Europska komisija potvrdila hrvatski plan za oporavak i otpornost

Next GenerationEU

0 Flares 0 Flares ×

Sredstva namijenjena za najvažnije mjere za unaprjeđenje hrvatske digitalne konkurentnosti, modernizaciju njezine energetske, prometne i vodoopskrbne infrastrukture te ubrzanje klimatske tranzicije i zaštitu okoliša.

Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, predstavila je na 66. sjednici Vlade Republike Hrvatske, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, danas, Procjenu nacionalnih planova oporavka i otpornosti u okviru instrumenta NextGenerationEU. Predsjednica von der Leyen posjetila je i projekte koji će primati sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, među njima i poduzeće koje proizvodi električne automobile u Hrvatskoj, tvrtku Rimac Automobili. Foto: Denis Lovrovic / EU

8. srpnja 2021. – Europska komisija danas je pozitivno ocijenila hrvatski plan za oporavak i otpornost. To je važan korak za isplatu bespovratnih sredstava EU-a u iznosu od 6,3 milijarde eura kojima će se provesti najvažnija ulaganja i reforme. To je gotovo 12 posto BDP-a naše zemlje iz 2019. godine.

Mehanizam za oporavak i otpornost okosnica je instrumenta NextGenerationEU, a u okviru njega će se za potporu ulaganjima i reformama u cijeloj Uniji osigurati 800 milijardi eura (u tekućim cijenama).

Hrvatski plan dio je nezabilježenog koordiniranog odgovora Unije na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 radi svladavanja zajedničkih europskih izazova kao što su zelena i digitalna tranzicija, jačanje gospodarske i socijalne otpornosti te kohezija jedinstvenog tržišta.

Programima potpore ulaganjima poduprijet će se poduzeća u zelenoj tranziciji, uključujući male i srednje velike tvrtke.

Komisija je hrvatski plan ocijenila na temelju kriterija iz Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Komisija je u svojoj analizi posebno razmatrala podupiru li se ulaganjima i reformama iz hrvatskog plana zelena i digitalna tranzicija, pridonosi li se učinkovitom svladavanju izazova utvrđenih u okviru europskog semestra te jača li se potencijal rasta, otvaranje radnih mjesta i gospodarska i socijalna otpornost.

Komisija je pri ocjenjivanju utvrdila da je 40 % sredstava u hrvatskom planu namijenjeno mjerama za potporu klimatskim ciljevima, a one uključuju reforme i ulaganja radi promicanja uporabe obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, obnove nakon potresa te održive mobilnosti. Mjere za prilagodbu klimatskim promjenama uključuju unaprjeđenje upravljanja vodnim resursima i zaštitu od poplava. Planom će se poboljšati i zaštita velike bioraznolikosti Hrvatske obnavljanjem prirodnih funkcija rijeka, poplavnih područja i jezera. Programima potpore ulaganjima poduprijet će se poduzeća u zelenoj tranziciji, uključujući male i srednje velike tvrtke.

Hrvatska 20 % svih rashoda namijenila potporama digitalnoj tranziciji

Komisija je pri ocjenjivanju plana utvrdila da je Hrvatska 20 % svih rashoda namijenila mjerama potpore digitalnoj tranziciji, što uključuje ulaganja i reforme za potporu gigabitnoj povezivosti te digitalizaciji javne uprave, prometa, pravosuđa i visokog obrazovanja. Mjere su namijenjene i povećanju pokrivenosti širokopojasnim mrežama radi smanjenja digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja te potpori poduzećima, uključujući MSP-ove, da poslovanje prilagode digitalnom okruženju, čime bi povećala konkurentnost.

Komisija smatra da hrvatski plan sadržava opsežan skup reformi i ulaganja koji se međusobno dopunjuju i koji pridonose djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela gospodarskih i socijalnih izazova navedenih u preporukama koje je Vijeće uputilo Hrvatskoj u okviru europskog semestra u 2019. i 2020.

Planom se odgovara na preporuke da se provede reforma sustava obrazovanja mjerama za dopunu kurikuluma, poboljšanje pristupa ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te uvođenje jednosmjenske cjelodnevne nastave.

Nove aktivne politike tržišta rada za zelene i digitalne vještine i radna mjesta bit će usmjerene na najranjivije skupine, čime će se pridonijeti povećanju niske stope zaposlenosti u Hrvatskoj. Problemi hrvatskog sustava socijalne skrbi rješavaju se mjerama za poboljšanje obuhvata, adekvatnosti i usmjerenosti socijalnih naknada i mjerama kojima se omogućuje razvoj novih socijalnih usluga.

Komisija smatra da hrvatski plan sadržava opsežan skup reformi i ulaganja koji se međusobno dopunjuju i koji pridonose djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela gospodarskih i socijalnih izazova

Planom bi se trebala unaprijediti i javna uprava i poslovno okruženje u Hrvatskoj te ukloniti prepreke rastu i ulaganjima, kako je u više navrata utvrđeno u preporukama Vijeća. U planu su predviđene mjere za povećanje učinkovitosti pravosuđa i navedene konkretne obveze skraćenja trajanja sudskih postupaka, smanjenja broja neriješenih sudskih predmeta i nastavka digitalizacije pravosuđa. Predviđa se i unaprjeđenje sprječavanja i sankcioniranja korupcije.

Plan je sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju u Hrvatskoj i time na odgovarajući način pridonosi svih šest stupova iz Uredbe o RRF-u.

U hrvatskom se planu predlažu projekti u svih sedam najvažnijih europskih područja. To su posebni projekti ulaganja usmjereni na svladavanje izazova koji su zajednički svim državama članicama u područjima u kojima se otvaraju radna mjesta i ostvaruje rast i potrebni su za zelenu i digitalnu tranziciju.

Hrvatska je, primjerice, predložila izdvajanje 789 milijuna eura za sveobuhvatnu obnovu privatnih i javnih zgrada, usavršavanje i obrazovanje radnika i stručnjaka za energetsku obnovu i obnovu nakon potresa te uspostavu jedinstvenih kontaktnih točaka, čime bi se smanjilo administrativno opterećenje u postupku obnove.

Ocjenom je utvrđeno da nijedna mjera iz plana ne nanosi bitnu štetu okolišu, što je u skladu sa zahtjevima iz Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost.

Smatra se da su sustavi kontrole u Hrvatskoj prikladni za zaštitu financijskih interesa Unije. U planu je dovoljno detaljno opisan način na koji će nacionalna tijela sprječavati, otkrivati i suzbijati sukob interesa, korupciju i prijevare povezane s uporabom sredstava.

Vijeće bi prijedlog Komisije odobriti u roku od četiri tjedna. Ako Vijeće odobri plan, Hrvatskoj bi se u obliku pretfinanciranja isplatilo 818 milijuna eura, što je 13 % bespovratnih sredstava namijenjenih našoj zemlji.

Komisija će odobravati daljnje isplate, što će ovisiti o ispunjavanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti navedenih u Provedbenoj odluci Vijeća, a koje su povezane s napretkom u provedbi ulaganja i reformi.

Više pojedinosti
i još više pojedinosti


 

 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: