Danas je Dan ekološkog duga

Isti datum, kao i u 2019.

0 Flares 0 Flares ×

Isti datum, kao i u 2019.

Ilustracija: Markus Spiske / Pexels

29. srpnja 2021. – Ekološki otisak čovječanstva sada je 73% posto veći od onoga što svjetski ekosustav može obnoviti u godini dana, a učinci tog masovnog ekološkog pretjerivanja osjete se posvuda. Posebno su vidljivi u pojavama koje su posljedica klimatskih promjena, gubitku bioraznolikosti, zagađenju pitke vode i krčenju šuma. Ono što tražimo od svog planeta puno je više od onoga što njegov ekosustav može proizvesti.

Dan ekološkog duga ove godine pada 29. srpnja, kao i 2019. godine. To znači da su potrebe koje čovječanstvo namiruje iz prirodnih izvora između Nove godine i 29. srpnja onolike koliko Zemljin ekosustav može obnoviti za svih 365 dana.

Prevedeno u poslovnu terminologiju: potrošili smo Zemljin godišnji ekološki proračun već danas, 29. srpnja.

Prošle, 2020. godine, dan ekološkog duga došao je tri tjedna kasnije, 22. kolovoza. To se dogodilo zato što je čovječanstvo drastično usporilo svoje aktivnosti tijekom rane faze pandemije korona virusa, u razdoblju zaključavanja. Kako to smanjenje nije potaknuto sustavnim poboljšanjima, nije dugo trebalo da se vratimo na prijašnje stanje.

Hrvatska je u ekološki dug ušla 6. lipnja 2021. čime smo nešto bolji u odnosu na 1. lipnja 2019. ili 31. svibnja 2020., iako to znači da nas za razliku od većine svijeta ni pandemija COVID-19 nije omela u nekontroliranom korištenju prirodnih resursa.

Ipak, kasniji datum ekološkog duga, što nam je uspjelo prošle godine, pokazuje da je promjena trenda izvediva. Izazov koji je pred nama jest naučiti lekciju i primijeniti naučeno na gospodarstvo, tako da bude prilagodljivije i da može napredovati su skladu s onim što nam Zemlja, u ekološkom smislu, može ponuditi. Živjeti u skladu s obećanjem koje su vlade svijeta dale u Parizu 2015. godine – a to je da će globalno zagrijavanje zadržati na dva stupnja Celzija ili niže – traži sveobuhvatnu preobrazbu naših energetskih sustava i potpuno smanjenje emisije ugljičnog dioksida do 2050. godine.

Hoće li 26. konferencija o klimatskim promjenama, COP26 ( COP – Conference of the Parties), koja se održava u studenom u Glasgowu u Škotskoj, uspjeti nadograditi pariški klimatski sporazum i krenuti prema traženoj preobrazbi tek ćemo vidjeti. Ako se to dogodi, sve će biti lakše. Ako propustimo priliku, rizik za svaku tvrtku, grad i zemlju, bit će sve veći. Situacija je takva da od svakoga zahtijeva provedbu traženih promjena. Kad to postavimo u kontekst predviđanja o klimatskim promjenama i ograničenih resursa, možemo reći da nema važnije zadaće.

Cjelokupno izvješće o načinu na koji je određen ovogodišnji Dan ekološkog duga dostupno je na sljedećoj poveznici.


*Ekološki otisak uspoređuje ljudsku potražnju za sirovinama sa sposobnošću Zemlje da ispuni tu potražnju. Kad bi ekološki otisak bio jednakovrijedan jednoj Zemlji („jedan planet”), čovječanstvo bi iskoristilo ukupan regenerativni kapacitet našeg planeta za ispunjavanje svojih potreba za biološkim resursima. S dvije Zemlje, trebalo bi nam dvostruko više od onoga što naš planet može obnoviti. Danas, ljudska civilizacija troši resurse 1,7 planeta Zemlja. A imamo samo jednu Zemlju.


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: