Financijsko tržište poslije pandemije

24. znanstveno-stručna konferencija Hrvatske udruge banaka

0 Flares 0 Flares ×
Sve naše optimistične prognoze su zapravo bile slabe“, izjavio je guverner Vujčić ističući da se predviđa da će iduće godine rast iznositi 4,1 posto. Foto: HUB

1. listopada 2021. – 24. znanstveno-stručna konferencija ‘Financijsko tržište’ tradicionalno se održava u Opatiji te okuplja predstavnike financijskog sektora i tvrtki predvodnica na hrvatskome tržištu. Ove godine raspravlja se o ulozi bankarskog i nebankarskog financijskog sektora u post COVID-19 razdoblju i monetarnoj politici koja će imati iznimno važnu ulogu u procesu gospodarskog oporavka Hrvatske.

Konferencija će motivirati gospodarstvenike na ulaganje u inovacije i razvoj.

Izlaganjem pozitivnih ideja i projekata koji osnažuju tržišta kapitala, konferencija će nastojati motivirati gospodarstvenike na ulaganje u inovacije i razvoj. Organizator konferencije je Hrvatska udruga banaka uz programsko partnerstvo Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Bankarski i nebankarski financijski sektor imat će veliku u ulogu u post COVID-19 razdoblju. Pred brojnim smo izazovima, pogotovo u idućih godinu dana. Jedan od većih izazova s kojima se banke moraju suočiti je i proces prilagodbe IT sustava za uvođenje eura kao službene valute. Predviđene investicije banaka u ovome dijelu kreću se između 80 i 100 milijuna eura u idućih godinu dana, izjavio je uvodno Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB).

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u svom je predavanju govorio o makroekonomskim projekcijama. Unatoč stagnaciji u drugom tromjesečju, u trećem ćemo imati znatan rast i očekujemo da će stopa rasta ove godine biti viša od projekcija – 8,5 posto ove godine. Sve naše optimistične prognoze su zapravo bile slabe, izjavio je guverner Vujčić ističući da se predviđa da će iduće godine rast iznositi 4,1 posto.

Manjak materijala i opreme utječu na rast proizvođačkih cijena, dok je rast inflacijskih očekivanja potrošača povezan s rastom cijena hrane.

Sudionici okruglog stola konferencije “Financijsko tržište”. Foto: HUB

Kada je inflacija u pitanju, guverner je istaknuo kako manjak materijala i opreme utječu na rast proizvođačkih cijena, dok je rast inflacijskih očekivanja potrošača vjerojatno povezan s ubrzanjem rasta cijena hrane. Negativni rizici za inflaciju odnose se na mogući brži rast osobne potrošnje od očekivane, više cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu, izrazitiji rast cijena poluproizvoda zbog zastoja u opskrbnim lancima, te na mogući porast određenih administrativno reguliranih cijena, zaključio je guverner Vujčić.

Na konferencij je održan i okrugli stol naziva „Post COVID-19 – Što će biti novo normalno za bankovni sektor i kako tamo doći“, a na kojem su sudjelovaliu predsjednici uprava osam najvećih banaka u Hrvatskoj – Marko Badurina, Hrvatska poštanska banka, predsjednik Uprave; Balázs Békeffy, OTP banka, predsjednik Uprave; Liana Keserić, Raiffeisenbank Hrvatska, predsjednica Uprave; Dinko Lucić, Privredna banka Zagreb, predsjednik Uprave; Christoph Schoefboeck, Erste banka, predsjednik Uprave; Csaba Soós, Sberbank, predsjednik Uprave; Ivan Vlaho, Zagrebačka banka, predsjednik Uprave; Mario Žižek, Addiko banka, predsjednik Uprave. Damir Odak, bivši viceguverner Hrvatske narodne banke moderirao je raspravu.

Na okruglom stolu je donesen zaključak da je bankarski sektor kvalitetno reagirao na izazove COVID-19 pandemije te da je način poslovanja prilagođen novonastalim uvjetima i da su banke dovoljno kapitalizirane da podnesu sve sadašnje i eventualne buduće šokove.

„Imamo pravo na dva „penala“, govoreći nogometnim rječnikom. Prvi je EU novac, stiglo je više od 800 milijuna eura predujma. Druga prilika za gol je očigledan val velike selidbe industrije iz Azije u Europu. Moramo u tom slučaju dobro reagirati i dovesti što više kvalitetnih investicija u Hrvatsku” izjavio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka. Foto: HUB

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija Zdravko Marić održao je predavanje „Hrvatska na putu prema euru – gospodarski izgledi, fiskalna pozicija i prilagodba financijskog sustava“. Fokusirao se na prilike koje dolaze temelje Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti (NPOO) i uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Dobili smo 818 milijuna eura predujma te je važno da izvršavamo projekte i provodimo reforme. Moramo ispuniti 34 mjere koje pregledava Europska komisija. Ako ih ispunimo, nakon 818 milijuna, stiže dodatnih 700 milijuna eura. Do sredine 2023. godine povući ćemo gotovo polovicu planirane omotnice, rekao je Marić.

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) održao je predavanje „Sektor financijskih usluga nakon korone krize“. Iako je stanje svih sektora koje HANFA nadzire ocijenio stabilnima, naglasio je kako je domaće tržište kapitala jedno od rijetkih tržišta koje se još nije oporavilo u odnosu na 2019. godinu.

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Foto: HUB

Jednim dijelom je to posljedica visoke koncentracija trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Mali broj dionica čini većinu prometa, čak 80 posto prometa je promet s tri dionice, naglasio je Žigman. Podsjetio je na nedavno uvrštenje dionica jedne velike tvrtke (Span) na Zagrebačkoj burzi. To je povećalo dinamiku na tržištu. Imamo puno izlistavanja na burzi koja su sponzorirana od strane mirovinskih fondova, ali ova dobrovoljna listanja svakako bi promijenila sliku tržišta, kazao je Žigman.

Hrvatska u odnosu na neke druge zemlje srednje i istočne Europe ima mirovinske fondove koji svojim ulaganjima mogu poticati razvoj domaćeg tržišta kapitala.

Također je istaknuo važnost što Hrvatska u odnosu na neke druge zemlje srednje i istočne Europe ima mirovinske fondove koji svojim ulaganjima mogu poticati razvoj domaćeg tržišta kapitala. Upozorio je na to da treba sve više obratiti pozornost na isplate mirovina iz obveznih mirovinskih fondova. To je nešto što nas čeka. Sve više ljudi odlazi u mirovinu koji su uplaćivali u drugi stup. Morat ćemo paziti da te isplate budu zadovoljavajuće. Moramo osigurati da oni koji su uplaćivali sad već gotovo 20 godina, da u većoj mjeri mogu raspolagati tim novcem, rekao je Žigman.

Na konferencij je održan i okrugli stol na temu „Buđenje tržišta kapitala za nove investicije“. Foto: HUB

Na konferencij je održan i okrugli stol na temu „Buđenje tržišta kapitala za nove investicije“, moderator je bio Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Asset Managementa, a sudionici okruglog stola su bili: Nikola Dujmović, predsjednik Uprave tvrtke Span; Damir Grbavac, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO); Tonći Korunić, partner društva InterCapital; Ivan Miloš, član Uprave CIAK grupe; Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Nikola Dujmović, predsjednik Uprave tvrtke Spana govorio je o svom iskustvu listanja dionica na Zagrebačku burzu i zašto se na to odlučio:

Cilj nam je bio osigurati dugovječnost tvrtki. Sve što stvaramo dolazi iz Hrvatske, imamo 1100 novih dioničara i želimo ih naučiti da ulažu u Hrvatskoj“, rekao je Dujmović i dodao kako su snimili film o izlasku na burzu. To je, kaže, svojevrsni priručnik izlaska na burzu. Već nas je desetak tvrtki kontaktiralo i pitalo za iskustva.

 

Više pojedinosti


 

 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: