Sve više izvozimo

Nastavljen znatan rast vrijednosti izvoza

Zagreb, 10. listopada 2019. – Krajem prošle i početkom ove godine očekivanja o rastu globalnog protekcionizma i usporavanju rasta globalnoga gospodarstva poticala su očekivanja da će rast hrvatskog izvoza, koji je visoko koncentriran prema EU tržištu, usporiti.

Međutim, unatoč određenom usporavanju rasta gospodarstva EU, i dalje se ostvaruje relativno visok rast izvoza na zajedničko tržište, a bilježi se i još dinamičniji rast izvoza prema svim ostalim tržištima.

Stopa rasta izovza od 8,6% za prvih sedam mjeseci, bila je gotovo dvaput veća nego u prošloj godini.

Konkretnije, u prvih sedam mjeseci vrijednost izvoza prema EU tržištu povećana je za 7,3%, a prema svim ostalim tržištima za čak 11,5%. Među tim – trećim tržištima, najviše se isticao rast izvoza prema susjednima BiH i Srbiji, ali i prema SAD-u, Ujedinjenim Arapskim Emiratima te Saudijskoj Arabiji.

Ipak, treba napomenuti da je na rast izvoza prema pretežno „dolarskim“ tržištima znatnije utjecalo slabljenje eura, a time i kune, prema dolaru. Naime, euro je prema dolaru tijekom prvih sedam mjeseci oslabio približno 6,7%, što nominalno povećava vrijednost dolarskom izvoza kada se izražava u kunama ili eurima.

Promatrano po proizvodima, odnosno djelatnostima NKD-a, najveći rast vrijednosti izvoza u prvih sedam mjeseci ostvaren je kod ostalih prijevoznih sredstava, motornih vozila i dijelova za motorna vozila, farmaceutskih proizvoda, električne opreme, metala te proizvoda primarnih djelatnosti.

Pritom se može naglasiti da je u srpnju isporučen polarni kruzer za inozemnog naručitelja, da izvoz motornih vozila i dijelova snažno ovisi o EU tržištu jer je u najvećoj mjeri koncentriran na Njemačku, Sloveniju, Francusku i Italiju te da se rast izvoza primarnih djelatnosti u znatnoj mjeri temeljio na povećanom izvozu ribe i ribljih proizvoda na EU tržište.

Kod kretanja izvoza ipak se mora napomenuti da dinamiku rasta ukupnog izvoza osjetno usporava pad vrijednosti izvoza naftnih derivata koji su pojedinačno najvažniji izvozni proizvod Hrvatske, a kod kojih se pod utjecajem pada prosječne cijene sirove nafte te smanjene domaće prerade bilježi pad izvoza na godišnjoj razini od 15,0%.

Vrijednost uvoza također relativno dinamično raste kao posljedica rasta ukupne potražnje, odnosno domaće potražnje i izvoza. Tako je ta vrijednost bila 7,5% veća nego u prvih sedam mjeseci prošle godine.

Najveći rast uvoza bilježi se upravo kod naftnih derivata čime se nadoknađuje smanjena domaća proizvodnja, ali se iz istih razloga istodobno bilježi znatan pad vrijednosti uvoza sirove nafte kao sirovine u toj proizvodnji pa je ukupan uvoz u djelatnosti rudarstva i vađenja smanjen za 26,8%. Navedena kretanja izvoza i uvoza i dalje dovode do povećanja iznosa robnog deficita na godišnjoj razini te je nakon sedam mjeseci njegov iznos u kunama bio 5,9% veći nego u prošloj godini.

Preliminarni podaci DZS-a za prvih osam mjeseci pokazuju da su slični trendovi u kretanju robne razmjene nastavljeni, odnosno prema tim podacima i izvoz i uvoz povećani su u eurima na godišnjoj razini za 6,0%.

Izvor: HGK

___

Odgovori

%d blogeri kao ovaj: