84 % tvrtki spremno je ponovno ulagati u Hrvatsku.
Najveći izazovi: cijene energenata i manjak stručnih radnika
13. lipnja 2022. – Analiza ovogodišnjeg gospodarskog istraživanja koje je provela Njemačko hrvatska industrijska i trgovinska komora (Deutsch-Kroatische Industrie– und Handelskammer) na nešto više od sto poduzeća pokazala je da je više od 84% poduzeća spremno ponovno ulagati u Hrvatsku. Pozitivno je i to što je taj pokazatelj slično visok kao i prošle godine, a u odnosu na pred pandemijsku 2019. to je porast od 30%.
Gotovo 97% poduzetnika poslovanje u vlastitom poduzeću ocjenjuje dobrim ili zadovoljavajućim, usprkos posljedicama pandemije i trenutnom krizom uzrokovanom ratom u Ukrajini.
Pozitivnim u Hrvatskoj ocjenjuje se članstvo u Europskoj uniji, kvalificiranost radnika i akademsko obrazovanje što je također ocijenjeno kao prednost u prošlogodišnjem istraživanju. S druge strane prevladava nezadovoljstvo s nedovoljnom borbom protiv korupcije, poreznim opterećenjima i poreznim sustavom. U rizične čimbenike poslovanja po prvi puta hrvatske tvrtke navode cijene energenata kao potencijalno najveći rizik, a potom nedostatak kvalificirane radne snage i cijene sirovina.
Kao pet najvećih prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije, tvrtke ističu članstvo u Europskoj uniji, adekvatnost visokog obrazovanja, kvalificiranost zaposlenika, infrastrukturu, produktivnost i motivaciju zaposlenika što se nije promijenilo u odnosu na prethodnu godinu.
Više od polovice ispitanika, njih 53%, trenutnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuje zadovoljavajućom što predstavlja porast od 10% u odnosu na prethodnu godinu, dok njih 21% situaciju smatra dobrom. Jedna trećina ispitanika smatra da je gospodarsko stanje u Hrvatskoj bolje uspoređujući s 2021. godinom. Kada je riječ o percepciji gospodarske situacije, zemlje Srednje i Istočne Europe (SIE) u gotovo istom postotku kao sudionici istraživanja u Hrvatskoj ocjenjuju gospodarsko stanje.
Unatoč posljedicama pandemije COVID-19 na gospodarstvo, ispitanici pozitivno ocjenjuju trenutnu poslovnu situaciju u vlastitim poduzećima. Gotovo 97% poduzetnika poslovanje u vlastitom poduzeću ocjenjuje dobrim ili zadovoljavajućim od toga 51% zadovoljavajućom, a 46% dobrom. Tako je udio poduzeća koji svoju aktualnu poslovnu situaciju ocjenjuju dobrom ili zadovoljavajućom porastao gotovo 10% u odnosu na 2021. godinu.
Slični rezultati zabilježeni su i kod 16 zemalja Srednje i Istočne Europe (SIE) među kojima je, uz Hrvatsku, provedeno gospodarsko istraživanje. Svega 9% ispitanika u zemljama SIE ocjenjuju svoju poslovnu situaciju lošom.
Očekivanja za 2022. godinu u odnosu na prethodnu također su pozitivna. Više od pola ispitanika smatra da će doći do poboljšanja poslovanja u njihovom poduzeću dok ih samo 10% smatra da će se poslovanje pogoršati u odnosu na 2021. godinu. Posljedično, malo više od 60% poduzetnika navodi kako je ovogodišnja prodaja porasla u odnosu na prethodnu godinu.
Kao nedostatke i najveće izazove tvrtke primjećuju nedovoljnu borbu protiv korupcije, porezna opterećenja, porezni sustav, netransparentnost javne nabave i javnu administraciju.
Ovogodišnje je gospodarsko istraživanje uključilo i poslovna očekivanja poduzetnika povezana s ratom u Ukrajini i gospodarskim šokovima koje je izazvao od kraja veljače 2022. godine. Kratkoročne ekonomske posljedice očituju se prije svega u višim cijenama energenata, sirovina i materijala (gotovo 80% ispitanika), poremećajima u lancima opskrbe i logistike (56%), manjku sirovina i materijala (37%), padu broja narudžbi određenih proizvoda (25%), padu proizvodnje i gubitku poslovnih partnera (20%), itd.
Na pitanje kada poduzetnici očekuju normalizaciju međunarodnih lanca opskrbe, 45% predviđa normalizaciju na razdoblje prije pandemije tek u 2023. godini, dok je 20% pesimistično te smatra da u dogledno vrijeme neće biti postignuti rezultati prije krize.
Kao pet najvećih prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije, tvrtke ističu članstvo u Europskoj uniji, adekvatnost visokog obrazovanja, kvalificiranost zaposlenika, infrastrukturu, produktivnost i motivaciju zaposlenika što se nije promijenilo u odnosu na prethodnu godinu. Kao nedostatke i najveće izazove tvrtke primjećuju nedovoljnu borbu protiv korupcije, porezna opterećenja, porezni sustav, netransparentnost javne nabave i javnu administraciju.
35% ispitanika rad aktualne hrvatske Vlade ocjenjuje zadovoljavajućim dok ga njih gotovo 40% smatra lošim. Najveći rizici u poslovanju vezani su uz cijene energenata, manjak kvalificirane radne snage, cijene sirovina, trošak radne snage i potražnju.
Porast cijena energenata kao rizični čimbenik u poslovanju najzastupljeniji je u Sjevernoj Makedoniji (87%); Sloveniji (79%); Mađarskoj (75%); Latviji (73%); Bugarskoj (72%) i Češkoj (71%) dok za Hrvatsku iznosi 42%.
Promjene na međunarodnom tržištu rada također su sveprisutne, a najčešći odgovori uključuju prestanak poslovnih ograničenja u određenim regijama, promjene transportnih puteva, povećanje politički uvjetovanih odluka na lance opskrbe itd.
Više od trećine poduzeća (42%) računa s većim brojem svojih zaposlenika u 2022. godini što je mali porast u odnosu na 2021. godinu a u odnosu na 2019. godinu porast od 13%. Obzirom da je manjak kvalificirane radne snage okarakteriziran kao drugi najveći rizični čimbenik u poslovanju (43% ispitanika), na pitanje koje mjere poslodavci planiraju poduzeti po tom pitanju, njih gotovo 50% planira kroz edukaciju zaposlenika, 39% planira povisiti plaće, a na trećem mjestu spominju povećanje automatizacije i digitalizacije.
Zapošljavanje stručne radne snage jedan je od najvećih izazova poduzetnika (43%) a njih 42% očekuje porast u broju zaposlenika u 2022. godini.
Svi rezultati ovogodišnjeg istraživanja mogu se besplatno preuzeti na naslovnoj stranici Njemačko hrvatske industrijske i trgovinske komore:
https://kroatien.ahk.de/infocenter/konjunkturumfrage
Gospodarsko istraživanje 2022. godine provedeno je od 25. veljače do 26. travnja 2022. godine. Istraživanje je istovremeno provedeno u 16 zemalja Srednje i Istočne Europe a u ovogodišnjem je istraživanju sudjelovalo ukupno 983 poduzeća. Na razini Hrvatske, u istraživanju je sudjelovalo ukupno 105 domaćih i inozemnih poduzeća od čega ih 49% posluje unutar uslužnog sektora, 37% unutar industrijskog i građevinskog sektora dok 14% čine poduzeća koja se bave trgovinom. Gotovo 90% poduzeća čini mala i srednja poduzeća. 58% sudionika istraživanja sjedište poduzeća imaju u Hrvatskoj (od toga 78% u Zagrebu ili Zagrebačkoj županiji), a 32% u Njemačkoj.
