Turistička zajednica – destinacija

Racionalizacija sustava turističkih zajednica

Na sjednici Turističkog poslovnog vijeća u HGK predstavljen paket zakona o turističkim zajednicama.

„Najveći dio sredstava za financiranje sustava turističkih zajednica, oko 680 milijuna kuna godišnje, osigurava se iz članarine i boravišne pristojbe. Turističku članarinu od oko 483 milijuna kuna godišnje uz fizičke osobe plaća i više od 62 tisuće tvrtki, članica HGK. Stoga od ovog paketa zakona očekujemo da osigura maksimalnu transparentnost trošenja sredstava, racionalizaciju sustava turističkih zajednica i povećanje njihove efikasnosti“, istaknuo je na prezentaciji paketa Zakona o turističkim zajednicama potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Poručio je kako HGK podržava prijedloge zakona jer nije dopustivo da 90 posto prihoda, pa i više u nekim gradskim turističkim zajednicama, odlazi na hladni pogon i plaće, a tek manje od deset posto na turističku promidžbu.

„Ove se godine oporavio Mediteran, osobito Grčka i Turska. To se osjetilo na noćenjima u Španjolskoj i Italiji, a i mi smo osjetili manjak gostiju, osobito u osmom mjesecu. Zadovoljni smo ovom turističkom godinom, no treba reći da će u 2019. biti još teža bitka no što je to bilo do sada“, rekao je predsjednik Turističkog poslovnog vijeća HGK Franco Palma, posebno napomenuvši još uvijek prisutne poteškoće oko radne snage i najave novih zakona.

Prezentaciju prijedloga zakona o turističkim zajednicama održao je državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina. „Želimo Hrvatsku učiniti cjelogodišnjom destinacijom koja razvija kontinentalni turizam. Zato su ovi zakoni bitni, nadam se da ćemo kroz njih podići konkurentnost našeg turizma i smjestiti se u 20 najboljih turističkih zemalja svijeta“, izjavio je Glavina, pojasnivši kako se Zakonom o turističkim zajednicama reorganizira sustav po modelu destinacijskog menadžmenta, što je svjetski trend već cijelo desetljeće. Poticat će se udruživanje zajednica i destinacija kroz poseban fond te racionalizacija poslovanja.

Zakon o turističkoj pristojbi naglasak stavlja na decentralizaciju, a odluka o visini boravišne pristojbe bit će prepuštena županijama.

Zakon o turističkim članarinama za cilj ima rasterećenje gospodarstva i uvodi se pravedniji model raspodjele sredstava članarina. „Čak 21 djelatnost je brisana iz obveznika članarina, a za dodatnih 12 je članarina snižena. Do sada 53 posto privatnih iznajmljivača uopće nije plaćalo članarinu zbog nemogućnosti kontrole sustava pa se očekuje povećanje prihoda“, zaključio je Glavina.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić dao je pregled dosadašnjeg tijeka turističke godine 2018.

„Podaci iz e-visitora za prvih devet mjeseci pokazuju da je zabilježeno 18 milijuna dolazaka, što je rast od 5,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i nešto više od 100 milijuna noćenja (3,7 posto više u odnosu na 2017.). Vrlo je važno da taj rast prate i prihodi čiji je rast u prvih šest mjeseci iznosio 10 posto“, istaknuo je Staničić, dodavši kako u špici sezone nemamo pretjeranog prostora za rast, ali zato smo u prvom i trećem mjesecu ostvarili značajan rast zbog europskog rukometnog prvenstva i ranije uspostave letova aviokompanija.

„Na obiteljski smještaj otpada 43 posto, a na hotele 26 posto noćenja. Struktura smještanih kapaciteta itekako utječe na sezonalnost pa ćemo se tim problemom morati pozabaviti u budućnosti. Najveći rast broja gostiju zabilježen je u obiteljskom smještaju (9,8 posto), hotelima (4,2 posto), kampovima (2,4 posto), dok je u nautici došlo do pada od 1,2 posto, dijelom i zbog nedavnog rasta pristojbi“, pojasnio je Staničić pa apostrofirao dva ključna trenda u domaćem turizmu.

„Prvi je da smo na top emitivnim tržištima zabilježili blagi rast i pozitivnu tendenciju turističkog prometa. Drugi važan trend su visoke stope rasta s dalekih tržišta. Dakle europska su nam tržišta najbitnija, ali bitno je da radimo disperziju i ne ovisimo samo o određenim gostima“, poručio je. Najviše gostiju dolazi iz Njemačke (20 posto), a slijede Slovenija, Austrija i Poljska, a od domaćih destinacija najviše rastu Istra, Zadar i Zagreb.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*