Važne digitalne vještine

43 % europskih građana nema osnovne digitalne vještine

Kao jednu od prepreka u usavršavanju u digitalnim vještiama, panelisti su istaknuli nedostatak vremena te motivacije.

Sveučilišni računski centar (Srce) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca te Nacionalnom koalicijom za digitalne vještine i radna mjesta, organizirap je okrugli stol pod nazivom „Koliko otvoreno neformalno obrazovanje utječe na razvoj digitalnih vještina radnika i građana?

Zaključak panela: Brza digitalna transformacija gospodarstva i društva znači da svi građani Europe trenutno trebaju sve veću razinu digitalnih vještina i kompetencija u svim aspektima svog života, kako na poslu, tako i kod kuće. Stjecanje digitalnih vještina potrebno je razvijati od malih nogu kroz cijeli životni vijek.

Uz formalno obrazovanje, sve je više prisutno i neformalno obrazovanje koje omogućava u kratkom vremenu stjecanje i podizanje razine ciljanih kompetencija koje traže poslodavci, suradnici, javnost.

Iako se neformalno obrazovanje odvija izvan institucijskog konteksta, radi se o strukturiranom i planiranom učenju koje je često fleksibilno u odnosu na vrijeme i mjesto, odvija se i online te je jeftinije ili besplatno.

Neformalno obrazovanje usmjerenije je na pojedinca i njegove stvarne potrebe, te omogućava stjecanje nekih konkretnih i specifičnih vještina. Međutim osim motivacije samog pojedinca za stjecanjem digitalnih vještina, tu su i poslodavci i nadležne institucije koji im trebaju u tome pomoći od poticanja i financiranja usavršavanja, dostupnosti informacija o dostupnim neformalnim obrazovnim programima pa do zakonskih regulativa i propisa koji će neformalno obrazovanje prepoznati i priznati.

Krajem prošle godine u Hrvatskoj je osnovana Nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta kao jedna od 23 koalicije koje djeluju u okviru Pan europske koalicije za digitalne vještine i radna mjesta. Ove nacionalne koalicije imaju za cilj poboljšati digitalne vještine građana i pripremiti ih za trajnu digitalnu transformaciju ekonomije i društva.

Kao jednu od najvećih prepreka usavršavanju i osposobljavanju u digitalnim vještiama, panelisti su istaknuli nedostatak vremena te motivacija.

SSSH je razvio sindikalni model obrazovanja, dok je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zajedno s poslodavcima započelo rad na 200 standarda zanimanja. Standardi se izrađuju prema uputama poslodavaca vezano uz to koje su potrebe na tržištu rada.

Hrvatski zavod za zapošljavanje također organizira program za stjecanje i nadogradnju digitalnih vještina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja provodi projekt Škola za život kojim se povećavaju digitalne kompetencije nastavnika, te kroz kurikularnu reformu uvode promjene u nastavi, uvode se digitalni obrazovni sadržaji i unaprjeđuje kvaliteta nastave.

CARNET provodi Projekt e-škole kojim razvija okvir digitalnih kompetencija nastavnika te pridonosi jačanju kapaciteta osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava s ciljem osposobljavanja učenika za tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno učenje.

Srce već niz godina aktivno potiče i podržava načela otvorenog pristupa, a donošenjem dokumenta Politika otvorenog pristupa Srca 2014. godine započelo je sustavno objavljivanje svojih rezultata javnosti u otvorenom pristupu koji su dostupni na mini portalu Srce i otvoreno obrazovanje. Svi online tečajevi Srca dostupni su svima zainteresiranim bez naknade a može im se pristupiti putem sustava za udaljeno učenje Srca i putem sustava e-građani.

Prema podacima Eurostata za 2017. godinu, 43 % europskih građana nema osnovne digitalne vještine, a 13 % njih nikada ne koristi internet. To je ozbiljan izazov koji otežava puno sudjelovanje građana u sve više digitaliziranom društvu, a ograničava i njihove mogućnosti zapošljavanja. Trenutno, svaki četvrti Europljanin vjeruje da su njegove digitalne kompetencije nedovoljne za svakodnevni život. Razvoj digitalnih vještina također ima posljedice na zapošljivost jer digitalizacija mijenja tipove dostupnih poslova na tržištu, kao i skupove vještina potrebnih za postojeće poslove.

Sudionici okruglog stola bili su:

Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti
Lidija Kralj, pomoćnica ministrice, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva
Ana Miličević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike, Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Vladimira Ivanković Bradić, viša savjetnica u sektoru za tržište rada, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Branka Vuk, pomoćnica ravnatelja za podršku obrazovanju, CARNET

Više pojedinosti potražite na mrežnom odredištu Srca.
___

%d blogeri kao ovaj: