2020. – još dublja i neujednačenija recesija

Prognoza Europske komisije

0 Flares 0 Flares ×

Bruxelless, 8. srpnja 2020. – Unatoč brzom i sveobuhvatnom odgovoru politika na razini EU-a i nacionalnoj razini, gospodarstvo EU-a ove će godine zbog pandemije koronavirusa doživjeti duboku recesiju. Budući da se ukidanje mjera ograničenja kretanja odvija sporije nego što se očekivalo prema proljetnoj prognozi, posljedice za gospodarsku aktivnost u 2020. bit će lošije od očekivanih.

Paolo Gentiloni, potpredsjednik Europske komisije za ekonomiju, na konferenciji za medije na kojoj je predstavio prognoze za ljeto 2020.

U ljetnoj gospodarskoj prognozi 2020. predviđa se da će se gospodarstvo europodručja u 2020. smanjiti za 8,7 %, a u 2021. narasti za 6,1 %. Kad je riječ o gospodarstvu cijelog EU-a, predviđa se smanjenje za 8,3 % u 2020. i rast za oko 5,8 % u 2021. Dakle, prema sadašnjim predviđanjima smanjenje u 2020. bit će znatno veće od 7,7 % predviđenih za europodručje i 7,4 % predviđenih za EU u cjelini u proljetnoj prognozi. Rast u 2021. također će biti nešto slabiji nego što se predviđalo u proljeće.

Utjecaj pandemije na gospodarsku aktivnost znatno se osjetio već u prvom tromjesečju 2020., iako je većina država članica počela uvoditi mjere ograničenja kretanja tek sredinom ožujka. S obzirom na mnogo dulje razdoblje poremećaja i ograničenja kretanja u drugom tromjesečju 2020., očekuje se da će se output gospodarstva smanjiti znatno više nego u prvom tromjesečju.

Međutim, rani podaci za svibanj i lipanj upućuju na to da je najteže razdoblje možda za nama. Očekuje se da će oporavak dobiti na zamahu u drugoj polovini godine, iako će i dalje biti nepotpun i neujednačen među državama članicama.

Udar na gospodarstvo EU-a simetričan je jer je pandemija pogodila sve države članice. Međutim, očekuje se znatna asimetričnost pada outputa u 2020. i jačine oporavka u 2021. Prema sadašnjim predviđanjima razlike u opsegu posljedica pandemije i jačini oporavka među državama članicama bit će još izraženije nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi.

Unatoč znatnim promjenama čimbenika koji utječu na kretanje cijena ukupni izgledi za inflaciju neznatno su se promijenili od proljetne prognoze. Iako su cijene nafte i hrane porasle više nego što se očekivalo, očekuje se da će učinak tog porasta biti kompenziran slabijim gospodarskim izgledima i učinkom smanjenja PDV-a te drugim mjerama poduzetima u nekim državama članicama.Trenutačno se predviđa da će inflacija u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,3 % u 2020. i 1,1 % 2021. Predviđa se da će inflacija u EU-u iznositi 0,6 % u 2020. i 1,3 % u 2021.

Opseg i trajanje pandemije te eventualno potrebnih budućih mjera ograničenja kretanja u osnovi su nepoznati. U prognozi se pretpostavlja da će se ublažavanje mjera ograničenja kretanja nastaviti i da neće biti „drugog vala” infekcija. Znatan je rizik da bi negativne posljedice za tržište rada mogle biti dugoročnije nego što se očekivalo te da bi se za mnoga poduzeća poteškoće s likvidnošću mogle pretvoriti u probleme sa solventnošću. Ugrožena je i stabilnost financijskih tržišta i postoji rizik da države članice neće uspjeti u dovoljnoj mjeri uskladiti odgovore nacionalnih politika.

Nepostizanje dogovora o budućim trgovinskim odnosima između Ujedinjene Kraljevine i EU-a također bi moglo dovesti do smanjenja rasta, posebno za Ujedinjenu Kraljevinu. U širem kontekstu, protekcionističke politike i pretjeran odmak od globalnih lanaca proizvodnje mogli bi negativno utjecati na trgovinu i svjetsko gospodarstvo.

U prognozi* se ne uzima u obzir Komisijin prijedlog plana oporavka, koji se temelji na novom instrumentu NextGenerationEU, jer o njemu još nije postignut dogovor. Stoga se i dogovor o Komisijinu prijedlogu smatra pozitivnim rizikom.

U općenitijem smislu, ne može se isključiti mogućnost da će oporavak biti brži od očekivanoga, posebno ako epidemiološka situacija dopusti brže ukidanje preostalih ograničenja.


Prognoza za Hrvatsku

Kada je COVID-19 stigao do Hrvatske, gospodarstvo je bilo u boljem položaju nego na početku svjetske financijske krize 2008. Međutim, BDP je u prvom tromjesečju pao 1,2 % u odnosu na prethodno razdoblje zbog niže domaće i vanjske potražnje i očekuje se da će pad BDP-a u drugom tromjesečju biti još izraženiji. Dostupni pokazatelji visoke učestalosti i gospodarske klime upućuju na to da je gospodarska aktivnost bila najniža u travnju, nakon čega bi mogao uslijediti nagli oporavak u svibnju i lipnju.

Općenito se očekuje da će se realni BDP naglo smanjiti u 2020. (približno 11 %) i djelomično oporaviti u 2021., čime će proizvodnja ostati ispod razine prije krize. Očekuje se da će domaća potražnja biti glavni pokretač pada BDP-a u prvoj polovini 2020., kao i oporavka nakon toga. Privatna potrošnja trebala bi se brzo oporaviti ponovnim otvaranjem gospodarstva jer se čini da su masovna otpuštanja izbjegnuta zahvaljujući vladinim mjerama potpore.

Tekući i novi projekti koji se financiraju iz fondova EU-a i mjere potpore likvidnosti za poduzeća trebale bi olakšati oporavak ulaganja. Očekuje se da će hrvatski turistički sektor, koji čini većinu izvoza usluga, ostati slab tijekom 2020. i da će se postupno oporavljati tek u 2021. zbog poremećaja u međunarodnim putovanjima. Općenito se očekuje sporiji oporavak izvoza, među ostalim i zbog pogoršanja globalnih izgleda te nesigurnosti u području globalne trgovine.

Stopa inflacije HIPC-a postupno se povećala u prvom tromjesečju godine zbog slabijeg učinka promjene stope PDV-a na neprerađenu hranu uvedene 2019. Otada je postao negativan, uglavnom zbog znatnog pada cijena energije za koju se očekuje da će i dalje biti glavni pokretač inflacije u 2020. i 2021. Očekuje se i da će cijene hrane pozitivno pridonijeti inflaciji, ali očekuje se da će temeljna inflacija ostati stabilna i u 2020. i u 2021.


*Prognoza se temelji na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 26. lipnja. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o državnim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 30. lipnja, uključujući i taj datum. Osim u slučaju uvjerljivo najavljenih i podrobno potkrijepljenih mjera, u projekcijama se pretpostavlja da neće biti promjene politika.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregate za EU i europodručje.

Sljedeća je gospodarska prognoza Europske komisije jesenska gospodarska prognoza 2020., koja bi trebala biti objavljena u studenome 2020.


 

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: