Važnost dijaloga među socijalnim partnerima

Izazovi do 2030.; prekarizacija i kroničan nedostatak radne snage

Zagreb, 10. veljače 2020. – Dva nova istraživanja, “Usporedna analiza okvira za socijalni dijalog u izabranim EU zemljama” doc. dr.sc Jelena Matančević, s Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i “Perspektive socijalnog dijaloga u okolnostima promijenjenih industrijskih odnosa u RH 2030.”, doc.dr.sc Danijel Baturina, isto s Pravnog Fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu tvrde kako će vanjske okolnosti kao što su brze tehnološke promjene i demografski faktori, koji za posljedicu imaju kroničan nedostatak radne snage ono što će snažno utjecati na položaj poslodavaca u našoj zemlji i povećati interes za socijalnim dijalogom svih partnera.

Najveći izazovi za sve partnere u socijalnom dijalogu, a to su Vlada, sindikati i poslodavci su prekarizacija rada i nedostatak radne snage. To će, predviđaju voditelji navedenih istraživanja, dovesti do snažnije uloge izravnog pregovaranja između poslodavca i radnika.

Što se tiče ostalih stvari koje su navedena istraživanja uočila treba naglasiti kako je Europska unija definirana kod ispitanika kao bitan faktor utjecaja na socijalni dijalog -identificirana kroz više različitih aspekata, najviše vezanih za globalni utjecaj i usvajanje regulative ali isto tako i izgradnje kapaciteta.

Dalje, ispitanici misle da Vladi nedostaje spremnosti i stručnosti za socijalni dijalog. Ljudi u izvršnoj vlasti nemaju potrebnih znanja i vještina, nepoznaju osnove ni trendove socijalnog dijaloga.

Ispitanici su iskazali podvojenost i što se tiče uloge i kapaciteta sindikata, s jedne strane sindikate vide kao mogućnost za jačanje kapaciteta socijalnog dijaloga, s druge strane kao prepreku istome.

Što se poslodavaca tiče ispitanici daju različite procjene kompetencija koje su uglavnom pozitivne, veće je pitanje kako upošljavaju svoj kapacitete.

Među zaključcima istraživanja je i da Hrvatska ima nisku razinu javnog dijaloga, a tome svakako doprinosi niska razina socijalnog kapitala koji se ponajviše očituje u niskoj razini povjerenja koje građani imaju u institucije, pa tako i jedni u druge.

Istraživanje tima CERANEO pokazuje da ispitanici očekuju da će socijalni dijalog ipak jačati u budućnosti, no to podrazumijeva i rast svijesti o društveno odgovornom poslovanju i svijest o potrebi za socijalnim dijalogom, dok će sindikati trebati artikulirati strategiju nove sindikalne prakse.

%d blogeri kao ovaj: