Duboka recesija i nesiguran oporavak

Proljetna gospodarska prognoza 2020.

0 Flares 0 Flares ×

Bruxelless, 6. svibnja 2020. – U proljetnoj gospodarskoj prognozi 2020. Europska komisija predviđa se da će se gospodarstvo europodručja u 2020. smanjiti za rekordnih 7 posto, a u 2021. narasti za 6 posto. Projekcije rasta za EU i europodručje u odnosu na jesensku gospodarsku prognozu 2019. revidirane su naniže za približno devet postotnih bodova.

Udar na gospodarstvo Europske unije je simetričan, jer je pandemija pogodila sve države članice, ali mogu se očekivati znatne razlike u padu od zemlje do zemlje (od –4¼ % u Poljskoj do –9¾ % u Grčkoj) i jačini oporavka u 2021.

Foto: EK / GISCO

Gospodarski oporavak pojedine države članice neće ovisiti samo o razvoju pandemije u toj državi, već i o strukturi njezina gospodarstva i sposobnosti odgovora na krizu s pomoću stabilizacijskih politika.

S obzirom na međuovisnost gospodarstava EU-a, dinamika oporavka u svakoj državi članici utjecat će i na jačinu oporavka drugih država članica.

Pandemija koronavirusa ozbiljno je utjecala na potrošnju, industrijsku proizvodnju, ulaganja, trgovinu, tokove kapitala i lance opskrbe.

Očekivano postupno popuštanje mjera ograničavanja trebalo bi postaviti temelje za oporavak, premda nije za očekivati da će gospodarstvo EU-a do kraja 2021. u potpunosti nadoknaditi ovogodišnje gubitke. Ulaganja će i dalje biti ograničena, a tržište rada neće se u potpunosti oporaviti.

Ključan preduvjet za ograničenje gospodarske štete i olakšanje brzog i čvrstog oporavka koji će gospodarstva usmjeriti na put održivog i uključivog razvoja bit će osigurati da su mjere politika EU-a i nacionalnih politika za odgovor na krizu i dalje učinkovite.

Očekuje se da će se nezaposlenost povećati, iako bi mjere politike to trebale ograničiti

Programi skraćenog radnog vremena, subvencije za plaće i potpore za poduzeća trebali bi pridonijeti zadržavanju radnih mjesta, no pandemija koronavirusa ipak će ozbiljno utjecati na tržište rada.

Predviđa se da će se stopa nezaposlenosti u europodručju povećati sa 7,5 posto u 2019. na 9 i pol posto u 2020., prije nego što se ponovno snizi na 8 i pol posto u 2021. Za stopu nezaposlenosti u EU-u predviđa se povećanje sa 6,7 posto u 2019. na 9 posto u 2020., a zatim smanjenje na oko 8 posto u 2021.

Neke će države članice zabilježiti veći porast nezaposlenosti od drugih. Posebno su ranjive države članice koje imaju velik udio radnika zaposlenih na određeno vrijeme i one s velikim udjelom radnika koji ovise o turizmu. I mladi koji u ovom trenutku ulaze na tržište rada teže će naći prvi posao.

Uz to, ove godine očekuje se i znatno sniženje potrošačkih cijena zbog pada potražnje i velikog pada cijena nafte, što bi zajedno trebalo više nego neutralizirati pojedina povećanja cijena uzrokovana poremećajima u opskrbi povezanima s pandemijom. Trenutačno se predviđa da će inflacija u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,2 posto u 2020. i 1,1 posto 2021. Predviđa se da će inflacija u EU-u iznositi 0,6 posto u 2020. i 1,3 posto u 2021.

Prognoze Europske komisije za Hrvatsku

Države članice odlučno su reagirale fiskalnim mjerama za ograničavanje gospodarskih posljedica pandemije. „Automatski stabilizatori”, kao što su isplate naknada za socijalno osiguranje u kombinaciji s diskrecijskim fiskalnim mjerama, trebali bi dovesti do povećanja potrošnje. Zato se očekuje da će ukupni državni deficit europodručja i EU-a porasti sa samo 0,6 posto BDP-a u 2019. na približno 8 posto u 2020., prije nego što se ponovno smanji na približno 3 posto u 2021.

Udio javnog duga u BDP-u smanjivao se od 2014., a sada se očekuje njegovo ponovno povećanje. Predviđa se da će se u europodručju povećati s 86 posto u 2019. na nešto više od 102 posto u 2020. te u 2021. smanjiti na 98 posto. Za EU se predviđa da će se udio javnog duga u BDP-u povećati sa 79,4 posto u 2019. na oko 95 posto ove godine te zatim sljedeće godine smanjiti na 92 posto.

Proljetna prognoza povezana je sa stupnjem nesigurnosti koji je viši od uobičajenog. Temelji se na nizu pretpostavki o razvoju pandemije koronavirusa i povezanim mjerama ograničavanja. U osnovnom scenariju pretpostavlja se da će se ograničavanje kretanja postupno ukidati od svibnja nadalje.

I rizici povezani s tom prognozom neuobičajeno su veliki i pretežno negativni.

Ako pandemija bude teža i dugotrajnija nego što je trenutačno predviđeno, mogla bi prouzročiti puno veći pad BDP-a nego što je pretpostavljeno u osnovnom scenariju prognoze.

Ako ne bude čvrste i pravodobne zajedničke strategije oporavka na razini EU-a, postoji rizik da bi kriza mogla dovesti do ozbiljnih poremećaja na jedinstvenom tržištu i dubokih gospodarskih, financijskih i socijalnih razlika među državama članicama europodručja.

Postoji i rizik da bi pandemija mogla prouzročiti drastičnije i trajnije promjene u pogledu globalnih lanaca vrijednosti i međunarodne suradnje, što bi utjecalo na vrlo otvoreno i međusobno povezano europsko gospodarstvo. Posljedice pandemije mogle bi biti trajne i zbog stečajeva i dugotrajne štete za tržište rada.

Osim toga, i uvođenje carina nakon završetka prijelaznog razdoblja između EU-a i Ujedinjene Kraljevine moglo bi oslabiti rast, iako u EU-u u manjoj mjeri nego u Ujedinjenoj Kraljevini.

S obzirom na to da budući odnosi između EU-a i Ujedinjene Kraljevine još nisu jasni, predviđanja za 2021. temelje se na isključivo tehničkoj pretpostavci o statusu quo u pogledu njihovih trgovinskih odnosa. Te projekcije služe samo za prognozu i ne odražavaju pretpostavke ili predviđanja u pogledu ishoda pregovora između EU-a i Ujedinjene Kraljevine o njihovu budućem odnosu.

* Prognoza se temelji na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama roba zaključno s 23. travnja. Za sve ostale ulazne podatke, među ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u obzir podaci do 22. travnja uključujući taj datum. Osim ako su politike uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, u projekcijama se ne pretpostavljaju njihove promjene.

Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku) i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice te agregate za EU i europodručje.

Sljedeća je gospodarska prognoza Europske komisije ljetna privremena gospodarska prognoza 2020., koja bi trebala biti objavljena u srpnju 2020. Ona će obuhvatiti samo rast BDP-a i inflaciju. Sljedeća potpuna prognoza bit će objavljena u studenome 2020.


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: