320 milijuna eura za pomoć Hrvatskoj

Nakon potresa…

0 Flares 0 Flares ×

14. prosinca 2021. – Hrvatska bi trebala dobiti gotovo 320 milijuna eura financijske potpore iz Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) nakon niza potresa koji su se dogodili između 28. prosinca 2020. i 21. veljače 2021. godine. To uključuje već isplaćeni predujam od 41 milijun eura. Odluka je prihvaćen s 689 glasova za, 6 protiv i 2 suzdržana.

Hrvatska tijela u svojem zahtjevu detaljno su opisala događaj i nastalu štetu. Potres od 29. prosinca 2020. koji je pogodio šire područje Petrinje bio je magnitude 6,2 ML i odnio je sedam ljudskih života, ozlijedio desetke ljudi i uzrokovao znatnu štetu: osjetio se na vrlo širokom području, među ostalim u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Mađarskoj. Taj je potres oštetio zgrade ne samo na području epicentra, već i na velikom dijelu državnog područja Hrvatske. Dodatno je oštetio i zgrade prethodno oštećene potresom u Zagrebu od 22. ožujka 2020. zbog čega je trebalo uložiti znatne i složene napore kako bi se procijenilo je li na već ugroženim zgradama nastala nova šteta.

Procjenjuje se da je 1,55 milijuna ljudi (više od trećine ukupnog stanovništva Hrvatske) bilo najteže pogođeno serijom potresa u prosincu 2020. i naknadnim potresima.

U kombinaciji sa serijom od 4 000 zabilježenih naknadnih potresa, pretvorio se u najveću katastrofu uzrokovanu potresom u modernom razdoblju Hrvatske. Hrvatska vlada proglasila je stanje prirodne katastrofe (potres) za područje Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije i Karlovačke županije 4. siječnja 2021.

Procjenjuje se da je 1,55 milijuna ljudi (više od trećine ukupnog stanovništva Hrvatske) bilo najteže pogođeno serijom potresa u prosincu 2020. i naknadnim potresima. Najčešća kategorija oštećenih stambenih objekata bile su obiteljske kuće s obzirom na to da čine najveći dio ukupnog stambenog fonda. Stambeni sektor čini 72 % svih oštećenih građevina, a preostalih 28 % odnosi se na druge sektore. 82,25 % oštećenih stambenih jedinica nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji. Mnogo je ljudi ostalo bez doma jer je šteta koju je pretrpio stambeni sektor veća od štete u svim drugim sektorima zajedno.

Petrinja, nakon potresa.

Neovisnom procjenom koju su provele službe Komisije potvrđeno je pogođeno područje i ukupan broj ugroženog stanovništva koji je prijavljen u zahtjevu. Aktivacijom brzog kartiranja u okviru usluga upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus Europske komisije omogućena je analiza satelitskih snimaka vrlo visoke rezolucije. Analizom je potvrđena šteta na zgradama u Petrinji, Sisku i Glini te potvrđena prostorna raspodjela šteta prijavljenih u zahtjevu.

Namjenska analiza koju je proveo Zajednički istraživački centar utvrdila je da su, u usporedbi s potresom od 22. ožujka 2020. s epicentrom bližim Zagrebu, posljedice potresa u Petrinji znatno veće (gotovo dvostruko) u smislu ugroženog stanovništva i izgrađenog područja, ali zbog nižih troškova obnove i manje količine zgrada povijesne vrijednosti ukupni iznos izravne štete znatno je niži. Komisijina je ocjena potvrdila vjerodostojnost ukupne izravne štete u odnosu na vrijednost koju su procijenila hrvatska tijela.

Hrvatska je procijenila da troškovi hitnih operacija i operacija oporavka koje su prihvatljive na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe iznose 1,66 milijardi eura te ih je raščlanila po vrsti operacija. Najveći udio odnosi se na troškove privremenog smještaja (više od 368 milijuna eura), hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla (više od 304 milijuna eura) i čišćenje područja pogođenih katastrofom (više od 228 milijuna eura).

Više pojedinosti, potražite OVDJE


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: