Drastičan pad BDP-a!

Hrvatska u drugom tromjesečju: – 15,1 %

0 Flares 0 Flares ×
Hrvatsko gospodarstvo ne može izdržati još jedno zaključavanje

Zagreb, 28.kolovoza 2020. – Danas objavljeni statistički podaci* o padu brutto društvenog proizvoda, najvećem padu od 1995. godine, koji iznosi – 15,1 posto, pokazuju dubinu krize u kojoj se Hrvatska nalazi. Pojedini segmenti gopodarstva – građevinski sektor i ICT industrija – održali su svoj rast, pa čak i malo napredovali u drugom tromjesečju, dok su snažan pad aktivnosti zabilježile trgovina i ugostiteljstvo, kao i prerađivačka i ostale industrije koje značajno sudjeluju u strukturi hrvatskog BDP-a. Turizam je bolji od očekivanja, no ipak, bar pedeset posto slabiji od prošle, rekordne godine.

Što se tiče slijedećeg tromjesečja, kriza će se produbljivati, a pad bi se mogao nastaviti i u prvom kvartalu slijedeće godine, možda i dulje.

Hrvatska udruga poslodavaca, smatra da Vlada treba nastaviti s mjerama pomoći gospodarstvu, kako bi se sačuvala radna mjesta, osigurala likvidnost te potaknula potrošnja i investicije. Te mjere bi trebalo donijeti po hintom postupku, jer, hrvatsko gospodarstvo ne može izdržati još jedno zaključavanje.  Dodatno, poslodavci smatraju da se država mora jasno odrediti prema tzv. višoj sili, koja zasad nije proglašena nego se govori o izvanrednim okolnostima. Ako je po srijedi vis major tj. viša sila onda bi se odnosne odredbe Zakona o obveznim odnosima trebale suspendirati, a u izvanrednoj situaciji stvari se uređuju sukladno procjenama stanja. Uz to, vlast mora jasnije komunicirati epidemiološke mjere.

S obzirom da je dobar dio gospodarskih aktivnosti gotovo dvije trećine vremena tijekom drugog tromjesečja bio ili potpuno obustavljen ili uvelike ograničen drastičan pad BDP-a je očekivan, a to si naša zemlja više ne može priuštiti. S obzirom da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja bilježi pozitivnu godišnju stopu rasta u prvom tromjesječju, prosječna godišnja stopa pada BDP-a u prvih šest mjeseci 2020. iznosi 7,4%.

Više pojedinosti


*Prema danas objavljenim prvim procjenama DZS-a, pad BDP-a u odnosu na drugi kvartal prošle godine iznosio je -15,1%. Pritom je pad domaće potražnje iznosio -10,0%, a inozemne -40,6%. Promatrano u strukturi, najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a među komponentama domaće potražnje imao je pad osobne potrošnje od -14,0%, ali je zabilježen i znatan pad vrijednosti bruto investicija, tako da je blagi rast zabilježen samo kod potrošnje države. S druge strane, realna vrijednost robnog izvoza smanjena je za -10,9%, a realna vrijednost izvoza usluga, među kojima se najveći dio odnosi na turizam, za čak -67,4%, s obzirom da je broj ostvarenih noćenja stranih turista bio čak 82% manji nego u istom kvartalu 2019. godine. Neznatan rast u prvom kvartalu i snažan pad u drugom, doveli su u prvoj polovini godine do ukupnog pada BDP-a od znatnih -7,8%. Prema za sada dostupnim podacima Eurostata za dvadeset članica EU, u svima je došlo do osjetnijeg pada BDP-a, tako da je BDP na razini cijele EU27 u drugom kvartalu na godišnjoj razini smanjen za čak 14,1%. Najveći pad od čak 22,1% je pritom zabilježen u Španjolskoj, tek nešto manje stope pada zabilježene su u Francuskoj i Italiji, a BDP Njemačke je smanjen za 11,7%. Dakle, snažan pad zabilježen je kod sva četiri najveća gospodarstva EU. Isto se može reći i za Sjedinjene Države, čiji je BDP u drugom kvartalu pao za 9,5% na godišnjoj razini. Kada se govori o EU također se mora napomenuti da je određeni utjecaj na BDP imao i Brexit, odnosno smanjivanje robne razmjene s Ujedinjenim Kraljevstvom koje je prije istupanja bilo najveći vanjskotrgovinski partner EU27 nakon SAD-a.


 

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: