IT industrija godišnje raste 11,2 posto

Analiza HGK

0 Flares 0 Flares ×

Zagreb, 16. veljače 2021. – Hrvatska gospodarska komora predstavila je danas Analizu hrvatske IT industrije* koja pokazuje da je u 2019., ukupni prihod hrvatske IT industrije dosegao 27 milijardi kuna uz godišnji rast od 12,4 posto. U posljednjih pet godina promet hrvatskih IT tvrtki rastao je po godišnjoj stopi od 11,2 posto, ali iako je u domaćim okvirima IT industrija perjanica gospodarstva, još uvijek značajno zaostaje za međunarodnom konkurencijom u okviru EU. IT industrija treba biti prepoznata i kao vertikalna industrija u strategiji pametne specijalizacije jer će joj to omogućiti kvalitetnije ulaganje u istraživanje te pomoći u postizanju daljeg rasta.

IT industrija je rasla četiri puta brže negoli BDP Hrvatske.

Analiza, koju su detaljno predstavili Boris Žitnik, konzultant, analitičar i direktor tvrtke OmniaConsult i Tomislav Bronzin iz Udruženja za IT HGK, pokazala da je domaća IT industrija izrazito koncentrirana u Gradu Zagrebu koji predstavlja 80 posto ukupnog sektora, dok na ostatak Hrvatske otpada 20 posto. U Zagrebu se ostvaruje 21,37 milijardi kuna prometa, što je gotovo četiri puta više od zbroja prihoda svih ostalih županija.

Analizu su detaljno predstavili Boris Žitnik, konzultant, analitičar i direktor tvrtke OmniaConsult i Tomislav Bronzin iz Udruženja za IT HGK, Foto: HGK

IT sektor je u 2019. zapošljavao 33.000 djelatnika, uz godišnji rast od 9,1 posto, a opet prednjači Zagreb s 20.810 IT radnika, odnosno 63 posto od ukupnog broja zaposlenih u branši. Slična je situacija i s prosječnom mjesečnom netom plaća u IT industriji. Ona je na razini cijele zemlje u 2019. iznosila je 8.582 kune neto, što znači da je gotovo 50 posto veća od prosjeka cijelog gospodarstva. No, valja istaknuti kako na državni prosjek jako utječe Zagreb s 9,734 kuna (jedini iznad državnog prosjeka), dok je s druge strane spektra, u Ličko-senjskoj županiji prosjek tek 3.999 kuna.

Novostvorena vrijednost (bruto dobit + troškovi osoblja + amortizacija) IT industrije u 2019. dosegla je 8,71 milijarde kuna, uz godišnji rast od 15,2 posto. U posljednjih pet godina raste po stopi od 12,8 posto godišnje, što je sastavnica BDP-a koja daleko najbrže raste. Udio novostvorene vrijednosti u društvenom brutoproizvodu 2019. dosegao je 2,1 posto, što je 0,7 postotnih bodova više nego u 2014. godini. IT industrija, koja je rasla četiri puta brže negoli BDP Hrvatske, time se potvrđuje kao perjanica našega gospodarstva.

IT izvoz je dosegao je 8 milijardi kuna, uz godišnji rast od 15 posto, a zadnjih pet godina raste po stopi od 14,9 posto godišnje.

Izvoz je dosegao je 8 milijardi kuna, uz godišnji rast od 15 posto, a zadnjih pet godina raste po stopi od 14,9 posto godišnje. Udio izvoza u ukupnom prihodu u petogodišnjem je razdoblju povećan s 25 u 2015. na 29,8 posto u 2019. Hrvatska IT industrija raste potaknuta umjerenom domaćom, a posebno izvoznom potražnjom koju iskorištavaju razvijatelji softvera, novi val brzorastućih izvozno orijentiranih kompanija i nekoliko stotina programerskih mikrotvrtki (velikim dijelom u stranom vlasništvu), čiji godišnji rast prometa i izvoza često prelazi i 50 posto.

Još jedan pozitivan pokazatelj su i ulaganja hrvatske IT industrije u istraživanje i razvoj (IR) koja snažno rastu. Službene brojke DZS-a upućuju na to da IT industrija u IR investira daleko više od ostatka poslovnog sektora. Od 2016. do 2018. godine IT industrija povećala je broj zaposlenih na poslovima IR-a za gotovo 134,6 posto, dok su uložena sredstva porasla za 135,3 posto.

Unatoč svemu tome, značajno zaostajemo za međunarodnom konkurencijom iz EU28 zemalja. Iako relativno brzo rastemo, rastu i drugi pa bi nam tako, da dosegnemo EU28 prosjek u sljedećih pet godina, bio potreban prosječni godišnji rast EU28 IT Gap indeksa (kompozitni pokazatelj desetak indikatora per capita za razdoblje od 2012. do 2018. godine) od 17,2 posto.

Hrvatska IT industrija sastoji se od tri glavna segmenta: pružanja IT usluga, proizvodnje IT opreme i trgovine IT proizvodima. Po strukturi ukupnih prihoda daleko najveći dio otpada na IT usluge – više od 70 posto, na trgovinu oko 26 posto, a na proizvodnju preostalih 3 posto.

Analiza pokazuje i da se nastavlja trend raspršenosti domaćeg IT sektora, što se posebno odnosi na IT uslužna poduzeća. Sve je veći broj softverskih „obrtnika“ u odnosu na „tvornice“, a kako su porezni propisi omogućili povoljniji porezni tretman novim malim poduzećima, mnogi su osnovali vlastite tvrtke i počeli raditi u njima za istog poslodavca.

Hrvatska IT industrija raste potaknuta umjerenom domaćom, a posebno izvoznom potražnjom koju iskorištavaju razvijatelji softvera, novi val brzorastućih izvozno orijentiranih kompanija i nekoliko stotina programerskih mikrotvrtki

Na predstavljanju Analize IT industrije održan je i o okrugli stoil. Foto: HGK

Što se analize po županijama od 2008. do 2019. tiče, ako izuzmemo Grad Zagreb koji je očito priča za sebe, ostatak zemlje možemo raščlaniti na pet skupina: U prvu spadaju županije s tradicionalno jakom informatičkom bazom, koje, naročito zadnjih pet godina, pojavom novih tvrtki bitno poboljšavaju svoje performanse. To su Istarska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska i Zagrebačka županija. U njima se o prožimanju „stare“ i „nove“ informatičke industrije uz dodatnu dinamiku koju daje val novih brzorastućih, u pravilu izvozno orijentiranih tvrtki. Te županije bilježe visoke stope rasta ukupnog i prihoda, kao i strelovit rast izvoza uz visoke udjele izvoza u ukupnom prometu. To je posebno značajno jer hrvatsko je tržište izrazito malo, i za postizanje ekonomike razmjera, za informatičke je tvrtke, neophodno ići na vanjska tržišta.

Druga skupina su županije s relativno jakom informatičkom bazom, koje su ostale na tradicionalnoj industriji s ispodprosječnim rastom i padajućim udjelom u domaćoj IT industriji. U tu grupu spadaju Dubrovačko-neretvanska, Međimurska i Sisačko-moslavačka županija.

Treću grupu čine županije s relativno niskom informatičkom IT bazom, koje su početkom rada nekoliko tvrtki naglo povećale svoje performanse i udjele u IT industriji zemlje. Tu spadaju Brodsko-posavska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija

Županije u kojima jedna tvrtka praktički predstavlja njenu IT industriju (Bjelovarsko-bilogorska, Koprivnička-križevačka) i gdje performanse te tvrtke daju i dinamiku ukupne IT industrije županije su četvrta skupina, a petu čine županije u kojima je IT industrija još uvijek u povojima (Ličko-Senjska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska).

Pogledajte prezentaciju


  • Podaci za 2020. godinu nedostupni su do početka ljeta jer su godišnji izvještaji tvrtki odgođeni za nekoliko mjeseci.

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: