HUP predlaže oprezno povisivanje minimalca

Zaključci ankete

0 Flares 0 Flares ×

12. listopada 2021. – Hrvatska udruga poslodavaca provela je anketno istraživanje među svojim članovima o utjecaju rasta minimalne plaće u Hrvatskoj.

Cilj je bio pribaviti razmišljanja poslodavaca o eventualnom povećanju minimalnih plaća, otkriti značaj minimalnih plaća u njihovom poslovanju te s kojim poteškoćama se trenutačno suočavaju u poslovanju, pogotovo u kontekstu pandemije COVID-19.

Anketu je ispunilo 120 poduzeća članova HUP-a koji pokrivaju skoro sve vrste poduzetnika kako po broju zaposlenika, tako i po industrijama.

U pogledu veličina ispitanih poduzeća primijećen je relativno uravnotežen postotak ispitanika prema broju zaposlenih: od 11 do 50 zaposlenih – 30,83%, između 51 i 250 zaposlenika – 27,50%, više od 250 zaposlenih – 25,83% i do 10 zaposlenih – 15,83%. Prema djelatnostima, od 21 područja iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti iz 2007. godine, u anketi su predstavljena sva područja, osim sljedeća četiri područja; poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe te djelatnosti izvan teritorijalnih organizacija i tijela.

Broj primatelja minimalne plaće u Hrvatskoj u posljednje dvije godine porastao za 12 tisuća

Što se tiče djelatnosti ispitanih poduzeća najveći broj ispitanika je iz područja prerađivačke industrije (29,16%), trgovine na veliko i malo; popravak motornih vozila (13,33%), ostale uslužne djelatnosti (8,33%), djelatnosti zdravstvene zaštite (7,5%), informacije i komunikacije (6,66%), građevinarstvo (6,6%), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (6,6%), financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (5%), itd. Ostala područja su pokrivena u iznosima manjima od 5% ispitanika.

Značajna većina ispitanika prijavila je kako su materijalna prava radnika u njihovim poduzećima uređena ugovorima o radu (47%) i pravilnicima o radu (38%). Manji dio poslodavaca ova prava radnika ima uređena kolektivnim ugovorima (14%), kako granskim tako i kućnim kolektivnim ugovorima. Na ovom pitanju ispitanici su mogli prijavljivati više izvora prava za uređenje materijalnih prava radnika (npr. ugovor o radu i kućni kolektivni ugovor) pa kod dijela postoji preklapanje po pitanjima izvora materijalnih prava. Primjetan je trend većeg uređenja materijalnih prava kolektivnim ugovorima kod poslodavaca s većim brojem zaposlenika, pa tako 42% svih poduzeća s više od 250 zaposlenih primjenjuje jednu od vrsti kolektivnih ugovora.

Prosječna bruto plaća je od siječnja do srpnja ove godine narasla za 115 kuna, a medijalna za 225 kuna

Što se tiče udjela troška plaće u ukupnim prihodima i rashodima ispitanih poduzeća, zaprimljeni odgovori ukazuju na uravnotežene rezultate. U pogledu udjela troška plaće u ukupnim prihodima poduzeća, najviše ih je prijavilo da trošak plaće čini do 20% ukupnih prihoda (35% ispitanika), nakon toga 21% – 40% (30% ispitanika), 41% – 60% (22% ispitanika), 61% – 80% (11% ispitanika) i na kraju 81% – 100% (2% ispitanika). U rasponu od 41% – 100%, najveći udio čine poduzeća iz područja djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (17%) i prerađivačke industrije (17%), nakon čega slijedi područje ostalih uslužnih djelatnosti (14,6%), informacije i komunikacije (12,2%) i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (12,2%).

U pogledu udjela troška plaće u ukupnim rashodima poduzeća, najviše ih je prijavilo da trošak plaće čini 21% – 40% ukupnih rashoda (33% ispitanika), pa do 20% (25% ispitanika), 41% – 60% (22% ispitanika), 61% – 80% (17% ispitanika) i na kraju 81% – 100% (3% ispitanika). U rasponu od 41% – 100%, najveći udio čine poduzeća iz područja djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (14%) i ostale uslužne djelatnosti (14%) nakon čega slijede prerađivačka industrija (10%), trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla (10%) te informacije i komunikacije (10%).

Profil prosječnog ispitanika u anekti je poduzeće koje ima između 11 do 50 zaposlenih, bavi se nekom od djelatnosti prerađivačke industrije

Anketa je predvidjela i hipotetsku situaciju rasta bruto minimalne plaće od 5% te zatražila komentar o potencijalnim učincima takvog povećanja na njihovo poslovanje: 51,7% članova je prijavilo kako bi takvo povećanje imalo utjecaja na njihovo poslovanje na način da bi došlo do porasta ukupnih troškova; 48,3% ispitanika je prijavilo kako takvo povećanje ne bi imalo utjecaja na njihovo poslovanje iz razloga što su njihove najniže plaće veće od iznosa minimalne plaće.

Iz dobivenih rezultata je teško izvući konačne zaključke jer ne postoji pretežno dominantna vrsta odgovora u većini pitanja. No, uzimajući u obzir rezultate, profil prosječnog ispitanika u anekti je poduzeće koje ima između 11 do 50 zaposlenih, bavi se nekom od djelatnosti prerađivačke industrije, materijalna prava radnika su uređena ugovorom o radu i pravilnikom o radu te trošak plaće u prihodima poduzeća čini do 20%, a u rashodima od 21% – 40%.

Povećanjem iznosa minimalne plaće povećavaju se plaće ostalih radnika u poduzećima koja iznos plaće djelomično vežu uz minimalnu plaću.

Iznos minimalne plaće raste svake godine unazad osam godina čime se istodobno i povećava broj primatelja minimalne plaće. Naime, radnici koji su ranijih godina primali minimalne plaće pribrajaju se onima koji su u rangu plaće koja predstavlja novu minimalnu plaću. Na taj način se od 2019. do lipnja 2021. broj primatelja minimalne plaće povećao za otprilike jednu četvrtinu (s 38 na 50 tisuća 1 ). Stoga, povećanjem iznosa minimalne plaće za očekivati je kako će se ponovno povećati i broj primatelja minimalne plaće.

Povećanje minimalne plaće proizvodi i tzv. „harmonika“ efekt. Drugim riječima, povećanjem iznosa minimalne plaće povećavaju se plaće ostalih radnika u poduzećima koja iznos plaće djelomično vežu uz minimalnu plaću. U slučaju da ne dolazi do takvog automatskog povećanja plaća, onda dolazi do povećanja plaća zbog očekivanja radnika za takvim povećanjem plaće. U suprotnom, dolazi do smanjene motivacije za radom. Za primijetiti je kako dio poslodavaca, iako ne isplaćuju minimalnu plaću, prate trend rasta minimalne plaće i rade korekcije plaća u skladu s rastom minimalne plaće, a u svrhu podizanja vlastite konkurentnosti i privlačenja radnika.

Nije troškovno opravdano i u skladu s brzinom trenutačnog rasta prosječne i medijalne plaće značajno povećavati iznos minimalne plaće, zaključuju u HUP-u.

Prilikom određivanja iznosa minimalne plaće za iduću kalendarsku godinu, jedan od glavnih faktora, samtraju u HUP-u, mora biti korelacija minimalne s prosječnom i medijalnom plaćom. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća se od siječnja do srpnja ove godine povećala s 9.373 kuna na 9.488 kuna, odnosno za 115 kuna (povećanje za 1,22%), a medijalna se povećala s 7.563 kune na na 7.788 kuna, odnosno za 225 kuna (povećanje za 2,97%).

Budući je namjera Europske unije, pa time i Hrvatske, iznos minimalne plaće približiti 50% iznosa prosječne plaće (što trenutačno iznosi 4.744 kune bruto) ili 60% medijalne plaće (što trenutačno iznosi 4.672 kune bruto) te imajući u vidu ukazani trend bržeg rasta medijalne naspram prosječne plaće, nije troškovno opravdano i u skladu s brzinom trenutačnog rasta prosječne i medijalne plaće značajno povećavati iznos minimalne plaće, zaključuju u HUP-u.

Uzima se u obzir i rast inflacije od 2,6% iz siječnja do kolovoza ove godine čime je smanjena kupovna moć radnika i građana. Poskupljenja na strani poslovanja za poduzeća su također značajna, a što isto treba biti uzeto u obzir, poglavito povećanje cijene energenata i sirovina.

HUP predlaže rast iznosa bruto minimalne plaće za 106,25 kuna (povećanje od 2,5%) odnosno na iznos od 4.356,25 kuna.

Ono je zaista značajno u posljednjih godinu dana posljedica je nekoliko faktora – poremećeni lanci opskrbe zbog COVID-19, intenzivniji pritisak EU-a za prelazak na niskougljično gospodarstvo, prirodne katastrofe u važnim geografskim područjima za isporuku robe, porast cijene nafte, zastoj brodskog prometa u Sueskom kanalu, porast carinskih davanja na robu iz Kine, itd.

Uzimajući u obzir navedene globalne i lokalne gospodarske prilike i činjenicu da Zakon o minimalnoj plaći ne dopušta smanjivanje minimalne plaće u budućnosti, HUP smatra da se u post pandemijskom razdoblju mora uzeti poseban oprez pri određivanju iznosa minimalne plaće, a da je za značajniji rast iznosa minimalne plaće nužno čekati stabilnije gospodarske prilike.

HUP predlaže rast iznosa bruto minimalne plaće za 106,25 kuna (povećanje od 2,5%) odnosno na iznos od 4.356,25 kuna. Istovremeno, određeni sektori će teško podnijeti i minimalna povećanja iznosa minimalne plaće te im je potrebno osigurati pristup kompenzacijskim mjerama.

Zato HUP predlaže smanjenje osnovice za obračun doprinosa na plaću, primjenu mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prilagođenih za radnike smanjene produktivnosti (npr. osobe starije životne dobi, teže zapošljive osobe, radnici niskih kvalifikacija), primjenu mjera koje će pomoći opstanku sektora izravno pogođenima posljedicama COVID-19 pandemije (prijevoz putnika, putničke agencije…) te primjenu mjere za restrukturiranje – povoljnije kreditne linije za restrukturiranje i namirivanje radnike prema obvezama iz kolektivnih ugovora (otpremnine).


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

Odgovori

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: