Financijsko tržište, kroz prizmu uvođenja eura

25. znanstveno-stručna konferencija

0 Flares 0 Flares ×
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Foto: HUB

20. svibnja 2022. – 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište” odžana je jučer i danas u Opatiji. Okupila je sve važnije predstavnike hrvatskog financijskog sektora i ljude iz domaćih tvrtki. Cilj konferencije je potaknuti razmjenu znanja, mišljenja i iskustva različitih profila sudionika te ubrzati gospodarske aktivnosti, poboljšati konkurentnost, potaknuti promišljanja o mogućnostima inovacija te kvalitetnijeg rasta i razvoja za dobrobit društva u cjelini.

Euro će Hrvatskoj donijeti znatne i trajne koristi u obliku veće otpornosti na krize, povoljnijih uvjeta financiranja, veće konkurentnosti i troškovne efikasnosti.

Glavna tema je utjecaj uvođenja eura na bankarski i nebankarski financijski sektor te pripremne aktivnosti koje se poduzimaju u cilju što kvalitetnijeg provođenja cjelokupnog procesa.

Euro će Hrvatskoj donijeti znatne i trajne koristi u obliku veće otpornosti na krize, povoljnijih uvjeta financiranja, veće konkurentnosti i troškovne efikasnosti, izjavio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Poslovanje banaka biti olakšano nakon uvođenja eura, eliminirat će se najveći dio valutnog rizika i valutno induciranog kreditnog rizika iz sustava.

Svi preduvjeti za uvođenje eura 1. siječnja 2023. su ostvareni, a formalna odluka Vijeća EU-a očekuje se u srpnju. Preostalo je još dovršiti provedbu Nacionalnog plana zamjene eura.

Uvođenje eura podrazumijeva jednokratne troškove prilagodbi od kojih će neke snositi država, a neke privatni sektor. To su nabava, odnosno proizvodnja novčanica i kovanica eura te povlačenje kuna iz optjecaja i puštanje novčanica i kovanica eura u optjecaj. Taj trošak je velik, ali je jednokratan. Tu je i prilagodba bankomata i druge prilagodbe u financijskom sektoru, informatičke i administrativne prilagodbe u sektoru države i privatnom sektoru, aktivnosti informiranja građana i poduzeća i uplate u kapital institucija EU-a.

Euro uvodimo u izazovnim financijskim vremenima, no stopa kapitala hrvatskih banaka iznosi čak 25 posto, što je najviša razina kapitala u EU i svijetu.

Na okruglom stolu konferencije predsjednici Uprava najvećih banaka u Hrvatskoj raspravljali su o utjecaju uvođenja eura na financijski sektor i gospodarstvo. Zaključeno je kako uvođenje eura u hrvatski financijski sustav i jest i nije velika promjena. „Jest zato što postoje brojni zahtjevni i skupi zahvati koje treba napraviti kako bi se zamijenila valuta u cirkulaciji. I materijalni i virtualni novac treba konvertirati te osigurati uvjerljivo funkcioniranje sustava koji će ojačati povjerenje korisnika. Ujedno treba osigurati da ta promjena pozitivno utječe na stabilnost i funkcionalnost bankovnog sustava. Također, to će uvelike promijeniti ulogu HNB-a u monetarnoj politici. Nije zato što je euro na mnogo načina već dugo naša valuta. Kad vam je posljednji put netko rekao koliko ga je kuna stajao auto ili stan?“ – obrazložio je svoju tezu Damir Odak, bivši viceguverner Hrvatske narodne banke, u uvodnom predavanju.

Okrugli stol o uvođenju eura, na konferenciji Financijsko tržište. Foto: HUB

31. prosinca 2022. navečer, kune biti deponirane u banke, a 1. siječnja 2023. probudit će se kao euri. Svi će se iznosi podijeliti sa 7,5 i nešto. Istovrsni kunski i eurski računi spojit će se u jedan račun. Na računima će biti nova stanja u novoj valuti. Tko dođe do bankomata ili poslovnice, dobit će eure umjesto kuna.

Trošak uvođenja eura bit će visok, bit će jednokratan, ali će se kompenzirati u budućnosti. Procjenjuje se da će pet do sedam posto prihoda banka biti izgubljeno kada uvedemo euro.

Čelni ljudi najvećih hrvatskih banaka naglasili su gotovo jednoglasno – trošak uvođenja eura bit će visok, bit će jednokratan, ali će se kompenzirati u budućnosti. Procjenjuje se da će pet do sedam posto prihoda banka biti izgubljeno kada uvedemo euro: banke će izgubiti prihode od deviznih transakcija u eurima – trgovanja valutama, kartičnog poslovanja i smanjit će im se prihodi od kamata. Ako je suditi prema iskustvima uvođejna eura u drugim zemljama, to će rezultirati poskupljenjem financijskih usluga i proizvoda. Taj pad prihoda će se nadoknaditi smanjenjem troškova poslovanja, a kompenzirati će se i rastom potreba za financijskim instrumentima. Tržište će se i dalje nastaviti konsolidirati, pa će i to pomoći.

Uvođenje eura će domaće obveznice i dionice učiniti atraktivnijm i stranim ulagačima

Uvođenje eura će domaće obveznice i dionice učiniti atraktivnijm i stranim ulagačima. No, posebnost našeg dioničkog tržišta je takva da u trgovinskom sustavu u početku neće biti moguće dvojno iskazivati cijene i zato će Zagrebačku burza odmah po objavi tečaja u srpnju lansirati dodatne internetske podstranice koje će imati puno širi opseg iskazivanja raspona cijena od onog na što je zakon obvezuje, a kako bi se i brokeri i ulagači lakše educirali i na vrijeme povezali vrijednost dionica u eurima.

Što se tiče investicijskih fondova i društava koji njima upravljaju, oni su se za uvođenje eura pripremili i ranije, ulaskom Hrvatske u EU. Gotovo 90% svih investicijskih fondova u Hrvatskoj je već denominirano u euru pa će prilagodba eurozoni i za ulagače i za fondovsku industriju biti jednostavna.

Više pojedinosti o konferenciji potražite na mrežnom odredištu Hrvatske udruge banaka


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d bloggers like this: