Istraživanje o financijskoj pismenosti tinejdžera
92% je zabrinuto za svoju financijsku budućnost
Zagreb, 16. lipnja 2020. – Hrvatska udruga banaka i Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje, po prvi su puta u Hrvatskoj proveli istraživanje o financijskoj pismenosti tinejdžera koje pokazuje njihovo dobro znanje i ponašanje, ali loše stavove prema novcu: 92% je zabrinuto za svoju financijsku budućnost pa je pozitivno da ih 85% misli da trebaju učiti o novcu.
Istraživanje je provedeno s učenicima u dobi od 13 do 19 godina, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1011 ispitanika, a mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i stavovi prema novcu. Istraživalo se i kakvi su njihovi financijski ciljevi i što ih najviše brine u budućnosti, te kolika je financijska uključenost tinejdžera.
U istraživanju su sudjelovali učenici škola u kojima je Štedopis provodio aktivnosti financijske pismenosti, te je ovo istraživanje ujedno i evaluacija provedenih edukativnih programa Štedopis u posljednje tri godine.
Rezultati istraživanja pokazuju da su tinejdžeri u uzorku financijski pismeniji u odnosu na ostatak tinejdžerske populacije u Hrvatskoj (istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj financijske pismenosti PISA 2012.),što potvrđuje da financijska edukacija povećava razinu financijske pismenosti.
Financijsko ponašanje tinejdžera pokazuje da ih 71% štedi, te da 83% tinejdžera odluku o kupnji skupljih uređaja (mobitela, računala) donosi na temelju provjerenih neovisnih informacija.
Najviše štede gimnazijalci (75%) oni u prvom razredu srednje (77%) kojima je 15 godina (78%), iz sjeverne Hrvatske (75%) i iz manjih mjesta do 3.000 stanovnika (73%).
Veću odgovornosti pri upravljanju novcem pokazuju tinejdžeri koji dobivaju džeparac (njih 85%), dok od onih koji ne dobivaju džeparac, čak 36% ne zna s kojim iznosom novca mjesečno raspolažu, odnosno koliko troše. Tinejdžeri najviše troše na izlaske (62%) i hranu u školi (62%) ili pekarnici (50%); na odjeću/obuću (40%), te kozmetiku (32%).
Odnos tinejdžera prema novcu pokazuje da ih znatan dio daje prednost potrošnji pred štednjom pa se tako 65% ispitanih slaže da novac postoji da bi se trošio. Među njima je većina iz strukovnih škola (66%), drugih razreda (69%), iz Dalmacije (76%), te onih od 19 godina (88%).
Nalazi istraživanja adolescenata usporedivi su s rezultatima istraživanja financijske pismenosti odraslih hrvatskih građana koje je krajem 2019. proveo OECD.
U tom su istraživanju Hrvati pokazali relativno dobro financijsko znanje i ponašanje, ali loš odnos prema novcu. To ukazuje na potrebu daljnjih aktivnosti financijskog obrazovanja, ne samo mladih, već svih građana.
U prilog tome govori i rezultat da 92% svih ispitanika ima neke brige u vezi sa svojom financijskom budućnosti. Tinejdžeri su najzabrinutiji u vezi s troškovima samostalnog života (34%) i pronalaskom dobro plaćena posla (26%). Brine ih i plaćanje studija i drugih troškova vezanih uz to (14%), te nezaposlenost ili gubitak posla (11%).
Osim ocjene financijske pismenosti po komponentama, istraživanje je donijelo i ocjenu njihove financijske uključenosti. Polovica tinejdžera (51%) ima otvoren račun u banci, a od toga se 33% koristi se mobilnim bankarstvom. Tinejdžeri su relativno dobro financijski uključeni, a najviše ih je iz sjeverne Hrvatske i Dalmacije te gimnazijalaca.
Detaljne rezultate istraživanja pogledajte na internetskim stranicama HUB-a i Štedopisa.
