nije nikako opcija jer se bavite trgovinom.
      Ukoliko se odlučite raditi kroz redovan obrt, tada će se svi vaši godišnji primici (dakle i vaša plaća!), uračunati u godišnju poreznu prijavu, stoga sve ovisi o visini vaše trenutne plaće, te primicima od obrta.
      O osnivanju jdoo-a smo također pisali na portalu, slobodno pročitajte, no na kraju svake poslovne godine 25% od neto dobiti morate prijaviti u sudski registar u temeljni kapital dok se ne dosegne onih 20.000 Kn koje ne želite uplatiti radi doo-a. Za svaku tu godišnju prijavu u sudski registar trebate platiti sudske troškove i odvjetnika / javnog bilježnika, stoga vodite računa i o tim troškovima.
      Da li ste razmišljali da navedenu djelatnost obavljate preko postojećeg poduzeća i tako izbjegnete suvišne fiksne troškove dva poduzeća?

      1. d.o.o. u kojem sam trenutno zaposlen ne može obavljati poslove trgovine zbog zakonskih propisa
        mislim da je najbolje rješenje otvaranje sezonskog obrta?
        zanči li to da će se davanja za mirovinsko i zdravstveno na osnovi dohotka uključivati i neto plaću koju dobivam u poduzeću (pa ću još jedanput plaćati HZZO-u)???

  15. Poštovana,
    imam u planu otvoriti web shop koji bi više bio sezonskog karaktera.Recimo da bi bio aktivan od 4.-10 mjeseca.
    Recite mi što mi je potrebno od administracije (osim same stranice i hostinga) i da li preporučujete j.d.o.o. ili nekakav obrt. Lp

    1. Poštovani Toni,
      Paušalni obrt nije opcija jer je vaša djelatnost trgovina. Stoga ili redovni obrt (za koji provjerite u mjesnom / gradskom uredu za gospodarstvo i kod poreznog referenta) koje su opcije za sezonski obrt jer ga želite i zatvoriti u određeno doba godine ili osnujte poduzeće, no tada ćete imati određene fiksne troškove kroz godinu (HGK članarine, računovodstvo i sl.).

  16. Poštovanje!

    Trenutno sam zaposlen na pola radnog vremena, a htio bih otvoriti svoju firmu pored tog stalnog zaposlenja. Za početak mi odgovara otvaranje j.d.o.o-a.

    Postoji li mogućnost da, pošto su mi plaćeni doprinosi za pola radnog vremena na prvom poslu, da u firmi plaćam manje doprinosa za sebe?

    Mogu li biti u novoj firmi stalno zaposlen na pola radnog vremena (barem prvih pola godine) umjesto na puno radno vrijeme?

    Hvala na odgovoru!

    1. Poštovani Kov,
      Naravno obzirom da ste prijavljeni na pola radnog vremena, dozvoljeno je da ste istovremeno kod više poslodavaca zaposleni djelomično, te da suma svih tih radnih vremena bude do 8 sati dnevno. Nemojte samo zaboraviti da ste u tom slučaju obvezni predati godišnju prijavu poreza na dohodak (vi kao fizička osoba) do 28.2., iz razloga jer ćete biti istovremeno zaposleni kod više poslodavaca, te da je moguće da ćete na kraju godine imati i određenu razliku poreza i prireza za uplatiti. O tome se svakako posavjetujte i s vašim računovođom.
      Sretno u poduzetničkim vodama!

  17. Poštovana gospođo Tanja!
    Vlasnica sam i jedini osnivač j.d.o.o , a suprug je direktor. Bavimo se ugostiteljstvom. Imamo još jednu zaposlenu osobu. Problem nam je pokrivanje radnog vremena. Naime kako u obrtu vlasnik nema ograničenja i može raditi više, moje je pitanje može li i u j.d.o.o. direktor koristiti tu opciju. Ili mogu li ja kao vlasnik koji je negdje drugdje u radnom odnosu pokrivati određeno radno vrijeme?

    Unaprijed zahvaljujem

    lp

    1. Poštovana Mirela,
      Obzirom da je pitanje vezano uz radno pravo, uputiti ću vas da se obratite nekom odvjetniku koji je specijaliziran za radno pravo. U svakom slučaju Zakon o radu točno definira koliki je mjesečni fond sati rada, te maksimalni fond za prekovremene rade.

  18. Poštovana,

    zamolio bih Vas za objašnjenje vezano za kupovinu dostavnog vozila na d.o.o,u planu sam otvoriti d.o.o za prikupljanje neopasnog otpada na području grada Zagreba,trebao bi biti financiran putem HBOR,a uz mjeru “poduzetnik početnik” s obzirom da oni ne financiraju “pdv” na kupljenu robu odnosno osnovna i obrtna sredstva da li to znači da ja moram platiti za to vozilo “pdv” odnosno da li se na dostavna vozila plaća “pdv” i ako se plaća da li se taj pdv vraća natrag meni kao pravnom licu te u kojem roku se vraća,ili se uopće ne vraća,.

    Unaprijed Vam se zahvaljujem na odgovoru,

    Lijep pozdrav,.

    1. Poštovani Mijo,
      Svakako provjerite s vašim računovodstvom da se prije same kupovine registrirate u PDV sustav jer u protivnom niti nećete moći navedeni PDV vratiti. Dakle prvi je korak da se registrirate u PDV sustav.
      PDV ćete onda financirati ili iz sredstava poduzeća ukoliko ih imate na računu ili ćete kao vlasnik dati poduzeću pozajmicu (o pozajmicama smo isto pisali na portalu) i iz tih sredstava financirati nabavku vozila i plaćanje PDVa.
      Plaćeni PDV u obračunskom razdoblju (mjesec ili kvartal) ćete ili umanjiti s obvezom za PDV (ukoliko ćete imati račune prema kupcima i zaračunati PDV ili ćete od porezne uprave zatražiti povrat PDVa. Obzirom da se radi o dostavnom vozilu, a ne o osobnom vozilu, imate pravo na odbitak PDVa (tzv. pretporez), te nadležna porezna uprava vraća porez u pravilu u roku 30 dana.

  19. Poštovana gospođo Rukavina,

    Moja obitelj i ja (ukupno nas 4 odraslih i zaposlenih) željeli bi kao dodatni posao započeti proizvodnju i prodaju prirodnih sokova. Na koji način je to moguće ostvariti otvaranjem d.o.o.? Da li netko mora biti zaposlen u tom poduzeću ili je moguće obavljanje tih djelatnosti regulirati ugovorom o djelu sa svima nama ili na neki drugi način? Također, da li je moguće i kako, ako mi preko ugovora o djelu to ne možemo regulirati, zaposliti umirovljenika i sa kojim uvjetima? Da li postoji ograničenje po starosti?

    Unaprijed Vam se zahvaljujem na odogovoru.

    Lijep pozdrav.

    1. Poštovani Miško,
      Pitanje koje ste postavili je iz područja radnog prava, pa bih vam savjetovala da se obratite nekom odvjetniku koji je specijaliziran za to područje. U svakom slučaju ugovori o djelu ne smiju imati karakter trajnog obavljanja posla, jer se onda radi o radnom odnosu, stoga ćete trebati nekoga zaposliti za obavljanje navedene djelatnosti. Zapošljavanje umirovljenika je moguće, no tada će umirovljeniku mirovati njegova mirovina, tj. neće ju primati za vrijeme trajanja radnog odnosa. Ograničenja su razna ovisno da li se radi o invalidskoj mirovini ili redovnoj mirovini, stoga ćete to provjeriti ovisno o konkretnom slučaju na HZMOu.
      O osnivanju poduzeća smo već pisali na portalu, stoga pogledajte neke od naših članaka.
      Sretno u poduzetničkim vodama!

  20. Poštovana,
    Kako se u slobodno vrijeme bavim kukičanjem i šivanjem baby odjeće i papučica imam želju otvoriti svoju firmu sa izrađenim proizvodima te njihovu prodaju preko vlastite online trgovine. Kako je meni potrebna za izradu samo jedna igla za kukičanje ,kućna šivača mašina te za online prodaju prijenosno računalo ,zanima je da li je moguće otvoriti jdoo na mjestu prebivališta (kuća mi je pod fiducijom)? Unaprijed zahvaljujem.

    1. Poštovana Ella,
      O troškovima najma smo također pisali u jednom od članaka na ovom portalu, stoga slobodno pogledajte. Ukratko ću odgovoriti: moguće je otvoriti poduzeće na adresi prebivališta, morati ćete navedeni ugovor o najmu prijaviti u nadležnoj poreznoj upravi prebivališta, te ćete dobivati uplatnice za paušalno oporezivanje najma (nešto manje od 10% od iznosa najma, što je trenutno najpovoljnija porezna stopa u Hrvatskoj). Vodite računa ukoliko ste navedenu nekretninu stekli kao prvu nekretninu i bili oslobođeni plaćanja 5% poreza na promet nekretninama, da li je prošlo 5 godina od stjecanja te nekretnine jer se ne smije u navedenom razdoblju iznajmljivati obzirom da je olakšica bila za stanovanje.
      Sretno!

  21. Postovana,

    Otvorila bi trgovinu odjece za cijelogodisnji rad i objekt koji se bavi izradom i posluzivanjem zdravog pica i kolaca (neznam pod sta to spada buduci da cemo sami izradivati i peci kolace) koji bi radio samo sezonski.Oboje bi se nalazilo na otoku tako da za trgovinu nemogu ocekivati konkretnu zaradu tokom cijele godine.Zanima me u ovom slucaju dali je bolje i isplativije otvoriti obrt pa onda imati svaku radnju zasebno ili doo ?
    Puno hvala i srdacan pozdrav

    1. Poštovana Natalija,
      Obzirom da planirate raditi samo sezonski, ovisno o troškovima. Naime, poduzeće ne mora imati visoke fiksne troškove (računovodstvo, režije) no pruža vam fleksibilnost u smislu prijave zaposlenika (na nepuno radno vrijeme i sl.), dok vas obrt obvezuje s fiksnim davanjima, osim ako je sezonski pa ćete ga voditi samo određeno vrijeme. Također sve ovisi o konkretnim brojkama, no od paušalnog obrta su isključene djelatnosti trgovine i ugostiteljstva, pa je vaš izbor ili redovni obrt ili poduzeće. U konačnici sve ovisi o vašem statusu (zaposlen / nezaposlen), te konkretnim brojkama. Na našem portalu je i model za poduzeće pa možete izračunati i varijantu za poduzeće.
      Sretno!

  22. Postovana Tanja,

    imam par pitanja i trebala bih vasu pomoc i nekoliko savijeta.

    U stalnom sam radnom odnosu te firma naravno pokriva sve moje porezne i osiguravajuce obveze.

    S obzirom da se bavim poslovanjem u kreativnoj bransi, imam priliku dosta poslova raditi freelance.
    Kako bi htjela sve svoje pravne obaveze odraditi legalno, molila bih vas savijet sto bi bilo pametnije otvoriti; obrt ili j.d.o.o.?

    Isto tako zanima me koje bi bile moje porezne obveze u oba slucaja, te naravno kako bi funkcionirala isplata te druge place ili honorara?
    Dali bi ispostavljala racun obrta / poduzeca, ili je bolja opcija isplate honorara preko autorskog ugovora?

    Unaprijed hvala,

    lijep pozdrav.

    K.

    1. Poštovana Kristina,
      Razumijem vašu nedoumicu. No obzirom da ste u kreativnoj branši, te da povremeno obavljate djelatnost, da li ste razmatrali da svoje usluge obavljate putem autorskog ugovora ili umjetničkog djela ukoliko ste članica registrirane udruge / agencije umjetnika? U tom slučaju imate prilično povoljno porezno opterećenje (ovih dana će na našem portalu izaći i članak na tu temu te model u Excelu u kojem ćete moći i izračunati odnos bruta / neta za honorar). Ukoliko biste se odlučili otvoriti poduzeće ili obrt, o tome smo dosta pisali na portalu i poigrajte se modelom i brojkama koje smo već ponudili. U svakom slučaju ste u odličnoj poziciji jer ste trenutno zaposleni i možete započeti svoj vlastiti business te ovisno kako taj posao napreduje jednog dana u potpunosti preći u poduzetničke vode. Na konkretno pitanje što je povoljnije ugovori ili poduzeće ili obrt, svakako stavite sve vaše brojke koje znadete u naše Excel modele koje besplatno možete preuzeti na našem portalu.
      Sretno!

  23. Postovana,

    iz gornjeg teksta i komentara iscitava se da direktori drustva ne moraju biti zaposleni u drustvu i nisu predmet obveze placanja place i doprinosa ukoliko su vec zaposleni i placaju doprinose po nekoj drugoj osnovi u RH.

    Medjutim, da li isto vrijedi i za osobe koje su zaposlene u inozemstvu te placaju doprinose u drugoj zemlji a zele biti direktori u drustvu u RH bez da placaju doprinose u RH (jer ih placaju i osigurani su po svim osnovama u drugoj zemlji tj nisu i ne mogu biti na teret RH).

    Srdacan pozdrav i hvala

    Zainteresiran

    1. Poštovani,
      Upravo tako, ukoliko je direktor / odgovorna osoba već zaposlena u drugom društvu u Hrvatskoj, tada poduzeće nije obvezno obračunavati plaću za tu osobu.
      Što se tiče osobe koja je zaposlena u inozemstvu, potrebno je dostaviti dokaz nadležnog tijela da je osoba osigurana u toj zemlji, te da boravi u Hrvatskoj manje od 180 dana godišnje, te također provjeriti kakav je međunarodni odnos Hrvatske i te druge matične zemlje u pogledu sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i plaćanja doprinosa (socijalnog osiguranja), što varira od zemlje do zemlje. Primjerice s nekim zemljama nemamo navedeni sporazum stoga postoji obveza obračuna određenih doprinosa.

  24. Poštovana,
    Molio bi Vas za savjet jer dosad sve informacije koje sam dobio su nejasne tj nisam dobio nikakav konkretan odgovor.
    Naime dobio sa posao od Njemačke firme koja će mi plaćati usluge prodajnog predstavnika u Hrvatskoj, mjesečno na osnovi fakture koju bi im ja trebao ispostaviti. Recimo ja im ispostavim fakturu na 15.000,00 kn od kojih ja sam uplaćujem davanja za moju plaću. Recimo da ću biti prijavljen na bruto plaću od 12.000,00 kn a ostalih 3.000,00 bi bilo za troškove(auto,mobitel itd.). Opis mog posla bi bio prodajni predstavnik te ne bi bio direktno povezan sa prodajom tj. robu koju bi prodao isporučivao i potraživao naplatu bi distributeri iz Hrvatske. Dobivao sam razne savjete kako za obrt tako za j.d.o.o.(d.o.o.) ali i za RPO (registar poreznih obveznika). Što bi vi napravili u mojem slučaju i ako mi možete razložiti zašto.

    Unaprijed hvala

    1. Poštovani Ivane,
      O poreznoj optimizaciji smo također pisali na portalu, stoga uvijek možete otvoriti i poduzeće, te imati prijavu na nižu plaću, a porezno optimizirati kroz prijavu prihoda od najma vozila ili najma ureda ukoliko je u vašem vlasništvu, te tako prevaliti zakonski dio troškova na poduzeće i primati prihode od najma uz poreznu stopu od manje od 10%. Ukoliko biste kao akviziter putem honorara (ugovor o djelu) primali naknadu, tada bi vam više od 50% primanja bilo obustavljeno kroz poreze i doprinose (možete pročitati i naš sljedeći članak na tu temu). Svakako trebate staviti konkretne brojke u Excel model i vidjeti što vam je isplativo. U svakom slučaju honorarni ugovor je najskuplja varijanta.

  25. Poštovana Tanja,

    imam par pitanja i trebala bih vašu pomoć.
    Htjela bih otvoriti firmu za izradu web stranica gdje bih ja bila jedina zaposlena. Ovo bih radila kao dodatni posao jer sam trenutno već zaposlena na puno radno vrijeme. Ne znam kolika bi mi bila zarada jer trenutno nemam nikakve klijente i tek bi započela sa radom, tako da je moguće da prvih par mjeseci nemam uopće ili imam jako malu zaradu dok se ne uhodam. Možete mi reći što je najbolje da otvorim, što sam obvezna sve plaćati i da li moram imati poslovni prostor ako ću to obavljati ‘od doma’?

