Hrvatska najlošija u EU
Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti
Zagreb, 1. listopada 2020. – Danas objavljeni podaci Svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti pokazuju da Hrvatska počinje zaostajati za zemljama u okruženju, što se vidi i po tome da smo prema analiziranim podacima najlošije ocijenjena članica EU. Pozitivni pomaci dogodili su se u područjima u kojima su najveći utjecaj imale privatne investicije, npr. u području znanja tj. ulaganja u istraživanje i razvoj, patenti visoke tehnologije te investicija u sektoru telekomunikacija (razvoj novih tehnologija, jačanje infrastrukture), dok se najveće zaostajanje osjeti u područjima koja spadaju pod ingerenciju javnih vlasti.
Ipak, za razliku od opće konkurentnosti, digitalna konkurentnost Hrvatske je ipak porasla. Povećane su privatne investicije u telekomunikacijsku infrastrukturu no slaba su nam točka razvoj i primjena tehnologije.
To bi se moglo poboljšati primjenom Strategije pametne specijalizacije i uvrštenjem ICT područja kao vertikalnog prioriteta čime bi tehnološke tvrtke mogle aplicirati za sufinanciranje projekata istraživanja i razvoja.
Pad na ljestvici u dijelu talenata pokazao je da Hrvatska ima potrebu za visokoobrazovanim i stručnim kadrovima, kakvih sve manje izlazi iz našeg obrazovnog sustava. To se vidi i na upisima na hrvatske ustanove visokog obrazovanja gdje svakog ljeta ostaje čak 13.000 nepopunjenih kvota. To se može kompenzirati lakšim ishođenjem studentskih viza, dozvola za boravak i kasnijeg zadržavanja diplomanata kroz povoljniji sustav odobravanja stalnog boravka ili dugotrajnog boravišta za strane studente.
Daleko najlošije stojimo u području spremnosti za budućnost, a za to se moramo digitalno transformirati, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, što bi se moglo realizirati kroz razgovore s Ministarstvom gospodarstva na kojima će se otvoriti tema ulaganja u digitalizaciju malih i srednjih poduzeća iz programa oporavka i otpornosti te regionalne konkurentnosti.
Kroz dosadašnje projekte podizanja konkurentnosti uloženo je tek nešto manje od 500 milijuna kuna u digitalizaciju poduzeća, a otvaranjem značajnijih sredstava koja bi pomogla izgradnji dugoročne otpornosti privatnog sektora, brzo bi porasli indikatori u području „spremnosti za budućnost“ te značajno podigli Hrvatsku na ljestvici digitalne konkurentnosti.
Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti koristi drukčiju metodologiju u odnosu na DESI indeks koji obrađuje slično područje.
