40.000 napada na Hrvatsku
U samo jednoj sekundi četrdesetak tisuća kibernetičkih napada usmjereno je prema Hrvatskoj
Tvrtka Siemens Hrvatska organizirala je (prošlog tjedna) prvo u nizu stručnih okupljanja kojim kompanija želi pokrenuti dijalog o trendovima, izazovima i perspektivi koje donosi digitalizacija i digitalno doba. Panel naziva „Digitalni trendovi – Kibernetička sigurnost“ pokrio je neizbježne posljedice digitalizacije – rizike od kibernetičkih napada te važnost kibernetičke sigurnosti ne samo za konvencionalne računalne sustave, već i za Industriju 4.0 te energetsku, prometnu i drugu ključnu infrastrukturu.
Predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska Medeja Lončar je u pozdravnom govoru istaknula kako je Siemens predvodnik u digitalizaciji te razvoju i primjeni novih tehnologija, ali i da je kompanija itekako svjesna nužnosti ulaganja u povećanje kibernetičke sigurnosti na svim razinama privatnog i poslovnog djelovanja.
Nije moguće postići koncept potpune sigurnosti u poslovanju bez pune integracije svih sposobnosti privatnog, javnog, državnog i akademskog sektora – i to bez obzira na broj zaposlenika ili veličinu prometa tvrtke.
Zato je Siemens, u suradnji sa svojim globalnim partnerima, potpisao Povelju o povjerenju. Ona se zalaže za poštivanje deset principa kojima je svrha povećati sigurnost digitalnog svijeta – bolja zaštita tvrtki, pojedinaca i podataka te prevencija štetnog postupanja.
Povelju (Charter of Trust) je uzvanicima detaljnije predstavio posebni gost događanja Kai Hermsen, ujedno glavni koordinator ove Siemensove inicijative.
Zapaženo predavanje o kibernetičkoj sigurnosti u svijetu održao je doc. dr. sc. Predrag Pale sa zagrebačkog FER-a. On je, između ostalog, naglasio kako su kibernetički napadi vrlo ozbiljna prijetnja sigurnosti na što treba adekvatno odgovoriti. Mete ciljanih ili nasumičnih napada su novac, informacije, procesi, oprema, sustavi, pojedinici, ali i nacije, a problematizirao je i često medijsko glorificiranje počinitelja.
Na stanje kibernetičke sigurnosti u našoj zemlji osvrnuo se Vinko Kuculo iz Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, a događanje je zatvoreno zanimljivom diskusijom šestoro profesionalaca koji se u svom svakodnevnom radu susreću s izazovima kibernetičke sigurnosti.
Okrugli stol „Kibernetička sigurnost ključne infrastrukture“ moderirao je dr. dr. Gordan Akrap, ravnatelj Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, koji je naglasio kako je upravo energetska infrastruktura vrlo često predmet brojnih napada.
To je potvrdio voditelj Službe poslovne sigurnosti u HEP-u Krešimir Kristić, iznijevši podatak da je u samo jednoj sekundi četrdesetak tisuća kibernetičkih napada usmjereno prema Hrvatskoj zbog čega je osim ulaganja u tehničke mjere zaštite nužno podizanje svijesti i edukacija svih dionika u nekoj organizaciji.
S tim se složio Stjepan Jambrak, rukovoditelj Službe IT i poslovnih telekomunikacija iz JANAF-a, navodeći svoju tvrtku kao uspješan i produktivan primjer edukacije zaposlenika o preventivnom djelovanju, umreženosti u dijeljenju informacija i kibernetičkoj sigurnosti.
Sanja Šimić, direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj pri HGK rekla je da su inače korisnim projektom digitalne transformacije kroz platformu ‘Digitalna komora’ sebe daleko više izložili mogućim kibernetičkim prijetnjama.
Da je Zavod za sigurnost informacijskih sustava jedna od institucija kojoj se tvrtke i pojedinci mogu javiti u slučaju kibernetičkih napada tijekom panela je potvrdio Zvonimir Grubišić, pomoćnik ravnatelja toga zavoda.
Zaključak panela, ali i cijelog ovog stručnog događanja na temu kibernetičke sigurnosti mogao bi glasiti da nije moguće postići koncept potpune sigurnosti u poslovanju bez pune integracije svih sposobnosti privatnog, javnog, državnog i akademskog sektora – i to bez obzira na broj zaposlenika ili veličinu prometa tvrtke.
Sigurnost kritičnih (javnih) infrastruktura jedna je od ključnih stavki o kojoj svaka država mora brinuti ukoliko želi dugoročno računati na razvoj svojih potencijala.
___