    1. Poštovana Ana,
      Obrti uvijek iziskuju određene fiksne mjesečne troškove (vidjeti u Excel modelu o obrtima), kao i poduzeće (vidjeti u Excel modelu o poduzeću). U svakom slučaju prvo proučite koliki su fiksni troškovi obje varijante kako biste vidjeli koja vam je pogodnija i obzirom da vi najbolje znate koje prihode možete očekivati. Morate prijaviti adresu na kojoj radite, poželjno je da sklopite ugovor o najmu (modele sam stavila na ovom portalu). U svakom slučaju sve informacije možete preuzeti na našem portalu i sve korisne obrasce i ugovore.
      Sretno!

      1. Dakle ovaj ugovor o najmu, evo recimo ja zivim u unajmljenom stanu tu bih i radio posove vezane uz firmu, dakle ja bih onda sa stanodavcem kao firma trebao potpisati ugovor… ?

  26. Poštovani,
    zanima me rad kao agent nekretnina pa je li moguće otvoriti obrt u tom području ali kao sezonski obrt za početak? Ukoliko postoje prepreke s obzirom na pravilnik o sezonskim obrtima je li moguiće zatražiti povlasticu od Ministarstva i na koji način?Također, kao nadam se, budući vlasnik sezonskog obrta je li moguće da ga otvorin i bez položenog stručnog ispita agenta posredovanja u prometu nekretnina pa da taj ispit zadovoljim u predviđenom roku od npr. max.6.mj.Ova pitanja postavljam jer za spomenuti poslovni pothvat započinjem i nastavljam iskljućivo sama i zanimanje ljubav prema ovom zvanju javila se naknadno i drago mi je da sam ga otkrila pa se veselim ukoliko i zakonski ostvarim svoj željeni posao u kojem se vidim trajno. Hvala vam na odgovoru i pomoći.Lucijana

    1. Poštovana Lucijana,
      Pitanje je svakako pravne prirode stoga se obratite mjesnom uredu za gospodarstvo i oni će vas najbolje uputiti koje su dozvole potrebne za obavljanje navedenog posla.
      Sretno!

  27. Postovana Tanja,

    jako cijenim ovo sto radite, pokusao sam procitati i naci konkretno odgovor na moje pitanje ali sam ostao zbunjen pa cu ga postaviti ovako:

    Imam otvoren j.d.o.o., dali je moguce da firma kao takva posluje bez direktora? odnosno dali osnivac mora biti i direktor?
    dali je moguce da bude samo kao neki prokurist ili slicno plus jedan odnosno dva zaposlena radnika na 4 sata dnevno?
    Jer znamo kolika su davanja na direktorsku placu a kolika na “obicno” zaposlenika.

    Unaprijed zahvalan, Goran

    1. Poštovani Gorane,
      Odlično već ste osnovali poduzeće! Nije moguće da poduzeće posluje bez direktora jer mora postojati odgovorna osoba koja predstavlja poduzeće – direktor. Osnivač ne mora biti direktor. No vidim da vas brine plaća. Ukoliko ste već negdje drugdje prijavljeni i primate plaću, onda u vašem poduzeću NE morate biti prijavljeni u radni odnos kao direktor. Ukoliko niste nigdje u Hrvatskoj prijavljeni u radnom odnosu i u vašem ste poduzeću direktor, tada MORATE biti u radnom odnosu u vašem poduzeću ili morate platiti doprinose na tvz. Poduzetničku plaću (ukoliko se ne prijavite) koja je oko 8.000 Kn bruto što vam nije isplativo u početku. Stoga svim poduzetnicima sugeriram da se uvijek prijave kao zaposleni u svom poduzeću i to na minimalnu zakonsku propisanu plaću, pa čak i na nepuno radno vrijeme. Uvjeriti ćete se da su tada davanja daleko niža, a i logična jer u početku nemate dovoljno posla za puno radno vrijeme.
      Pretpostavljam da sam ovime odgovorila na sva pitanja. Detaljno pročitajte na portalu članke koje sam upravo pisala na temu plaće i detaljne Excel modele kako si izračunati bruto i neto plaću.
      Sretno!

      1. Ja ovo nazalost ne razumijem (malo sporije ucim 🙂 , dakle ako sam ja direktor moram imati poduzetnicku plaćiu. Ali ako se prijavim kao zaposleni k na minimalac onda imam minimalac. A tko je onda direktor?

  28. Poštovana Tanja,

    namjeravam otvoriti obrt ili j.d.o.o. sa svrhom prodavanja odjeće samo online, ne vlastita proizvodnja nego preprodavanje (također ne e-bay i slično), nesto kao butik, samo isključivo online. Da li je iplativije otvoriti obrt ili j.d.o.o obzirom da sam uz to zaposlena i da li sam onda oslobođena plaćanja doprinosa za sebe? Ja bi bila jedina zaposlena. I kako to ide s radnim vremenom kada je ducan online bez prostora (samo skladište)?

    1. Poštovana Mia,
      Detaljni modeli i što je isplativije nalaze se na portalu stoga ih slobodno preuzmite u Excelu i stavite vaše brojke kako biste mogli donijeti odluku. I svakako u oba modela označite vaš statut tj. da ste zaposleni. Doprinosi se uvijek plaćaju, ali u manjem obimu obzirom da ste već paralelno osigurani i za vas se uplaćuju doprinosi. Za pitanje oko same trgovine odgovore možete naći u Zakonu o trgovini tamo je propisan status online dućana.
      Sretno!

  29. imam par pitanja i trebala bih vašu pomoć.
    Htjela bih otvoriti firmu za izradu web stranica gdje bih ja bila jedina zaposlena.
    Ovo bih radila kao dodatni posao jer sam trenutno već zaposlena na puno radno vrijeme.
    Ne znam kolika bi mi bila zarada jer trenutno nemam nikakve klijente i tek bi započela sa radom,
    tako da je moguće da prvih par mjeseci nemam uopće ili imam jako malu zaradu dok se ne uhodam.
    Možete mi reći što je najbolje da otvorim, što sam obvezna sve plaćati i da li moram imati poslovni
    prostor ako ću to obavljati ‘od doma’?

    Mene isto zanima ovo pitanje kao Anu pa sam samo kopirao njen upit….

    Moje dodatno pitanje…imam svoju web stranicu na kojoj nudim svoje usluge izradu web stranica,
    grafički dizajn, marketing na društvenim mrežama, adwords oglašavanje, a imam pripremljen ugovor o Autorskom
    djelu da li legalno obavljam svoje poslove s obzirom da su u ugovoru navedene stavke i obveze klijenta
    i mene kao izvršitelje usluge glede plaćanjea poreza državi. Uz to imam otvoren privatni žiro račun u banci.

    1. Poštovani Mario,
      Na Anino pitanje isti odgovor u nastavku:
      Obrti uvijek iziskuju određene fiksne mjesečne troškove (vidjeti u Excel modelu o obrtima), kao i poduzeće (vidjeti u Excel modelu o poduzeću). U svakom slučaju prvo proučite koliki su fiksni troškovi obje varijante kako biste vidjeli koja vam je pogodnija i obzirom da vi najbolje znate koje prihode možete očekivati. Morate prijaviti adresu na kojoj radite, poželjno je da sklopite ugovor o najmu (modele sam stavila na ovom portalu). U svakom slučaju sve informacije možete preuzeti na našem portalu i sve korisne obrasce i ugovore.
      Što se tiče autorskih ugovora, to je sasvim legitiman način poslovanja, osim ako pređete 230.000 Kn godišnje tada postajete i PDV obveznik. Autorsku naknadu vam klijenti moraju uplatiti na žiro-račun (nikako ne na tekući račun!), te su obvezni obračunati poreze i prirez za vas i predati JOPPD obrazac. Detaljno sam pisala u članku o honorarima i priložila modele.
      Sretno!

  30. Poštovana Tanja,
    molila bih za savjet. Planiram otvoriti obrt ili firmu za proizvodnju tkanine, i naravno ne mogu se odlučiti. U prvoj godini bi bilo značajnih ulaganja (kupnja rabljenog stroja iz EU, vrijednosti cca 20.000€, nabavka repromaterijala), u ostalim godinama samo nabavka repromaterijala što nije značajan trošak. U početku bi imala i trošak poslovnog putovanja u inozemstvo. Ne bi bilo zaposlenih jer sam zaposlena u drugoj tvrtci koja plaća sve obveze.
    Također nisam sigurna da li ući u sustav PDVa. Promet od 230.000 kn sigurno neću dostići, ali zbog ulaganja u stroj razmišljam o ulasku u sustav. Većina poslovanja bi se odvijala sa ugostiteljima.
    Isprike na puno pitanja, sve ću provjeriti i sa knjigovođom, ali teško je procijeniti koliko je knjigovođa dobar tj pouzdan :). Hvala unaprijed i srdačan pozdrav, Ivana

    1. Poštovana Ivana,
      Obzirom da ste naveli da će vam prihodi biti do 230.000 Kn, no obzirom da ćete nabavljati opremu i prijeći određeni prag stjecanja propisan za EU i ulazak u PDV, u svakom slučaju se trebate registrirati u PDV sustav i bolje vam je na samom početku poslovanja prije same nabavke opreme kako bi vam druga strana ispostavila račun bez PDVa. Također obzirom da su vaši klijenti ugostitelji, koji nisu fizičke osobe i koji su vrlo vjerojatno u PDV sustavu stoga će iskazani PDV s vaše strane moći odbiti. Svakako sugeriram ulazak u PDV sustav iz ovoga što ste opisali.

  31. Poštovana,

    Najprije pohvale za odličnu web stranicu i više nego korisne savjete.

    Što se tiče mojeg pitanja, htio bih otvoriti jdoo ili doo za obavljanje fotografske djelatnosti (obrt nije opcija jer se radi o vezanoj djelatnosti, za koju ne zadovoljavam formalne uvjete). Međutim, prema Zakonu o obrtu, pravna osoba može obavljati i takvu djelatnost bez obveze zapošljavanja kvalificirane osobe. Namjera mi je da tvrtka bude bez zaposlenih, a ja bih pružao fotografske usluge u slobodno vrijeme i vikendima. Inače sam već zaposlen u drugoj firmi tako da ne bih morao plaćati doprinose u novoosnovanoj tvrtki.

    Ono što mene zanima je mogu li osobno pružati takve usluge kao direktor bez obveze zasnivanja radnog odnosa u svojoj tvrtki bez zaposlenih? Ako ne, koje su legalne mogućnosti za obavljanje ovakvog oblika dodatnog posla? Pretpostavljam da bi trebalo biti moguće da sklopim sa samim sobom ugovor o autorskom djelu (isporuka fotografija)? Time bi možda bilo moguće i porezno povoljnije raspolagati novcem poduzeća (25% poreza umjesto 34% poreza na dobit i udjela u dobiti)?
    Hvala.

    1. Poštovani Kruno,
      Ukoliko ste već negdje zaposleni, ne morate biti prijavljeni i u svom poduzeću stoga niste obvezni uplaćivati doprinose i isplaćivati plaću. U svakom slučaju ćete si kao vlasnik na kraju godine ili paušalno kroz godinu isplaćivati dobit.
      O autorskom djelu smo pisali na portalu slobodno pročitajte, stoga provjerite s poreznom upravom da li bi se vaše djelo okarakteriziralo kao autorsko djelo jer se u pravilu treba raditi o originalnom umjetničkom djelu.

      1. Hvala na odgovoru. U tom slučaju, zanima me još mogu li kao direktor u vlastitom poduzeću bez zaposlenih obavljati fotografsku djelatnost? Drugim riječima, može li direktor obavljati izvornu djelatnost za koju je poduzeće registrirano ili se direktorova aktivnost svodi samo na zastupanje i slične poslove?

        Hvala

    2. Poštovani!

      Ja sam također fotograf koji nema tu struku pa me zanima na koji je to način moguće izbjeći vezani obrt osnivnjem d.o.o.
      Zar nije onda uvjet da morate imati stručno osposobljenu osobu?
      Hvala unaprijed na odgovoru…
      Siniša

  32. Poštovana,planiram otvoriti obrt j.d.o.o. pa me zanimaju mjesečni i ukupni godišnji troškovi.hvala

    1. Poštovana Dada,
      Na portalu smo detaljno obradili sve teme i procjene godišnjih troškova zajedno s modelima u Excelu koje možete slobodno preuzeti, stoga slobodno pogledajte i usporedite koja je varijanta za vas interesantna.

  33. Poštovana,
    Planiram otvoriti obrt, odnosno butik za prodaju ženske odjeće. To planiram napraviti uz pomoć potpore HZZ-a, pa sad budući da moram pravdati kuda ću potrošiti te novce, zanima me što bi točno sve ulazilo u osnovna ili obrtna sredstva, budući da samo time mogu pravdati utrošeni novac. Dakle znam da su to doprinosi za prva 3 mjeseca, oprema za radnju i uređenje, ali ne znam da li najam ulazi u to i za koji period, ili možda neke režije, fiskalna kasa i sl.
    Pa ako mi možete pomoći hvala Vam….
    Pozdrav

    1. Poštovana Melita,
      Upravo kako ste i sami nabrojali u osnovna i obrtna sredstva ulazi sve što vam je potrebno za početak i redovno poslovanje.
      Sretno!

  34. Poštovana,

    imam pitanje u vezi osnivanja obrta ili j.d.o.o..
    Bavili bismo se uslugama vode i grijanja, klimatizacije, ventilacije i slično. zanima me da li bi nam se isplatilo i može li se otvoriti obrt u paušalu, naravno ne bismo bili u PDV_u te kakva bi bila davanja kada bi dvije osobe bile zaposlene, jedna na puno i drugo na pola radnog vremena, te još uz nas i vlasnik obrta?

    Hvala,

    lp

    1. Poštovana Sanja,
      Detaljno na portalu smo obradili teme plaća, zaposlenja i paušalnih obrta, stoga možete preuzeti model i unijeti primitke koje planirate imati, te podatke za plaću (cijelo poglavlje o plaći), i vidjeti koji će biti povrat na vaše poslovanje.
      Sretno!

  35. Poštovana,
    imam pitanje vezano za otvaranje j.d.o.o. Zaposlen sam i imam stalni radni odnos. Što se tiče davanja to mi je sve jasno al me zanima nisam vlasnik ničeg znači nemam nekretninu na sebe. Mene zanima sljedeće firma bi radila s prodajom vozila,popravak uglavnom više djelatnosti bi odmah upisal unutra tak da više puta ne plaćam troškove. Dal mi mogu roditelji potpisat da na navedenoj adresi gdje stanujemo mogu obavljat navedene radove? Naša kuća nema prijavljen poslovni prostor dal je to uopće moguće napravit i prijavit firmu na tu adresu i obavljat navedene djelatnosti? Meni je samo zbog razno raznih inspekcija da ne potrošim novce a nazadnje budem spriječen za obavljanje djelatnosti.
    Unaprijed zahvaljujem
    Lp

    1. Poštovani Marko,
      Razumijem vaše pitanje. Bitna vam je poslovna adresa. Ne morate imati nekretninu u vlasništvu, no potrebno je sklopiti ugovor o najmu (preuzmite na našem portalu u članku s korisnim modelima i ugovorima). Vaši roditelji taj ugovor moraju prijaviti u poreznu upravu i dobivati će mjesečni paušal poreza na najam (cca 9,9% od iznosa kojeg ste ugovorili što je porezno najbolja stopa u Hrvatskoj). Vi ćete isti ugovor morati predati u poreznu upravu radi registriranja vaše poslovne adrese.
      Obzirom da ćete se baviti prodajom i popravkom, proučite tzv. minimalne tehničke uvjete koje prostor mora imati da bi mogao biti registriran za obavljanje točno određene djelatnosti. I da vrlo vjerojatno ćete morati platiti određene nalaze za zaštitu na radu, i za obavljanje djelatnosti pa vam savjetujem da se o tome raspitate prije nego osnivate poduzeće.

  36. Poštovana,

    zaposlena sam u velikom poduzeću gdje planiram nastaviti raditi, ali u svoje slobodno vrijeme bi izrađivala ukrasne predmete koje bi prodavala putem interneta. Zanima me da li bi mi se više isplatio obrt ili j.d.o.o. jer mi nije najjasnije plaćanje doprinosa i plaće, kad navedeno već on uplaćuje za mene. Na koji način bi onda to najpovoljnije bilo napraviti obzirom da bi godišnji promet možda bio cca 20 000kn, a zarada cca 6000kn. Čini mi se da su sve opcije preskupe i da neću imati nikakvu zaradu ako moram plaćati tolike doprinose, a s druge strane htjela bi da je sve legalno.

    Zahvaljujem!

    1. Poštovana Lana,
      Prednost je da ste već zaposleni, stoga nećete morati plaćati poreze i doprinose kao da ste zaposlenik. Možete koristiti naš model za paušalno oporezivanje samo odaberite oznaku da ste već zaposlena osoba i odmah ćete vidjeti koliko iznosi vaša efektivna porezna stopa na kraju. Usporedite to s cca 34% kod isplate dobiti u poduzeću i dobiti ćete odgovor. Svaka varijanta ima svoje prednosti i nedostatke.
      Sretno!

  37. Poštovana,

    Planiramo otvoriti j.d.o.o. koji bi se bavio uslugama bookiranja izvođača za koncerte i ostale nastupe. Svi budući osnivači društva su trenutno u stalnom radnom odnosu na puno radno vrijeme te tako planiramo i ostati (bar dok se posao ne uhoda). Ne bismo zapošljavali nikoga (da li je to uopće moguće?), već bi onsnivači (i direktor) za početak obavljali sav posao. Koliko sam shvatila, u tom smo slučaju oslobođeni isplate plaća te plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno. Koje smo troškove u tom slučaju obavezni platiti (na mjesečnoj i godišnjoj razini), uključujući i porez na dobit? Puno hvala & lijep pozdrav

    1. Poštovana Sunčice,
      Prvo je potrebno razlikovati poziciju vlasnika od pozicije direktora (člana uprave). Vi konkretno pitate za vlasnike. Vlasnika u poduzeću može biti jedan, a može ih biti više, te se odnosi među njima, sudjelovanje u isplati dobiti i sl. određuje društvenim ugovorom, što je najbolje da se posavjetujete s nekim odvjetnikom.
      S druge strane, svako poduzeće mora imati barem jednog direktora (člana uprave) koji odgovara za poslovanje poduzeća. Direktor poduzeća mora biti zaposlenik poduzeća, a ukoliko nije, onda mora barem bilo gdje u Hrvatskoj primati plaću odnosno biti u radnom odnosu i uplaćivati mu doprinose. Ukoliko direktor nije nigdje zaposlen niti će biti u tom poduzeću zaposlen niti primati plaću, tada je poduzeće obvezno obračunavati i uplaćivati doprinose na tvz. poduzetničku plaću, cca nešto iznad 8.000 Kn bruto osnovica.
      Detalji o visini poreza i doprinosa su objavljeni na portalu, slobodno pogledajte u poglavljima o plaćama te su vam na raspolaganju i besplatni modeli za točan izračun.
      Također po pitanju troškova doprinosa i ostalih pratećih u poduzeću, pogledajte članak na našem portalu na temu procjene poslovanja u prvoj godini poduzetnika s detaljnim modelom u Excelu koji vam omogućuje da izračunate točno za vaše poduzeće poslovni plan.

  38. Poštovana Tanja,

    Pregledavala sam postove ali nikako ne mogu složiti odgovor da budem 100% sigurna.

    Naime, nezaposlena sam i prijavila sam se na natječaj za samozapošljavanje ali pošto nisam oduševljena sa svim uvjetima pokrenula bi sama svoj j.d.o.o.
    Moje je pitanje ako sam ja jedini osnivač/vlasnik/direktor, koliko sam isčitala moram se prijaviti po nekoj osnovi na mirovinsko i zdravstveno pa me zanima opcija da napravim ugovor o radu na 4 sata u svojem poduzeću kako to funkcionira jer sam jedini vlasnik i direktor… Zanima me protokol da li onda kao član uprave zaposlen u društvu plačam samo plaču i doprinose za 4 sata (oko 1500kn naveli ste gore) a kako prikazujem direktora, vlasnika da je prijavljen po toj osnovi?

    Malo sam sve to spetljala ali imam puno informacija u glavi a veliku želju pa se nadam da ćete uspijeti dešifrirati moje pitanje 🙂

    Hvala unaprijed, Vanja

  39. P.S. Jer sam vidjela da je minimalna plača za direktora preko 6000kn pa me zanima napravim ugovor o radu u svojoj firmi onda ne moram osiguravati se i po toj?

    1. Poštovana Vanja,
      Prvo je potrebno razlikovati poziciju vlasnika od pozicije direktora (člana uprave). Vi konkretno pitate za vlasnike. Vlasnika u poduzeću može biti jedan, a može ih biti više, te se odnosi među njima, sudjelovanje u isplati dobiti i sl. određuje društvenim ugovorom, što je najbolje da se posavjetujete s nekim odvjetnikom.
      S druge strane, svako poduzeće mora imati barem jednog direktora (člana uprave) koji odgovara za poslovanje poduzeća. Direktor poduzeća mora biti zaposlenik poduzeća, a ukoliko nije, onda mora barem bilo gdje u Hrvatskoj primati plaću odnosno biti u radnom odnosu i uplaćivati mu doprinose. Ukoliko direktor nije nigdje zaposlen niti će biti u tom poduzeću zaposlen niti primati plaću, tada je poduzeće obvezno obračunavati i uplaćivati doprinose na tvz. poduzetničku plaću, cca nešto iznad 8.000 Kn bruto osnovica.
      Detalji o visini poreza i doprinosa su objavljeni na portalu, slobodno pogledajte u poglavljima o plaćama te su vam na raspolaganju i besplatni modeli za točan izračun.
      Također po pitanju troškova doprinosa i ostalih pratećih u poduzeću, pogledajte članak na našem portalu na temu procjene poslovanja u prvoj godini poduzetnika s detaljnim modelom u Excelu koji vam omogućuje da izračunate točno za vaše poduzeće poslovni plan.
      Što se tiče natječaja za samozapošljavanje, morate provjeriti na HZZu da li je uopće moguće da dobijete poticaje i da se prijavite na pola radnog vremena. Naime, nisam upućena u uvjete za samozapošljavanje, stoga svakako provjerite.
      Sretno!

  40. Poštovana Sunčice,

    Bavio bi se grafičkim dizajnom preko inozemnog posrednika (Elance, Odesk..) za inozemne klijente.
    Planirana bruto zarada bi bila najviše do 10000 kn mjesečno.

    Po struci sam grafički dizajner i trenutno izvan radnog odnosa, tako da bi mi to bio jedini prihod.
    Posao bi obavljao u svom stanu uz korištenje laptopa i interneta.

    Trebao savjet kako bi taj posao legalno obavljao (platio doprinose i porez), te što bi mi se najviše isplatilo.
    Obrt, firma ili prijaviti zaradu kao drugi dohodak iz inozemstva?

    Da li se takva zarada može obavljati preko firme i obrta ili je jedini način prijaviti drugi dohodak po uplati iz inozemstva?
    Napominjem da su u tom slučaju davanja skoro 50% tako da mi se obrt ili firma čine nekako isplatljivijim. Da li sam u pravu?

    Što je s godišnjom prijavom poreza u navedenim slučajevima?
    Da li bi mi u slučaju drugog dohotka računao staž s obzirom da bi 20% davanja bila za mirovinsko osiguranje?

    Napominjem da ne mogu raditi preko autorskog ugovora jer ti inozemni posrednici ne daju nikakav ugovor ni račun.
    Zarađeni novac se isplaćuje na Paypal (vidi se samo ime inozemnog posrednika).
    S Paypala bi trebao novac prebaciti na moj žiro račun ili račun firme ili obrta.
    Znači da bi kao isplatitelj u banci bio naveden Paypal, a ne inozemni posrednik ili klijent.

    Ja bi ime inozemnog posrednika znao, pa bi mogao posredniku fiktivno mogao napisati račun
    ukoliko je to potrebno za obrt ili firmu.

    Problem je što zarada nije konstantna po mjesecu, nego ovisi o dobivenim poslovima.
    Molim vas savjet kako bi najlakše i najpovoljnije legalno obavljao planirani posao.

    Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Lijep pozdrav

    1. Poštovani Skydes,
      Kao što ste i sami zaključili, prijava drugog dohotka iz inozemstva vam se nikako ne isplati, jer su davanja ne 50% nego 100% na neto iznos. Dakle, ako želite dobiti neto 100 Kn, tada su davanja (porezi i doprinosi na honorar još 100 Kn). Neovisno o tome što postoji mogućnost da primate dohodak iz inozemstva, vaša je obveza u roku od 8 dana prijaviti navedeni dohodak poreznoj upravi i uplatiti poreze i doprinose, to nije obveza inozemnog obveznika. Radni staž vam ne teče za drugi dohodak.
      Ukoliko biste mogli prijaviti navedenu djelatnost kao paušalni obrt, a temeljem mjesečnih prihoda koje ste gore naveli, tada bi vam i unatoč tome što ste u statusu nezaposlene osobe, efektivna godišnja stopa davanja (porez i doprinosi) iznosili 15% što je niže nego kod oporezivanja poduzeća. Da li za vašu konkretnu djelatnost možete prijaviti paušalni obrt, provjerite s nadležnim mjesnim uredom za gospodarstvo i referentom porezne uprave.
      Paypal plaćanje i prijavu primitaka, te zakonodavstvo navedenog trebate provjeriti s vašom bankom. Račune ne možete ‘fiktivno’ pisati, nego temeljem ugovora s posrednikom ćete navedene pružene usluge fakturirati navedenoj pravnoj osobi.
      Sretno s poslovanjem!

  41. Poštovanje,
    s obzirom da većinom radim usluge u inozemstvu što znači da je većina faktura bez pdv-a, vlasnik sam postojećeg obrta koji je u predstečajnom postupku zbog dugova prema poreznoj , želoi bi otvoriti doo sa istom djelatnošću.Zapravo sam našao doo koji će mi biti ustupljen i mislim da je to dobra prilika s obzirom da doo nema nikakvih dugova i duže je vremena na tržištu. U tom slučaju što je najbolje napraviti s obrtom , dugovima i zaposlenicima ?
    Lijep pozz

    1. Poštovani Nevene,
      Obzirom da nemam iskustva s predstečajnim postupcima, najbolje je da se obratite odvjetnicima koji se bave navedenim postupcima, zato što ukoliko nastavite istu djelatnost u drugom obliku poslovanja, postoji mogućnost da vam porezna uprava procijeni da se radi o prikrivenom poreznom poslu, tj. da radi izbjegavanja plaćanja poreza nastavljate istu djelatnost ali u drugom obliku. Stoga se najbolje posavjetovati sa stručnjacima iz tog područja.

  42. Poštovana Tanja ,
    to što radite danas je jako rijetko i tim više hvale vrijedno. Pažljivo sam pročitao Vaš tekst i komentare , međutim nisam našao podatke koji mene zanimaju.
    Nezaposlen sam i preko HZZ bih želio koristiti poticaj za samozapošljavanje.Otvorio bih internetsku turističku/putničku agenciju,za što ispunjavam sve potrebne uvjete . Navedenu djelatnost bih obavljao u svom prostoru – kući gdje živim , što je zakonski moguće . Želio bih to raditi kao obrt . Zanima da li je to moguće prijaviti kao paušal,barem u početku , jer se u početnom periodu ne očekuje skoro nikakav promet/dobit , budući je u tom poslu potreban period za uhodavanje,reklamu,traženje partnera,….
    Također Vas molim za odgovorite da li je nakon otvaranja obrta moguće uplatiti obaveze (prema HZZO,mirovinsko, itd…) za nekoliko mjeseci unaprijed ili se mora uplaćivati svaki mjesec.Naime HZZ obavezuje korisnika poticaja da novac mora iskoristiti u 90 dana nakon osnutka obrta/tvrtke , pa me zanima da li ja u tih prvih 90 dana mogu uplatiti obaveze za narednih npr. 6 mjeseci i tako iskoristiti poticajna sredstva.
    Hvala

    1. Poštovani,
      Kao što i svim posjetiteljima našeg portala naglasim, svakako provjerite u mjesnom uredu za gospodarstvo, te u nadležnoj poreznoj upravi da li za vašu vrstu djelatnosti postoji bilo kakva zapreka za obavljanje na navedeni način. Naravno moguće je uplaćivati obveze i unaprijed.
      Sretno!

  43. Poštovana Gđo. Tanja,

    Unaprijed hvala na korisnim komentarima koji su mi pomogli. Zanima me par specifićnih stvari.

    Otvaram sezonski posao, 4-5 mjeseci.
    – Za prvu godinu očekivani ukupni godišnji prihod do 180 000 kn / Brutto profit cca 50 000kn.
    – Ja, kao vlasnik ili direktor / kapetan + 1 osoba sezonski + (osoba za internet i računovodstvo nisu zaposleni kod mene, već iznajmljuju svoje usluge – koje su razlike kod toga između obrta i firme?)
    – Usluge: izleti sa 1 svojim brodom, on- line and on-site booking, skipperske usluge drugim agencijama, provizije od drugih usluga, i sl.

    Da li se to mora klasificirat kao turistička agencija? Koje su druge opcije, razlike i prednosti?

    Na temelju navedenog profita i vrsta usluga, što vi mislite :

    Da li obrt, d.o.o. ili j.d.o.o.? Zbog stanja mirovanja i smanjivanja radnih sati, izgleda da je bolje d.o.o.? Što ako posao naraste sljedeću sezonu i ulozi budu veći, usluge šire?
    Da li mogu prijavit u stanu ili mi treba poslovni prostor? Da li je dovoljan samo “štand”?
    Koja je razlika imeđu firme i obrta kod sezonskog zapošljavanja?

    Opcija sa j.d.o.o. mi izgleda malo komplicirana. Koje su, po vašem mišljenju, 2 najveće mane/rizika takvog oblika? Da li postoji neka “kvaka”? Razlog zbog kojeg su neki ljudi išli u j.d.o.o. je, izgleda, što jedino tako možeš bit zaposlen i prijavljen negdje drugdje i usput imat svoj posao – da li je to istina? Da li je potrebna fiskalna kasa kod j.d.o.o.-a?

    Nisam u kategoriji za poticaje od HZZ-a. Da li trenutno ima kakvih “malih” poticaja iz EU za otvaranje binisa?

    Hvala puno unaprijed i želim dobar dan!

    Sa štovanjem!

    Frane

    1. Poštovani,
      Pitanja je nekoliko pa krenimo redom. Ukoliko planirate dio godine poslovati, a dio ne, fleksibilniji ste kroz poduzeće (doo ili jdoo) u pogledu smanjenja broja sati rada, a time i bruto plaće, dok ste kod obrta u pravilu na jednoj osnovici cijelo vrijeme. Ne postoji nikakva kvaka između doo i jdoo osim temeljnog kapitala koji se svake godine mora uvećati za 25% zadržane dobiti dok se ne dosegne 20.000 Kn, a što nosi sa sobom i troškove odvjetnika / javnog bilježnika. Savjetujem doo jer 20.000 Kn osnivačkog kapitala ne bi trebao biti problem i odmah se može uložiti u poslovanje. Koja vrsta djelatnosti je dopuštena i najbolja u vašem slučaju, svakako provjerite s mjesnim uredom za gospodarstvo jer će vam oni i izdati dozvolu za rad. Adresu poduzeća možete prijaviti i na stan. Uvjeti u pogledu poslovnog prostora ovise o djelatnosti za koju ćete se registrirati, stoga isto kao djelatnost provjerite u mjesnom uredu za gospodarstvo. Fiskalna kasa vam treba jedino ukoliko ćete naplaćivati usluge u gotovini ili kartično. Ukoliko ćete naplaćivati usluge isključivo virmanski (na račun poduzeća) ne treba vam fiskalna kasa. Za EU projekte postoje brojne tvrtke koje ih prate i mogu vas savjetovati na tom planu.
      Sretno!

  44. Poštovana,
    puno hvala na svim informacijama koje ovako nesebično dijelite.

    Imam internetski portal koji bi uskoro mogao zarađivati. Ta primanja ne bi na početku bila velika (ne više od 1000kn mjesečno), ali ima potencijal da postane nešto od čega bih mogla živjeti. Trenutno sam zaposlena. Portal bi uz ostale djelatnosti prodavao oglasni prostor raznim oglašivačima. Zanima me kako mogu legalno naplatiti taj oglasni prostor?

  45. Poštovana,
    Molim Vas savjet.
    Trenutno sam zaposlen na neodređeno u jednoj tvrtki. Po zanimanju sam mag. građevine te me zanima otvaranje j.d.o.o. Konkretno, posao zbog kojeg bih zelio otvoriti j.d.o.o. je trenutno aktualna legalizacija objekata. Koliko sam shvatio za svoj posao(“fizički rad” tj. crtanje sebi bih morao ili ne bi morao uplaćivati honorar? Ako da, moje je pitanje koliko minimalno? Ukoliko ne, tvrka bi pomalo rasla i jačala. Također da bih mogao izađivati projekte potreban mi je ovlašteni inenjer. Za to bih koristio usluge kolege koji je isto zaposlen na neodređeno u istoj tvtki kao i ja. Da li bih njegove usluge mogao plaćati honorarno(neki ugovor o djelu ili sl.) da nije stalno prijavljen u mom j.d.o.o. neko samo prema potrebi?
    U početku bi to bio jedan do dva projekta mjesečno, a nakon nekoliko mjeseci i polganja stručnog ispita preko te tvtke vršio bi i stučni nadzor za neke investitore.
    Unaprijed hvala na odgovoru,

    1. p.s. Da li bih mogao u vlasništvo j.d.o.o. ubaciti svoje privatno računalo i printer ili bih to morao kupiti novo?

  46. Postovani. Zaposlen sam u bolnici kao medicinski tehnicar. Rad u turnusu. Dakle, javna uprava a ne drzavna uprava. Na neodredeno, dakle za stalno.
    Mogu li kao takav zaposlenik otvoriti j.d.o.o. i baviti se ugostiteljstvom sa zaposlena dva djelatnika (konobara) ?

    Iz obiteljskih razloga bi trebao preuzeti taj uhodani ugostiteljski posao, kafic sa konobarima.

    1. Poštovani,
      Nisu mi poznati propisi iz javnog prava, odnosno vaše struke. Najbolje je da provjerite da li u vašem ugovoru o radu imate bilo kakvu prepreku prema kojoj ne smijete obavljati niti jedan drugi posao osim onoga na kojem ste trenutno. Naravno da su poduzetničke slobode dozvoljene stoga vi bez obzira što ste zaposlen smijete biti poduzetnik i vlasnik nekog oblika (poduzeće, obrt).
      Sretno!

  47. Postovana,

    zanima me ukoliko sam vlasnik obrta (ili d.o.o.) preko kojeg si uplacujem doprinose da li i dalje mogu raditi na autorski ugovor kao fizicka osoba te da li se u tom slucaju na te honorare primjenjuje kakvo oporezivanje (tipa drugi dohodak)?

    Zahvaljujem

    1. Poštovana,
      Na autorske honorare se primjenjuje oporezivanje kako je opisano i u članku na ovom portalu (25% fiksno poreza na dohodak na osnovicu umanjenu 30% (ili 55% ukoliko se radi o članu umjetničke udruge), te uvećano za prirez).

  48. Poštovana,

    dizajnerica sam interijera i zanima me pod kojim oblikom bih trebala registrirati kako bih mogla početi obavljati djelatnost? Planiram biti jedina zaposlena, što je onda najisplativije?

    Hvala i lijep pozdrav!

    1. Poštovana,
      Ne postoji jedinstven odgovor. Sve ovisi o visini prihoda koju planirate imati te strukturi troškova. Na ovom portalu možete preuzeti detaljne modele i za poduzeće i za paušalni obrt te ovisno o vašim podacima donijeti zaključak.
      Sretno!

  49. Poštovana gospođo Tanja,

    zaposlena sam u jednom poduzecu na odredeno vrijeme i htjela bih uz taj posao preko ljeta otvoriti suvenirnicu. Mozete li mi pomoci i reci koji nacin osnivanja i registracije suvenirnice bi bio najbolji te mogu li ja biti zaposlena i i jos jedna osoba te na koji nacin bi bilo najbolje tu osobu zaposliti? nova sam u svemu ovome te se nadam odgovorima koji ce mi pomoci.

    Hvala

    1. Poštovana,
      Što se tiče paušalnog obrta, obzirom da se u vašem slučaju radi o trgovini, ta varijanta nije dopuštena. Otvaranje poduzeća vam se ne isplati na određeno vrijeme. Možda da pokušate s nekim tko već ima otvoreno poduzeće ili obrt te preko njih pokušate u tih par mjeseci testirati i voditi poslovanje?

  50. Poštovana

    Imam pitanje vezano za temu
    Radim u privatnoj firmi i primam placu normalno ko svaki radnik,medutim imam slobodnog vremena te radim povremeno i na raznim gradilistima kao ispomoc,mene zanima dal postoji kakav ugovor o radu da mogu napravit s poslodavcem da imam i papirnato sve u redu,dal postoji ugovor o djelu ili honorarno?radi se o građevini,ili mogu otvorit primjerice obrt ili poduzece pa pisat fakture o izvodenju radova…

    1. Poštovani Dario,
      Razumijem vaše pitanje i ukoliko se radi o izvršenju određenih radova, mogli biste i putem ugovora o djelu. Najbolje bi bilo da se posavjetujete s odvjetnikom jer takav ugovor ne smije imati karakter rada / posla, nego doista djela (na primjer osnova ne može biti broj sati rada, nego izvršeno i obavljeno djelo). Također možete i osnovati obrt ili poduzeće, o tome pročitajte više na našem portalu u korisnim člancima.

  51. Poštovana,
    Dali je moguće registrirati kompaniju u Hrvatskoj kao dobrotvorna ustanova-charity i dali je oslobođena od poreza.
    Zahvaljujem unaprijed na odgovoru , Marko

    1. Poštovani Marco,
      Ukoliko osnivate poduzeće u Hrvatskoj, tada je oslobođeno plaćanja poreza na dobit sve što se tiče donacija do 2% ukupnih prihoda prethodne godine. Na pr. poduzeće ostvari 1,0 mio Kn prihoda u 2014.g. to znači da u 2015.g. može donirati neoporezivo 20.000 Kn.
      Ukoliko želite osnovati udrugu, tada je neto rezultat udruge uvijek neoporeziv osim ako se bavi određenom gospodarskom djelatnošću, što ne mogu zaključiti iz vašeg upita.

  52. Poštovana,
    Bavila bi se ručnom izradom nakita i suvenira. Želja mi je i prodavati proizvode na štandovima, sajmovima, online. Šta bi bilo najbolje otvoriti: paušalni obrt, obrt, kućnu radinost ili j.d.o.o. Da li se može otvoriti i sezonski obrt i koliki su doprinosi, Da li se sezonski obrt mora obavljati u kontinuitetu npr. 6 mjeseci, ili se može npr. 4 mjeseca u ljeti i 2 u zimi?
    Srdačan pozdrav.

    1. Poštovana Marta,
      Na portalu je nekoliko analiza što je isplativije, a sve ovisi o visini vaših prihoda, stoga možete i preuzeti Excel modele kako biste pažljivo izračunali što je za vas isplativo. Naravno obrt se može otvoriti i sezonski. Doprinosi se obračunavaju ovisno o visini prihoda koje ćete ostvariti te o vašem statusu (zaposlena, nezaposlena, umirovljenik).

  53. Poštovana,
    Bavila bi se izradom nakita i suvenira, te ih prodavala putem štandova, sajmova, i online. Da li je bolje otvoriti obrt, paušalni obrt, j.d.o.o. ili kućnu radinost. U slučaju otvaranja sezonskog obrta da li mora biti npr. 6 mjeseci u kontinuitetu ili može npr. 4 mjeseci po ljeti, a 2 po zimi? Gdje su najmanja davanja državi (doprinosi i porezi)?

  54. Poštovani,

    Namjeravam otvoriti obrt za prodaju polovnih stvari, tocnije satova. U tom obrtu ne bih samo prodavao polovne satove, vec i otkupljivao i radio manji servis, tipa zamjena baterija i slicno. Zanima me da li takva trgovina spada u slobodni ili vezani obrt, ili mozda u poduzece i koji su uvijeti za otvaranje, mislim na strucnu spremu. Prihodi bih bili na godisnjoj bazi ispod 150.000,00kn i jedini bih ja bio zaposlen. Hvala unaprijed!

    Lijep pozdrav,
    Ivan

    1. Poštovani Ivane,
      O uvjetima otvaranja obrta smo detaljno pisali u člancima na ovom portalu stoga slobodno proučite. Ukoliko bi vam godišnji prihodi bili ispod 149.500 kn tada biste imali uvjete i za paušalni obrt. Ovisno o vašem statusu (zaposlen, nezaposlen, umirovljenik) ovisila bi i visina doprinosa. Slobodno preuzmite modele u Excelu za obrt i poduzeće pa možete usporediti što je za vas konkretno isplativije.

  55. Poštovani,

    Firma u kojoj radim trenutno je pred zatvaranje,imam priliku krenuti sam sa istim poslom u kojem sam već 10 godina,dakle radi se o dostavi i montaži namještaja,u stisci sam sa vremenom za otvaranje obrta ili d.o.o.-a (cca.mjesec dana)…….posjedujem i kombi i alat dakle samo mi treba bilo sto da mogu slati račune usluga firmi za koju bi bio vanjski suradnik.
    Prihod bi bio oko 200.000kn na godišnjoj razini te dvoje zaposlenih.
    Što mi se najviše isplati otvoriti da su najmanji izdatci?
    S obzirom da me ne zanimaju nikakvi poticaji zavoda,države,EU……
    SAMO ŽELIMO NORMALNO RADITI I PRIMATI PLAČU…….
    gospođo Tanja vidim da ste stručnjak pa bih vas molio kratko da mi objasnite jer gdje god dođem se raspitati iman osjećaj da ili ne znaju ili mi ne žele reći……..
    zamolio bih i odgovor u kraćem roku jer sam stvarno u stisci sa vremenom…………….Puno pozdrava

    POŠTEN RADNIK

    1. Poštovani Petre,
      Odličan stav da nakon što se dogodilo s poduzećem preuzmete business i nastavite dalje jer vi najbolje znate posao koji ste do sada radili i uvjerena sam da ćete uspjeti. Obzirom da su prihodi iznad 149.500 Kn, ne zadovoljavate uvjete za paušalni obrt.
      S druge pak strane ako se odlučite za redovni obrt, tada sve ovisi o vašem neto rezultatu (razlici primitaka i izdataka na kraju godine) te se oni za 2015.g. oporezuju po stopama 12% (za osnovicu 31.200 Kn), zatim 25% na daljnjih 93.600 Kn, odnosno 40% za sve iznad 124.800 Kn. Primjerice kada biste na 200.000 Kn prihoda ostvarili 100.000 Kn dobiti u obrtu, tada bi porez iznosio: 12% x 31.200 Kn = 3.744 Kn, plus 25% x 68.800 Kn = 17.200 Kn što je sveukupno 20.944 Kn poreza na dohodak (efektivno porezna stopa iznosi 20,94% na inicijalnih 100.000 Kn dohotka prije oporezivanja).
      Međutim, ako biste istih 200.000 Kn prihoda ostvarili kroz poduzeće i također dobit iznosila 100.000 Kn na kraju godine tada bi porez na dobit u poduzeću iznosio 20% x 100.000 Kn = 20.000 Kn što je neto dobit prije isplate od 80.000 Kn. Zatim kod isplate se obračunava još 12% porez na dohodak po odbitku + prirez (pretpostavimo da ste iz Zagreba gdje je prirez 18%) = 12% x 80.000 Kn = 9.600 Kn x 1,18 = 11.328 Kn, stoga je ukupno porezno opterećenje u poduzeću = 31.328 Kn (efektivno na onih 100.000 Kn prije oporezivanja = 31,33%).
      Naravno da je u ovom primjeru oporezivanje kroz poduzeće daleko više, međutim proučite naše članke jer poslovanje kroz obrt ima i niz nedostataka (na pr. odgovornost za obrt je na vama kao fizičkoj osobi i na cjelokupnoj vašoj imovini, doprinosi su fiksni na određenu osnovicu, dok kroz poduzeće možete kroz godinu imati i prijavu na manje od punog radnog vremena kada imate manje posla i time upravljati vašim troškovima i sl.).
      Konačna odluka treba biti na vama, no svakako uzmite sve gore navedeno u obzir.
      Sretno u poduzetništvu!

  56. Poštovana,
    Suprug i ja smo otišli iz firme zbog višemjesečne neisplate plaća. Sada smo na birou . Zanima me da li se sa otvorenim jdoo može raditi u npr.. Austriji na način da iznajmljujem sebe tj svoj rad.
    Unaprijed zahvalna
    Nikolina

  57. Postovana … prijatelj i ja smo gradevinski djelatnici i mi smo prijavljeni u jednom poduzecu… sad bi otvorili ili poduzece ili obrt( vasa preporuka da povremene poslove odradimo) al ostali u ovom poduzecu zasad dok ne krene vlastiti. Pitanje dal je moguce to otvorit bez znanja gazde( direktora ) i dali je najbolje otvoriti j.d.o.o ili pausalni obrt? Hvala unaprijed

  58. Vlasnik sam i direktor poduzeća d. o. o. Stekao sam invalidsku mirovinu uz primjenu mirovinskog faktora koji iznosi 0,8. Mogu li i dalje biti vlasnik poduzeća i direktor istog da ne izgubim pravo na mirovinu?

  59. Poštovana, zaposlena sam na puno radno vrijeme i poslodavac mi plaća sve doprinose. U “slobodno vrijeme” bavila bih se grafičkim dizajnom, pa se sad dvoumim između otvaranja svog obrta ili firme. U svojoj firmi / obrtu ne bih bila zaposlena, ali bih naravno, obavljala poslove dizajna, za što bih si s vremena na vrijeme isplaćivala autorske ugovore ili ugovore o radu? Je li to ispravno? Očekujem prihod do max. 20.000 kn godišnje. S tim prihodom, koliko ću mjesečnih fiksnih troškova morati plaćati? Što mi preporučate? Jednostavno d.o.o. ili obrt? Hvala unaprijed!

  60. Postovana
    Molim vas za pomoc. Ja i supruga imamo poduzece doo . Ja u djelu. 97posto a ona 3 posto. U blokadi smo vec godinama . Zanma me mozemo li otvoriti novo poduzece s obzirom na ovo postojece. Imamo neki novi posao i hjtjeli bi krenuti nekud ispocetka. Ovako ss ovim podizecem ne mozemo. Ukonula nam je banka o racum a uz to nemamo ni knjigovodstvo jer du nam knjige zatobljene kod knjigovode cije usluge nismo mogli platifi. Zanim me mozemo li s obzirom na sve otvoriti novo poduzece
    Pozdrav i hvala

  61. Postovana
    Molim vas za pomoc. Ja i supruga imamo poduzece doo . Ja u djelu. 97posto a ona 3 posto. U blokadi smo vec godinama . Zanma me mozemo li otvoriti novo poduzece s obzirom na ovo postojece. Imamo neki novi posao i hjtjeli bi krenuti nekud ispocetka. Ovako ss ovim podizecem ne mozemo. Ukonula nam je banka o racum a uz to nemamo ni knjigovodstvo jer du nam knjige zatobljene kod knjigovode cije usluge nismo mogli platifi. Zanim me mozemo li s obzirom na sve otvoriti novo poduzece ili nolo dzo drugo
    Pozdrav i hva

  62. U jednom odgovoru ste rekli:
    “Ne postoji nikakva kvaka između doo i jdoo osim temeljnog kapitala koji se svake godine mora uvećati za 25% zadržane dobiti dok se ne dosegne 20.000 Kn, a što nosi sa sobom i troškove odvjetnika / javnog bilježnika.”
    Kao prvo, koliki su (otprilike) ti troškovi? Reda veličine barem?
    Nisam siguran da vidim ikakvu logiku u porebi za odvjetnikom za tu potrebu.
    Vidite li je vi?
    Konačno, nije li za zaključiti da j.d.o.o. već nakon prve uspješne godine u kojoj je četvrtina zadržane dobiti bila veća od nevelikih 20-ak tisuća kuna automatski mora prijeći u d.o.o., dakle da je koncept „jdoo-a“ namijenjen zaista samo za sitne promete i sitne dobiti?

  63. Poštovana,
    može li tvrtka (j.d.o.o. ili d.o.o.) na osnovu direktora koji nije prijavljen u svojoj vlastitoj tvrtci jer je zaposlen negdje drugdje, ostvarivati prihod bez da ikoga zaposli?

Comments are closed.

%d blogeri kao ovaj: