Mjere za pomoć gospodarstvenicima

Smanjiti utjecaj corona pandemije na poslovanje

Zagreb, 12. – 18. ožujka 2020.– Na zajedničkom sastanku HUP-a, Vlade i drugih institucija (HBOR-a, HNB-a, HUB-a) na kojem su sudjelovali ministri Marić, Horvat, Aladrović, Capelli te ministrica Vučković sa suradnicima te predstavnici navedenih ustanova i tvrtki iz trenutno najugroženijih sektora, doneseni su zaključci o potrebnim mjerama za pomoć gospodarstvenicima.

Vlada Republike Hrvatske osnovala je posebnu koordinaciju za gospodarstvo koja je donijela prve mjere koje su primarno usmjerene na očuvanje radnih mjesta i poslovne aktivnosti poduzetnika. Plaće i mirovine nisu upitne, a vlada će pomoći i u održavanju likvidnosti poduzeća, kako sredstvima iz hrvatskog proračuna tako i iz EU, koja je za tu svrhu odvojila 25 milijardi eura.

Zaključak Vlade RH s usvojenim Prijedlogom mjera za pomoć gospodarstvu uslijed korona epidemije.

Sve informacije o epidemiji


HUP je ovog tjedna održao i posebno savjetovanje, na temu koronavirusne bolesti i izazova u poslovanju, koje se emitiralo (i još se može pogledati) putem interneta. Na tom Savjetovanju dani su odgovori na brojna pitanja poduzetnika: radno-pravna (pitanja vezana uz skraćeni tjedan, fleksibilno vrijeme i dr.), gospodarsko-financijska (ugroženost poslovanja), epoidemiološka (zdravstvene upute i pitanja), bolovanja zbog virusa (HZZO i administracija bolovanja).

S obzirom da je pitanje koronavirusa postalo prioritet na svim razinama, a ne samo na javnozdravstvenoj te se situacija vrlo brzo mijenja, poduzetnicima se preporučuje da redovito prate internetsku stranicu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na kojoj se objavljuju najnovije preporuke.


Prema analizi Hrvatske gospodarske komore, tri četvrtine hrvatskih tvrtki već osjeća posljedice koronavirusa na poslovanje, što je za osam posto više nego prije deset dana. Nešto više stradavaju izvoznici (65 posto) od uvoznika (61 posto), a najugroženijim djelatnostima (turizmu i logistici) pridružio se sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Više od polovine anketiranih tvrtki (53 posto) izjavljuje kako su zbog posljedica koronavirusa dosad zabilježile gubitke do pola milijuna kuna. No ako isti režim potraje narednih mjesec dana, znatno raste udio tvrtki koje očekuju znatno više troškove. Najveći problem je realizacija dogovorenih poslova, dok će, ako se situacija ne promijeni, većinu problema uzrokovati ugovaranje novih poslova.

Anketa pokazuje kako bi 10 posto mikro i malih tvrtki, a tu je riječ ponajprije o obiteljskim tvrtkama, ako se nastave problemi s koronavirusom, moralo staviti ključ u bravu.

Djelatnosti u kojima više od 90 posto tvrtki osjeća posljedice koronavirusa na poslovanje su putničke agencije, prijevoz i skladištenje, pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. One u kojima više od dvije trećine tvrtki osjeća posljedice su umjetnost, zabava i rekreacija, trgovina na veliko i malo te prerađivačka industrija. Više od 50 posto poduzetnika iz turizma (putničke agencije i tvrtke koje se bave pružanjem smještaja, pripremom i usluživanjem hrane) prijavilo je pad bookinga između 10 i 30 posto, a 20 posto ih ima pad od 40 do 60 posto.

Padom uvoza također su najjače pogođene putničke agencije, a slijede djelatnosti prijevoza i skladištenja, pružanja smještaja i pripreme i posluživanje hrane te trgovine na malo. S druge strane, pad izvoza najviše pogađa poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo pa putničke agencije, hotele i restorane te prijevoz i skladištenje.

Preporuka je da se otežani uvoz supstituira, gdje je to moguće, domaćom proizvodnjom.

Najveći utjecaj koronavirusa na poslovanje osjećaju Istra i Primorje, što je i očekivano jer tamošnji poduzetnici najviše posluju s tri talijanske pokrajine poharane zarazom.  Zasad samo pet posto anketiranih tvrtki ima radnike koji su u samoizolaciji, a gotovo 60 posto njih radi od kuće.

Među tvrtkama koje zasad nemaju radnike u samoizolaciji, više bi od polovine odobrilo radnicima mogućnost rada od kuće u slučaju da do toga dođe. Zanimljivo je da su male tvrtke fleksibilnije po tom pitanju iako čak 15 posto velikih kompanija ima radnike koji su u samoizolaciji. Na anketu HGK je u samo jednom danu odgovorilo više od 1300 domaćih tvrtki.

Neke od mjera koje su predložene sastoje se od:

* kreiranja HBOR-ova kreditnog programa s minimalnim kamatnim stopama kojim bi se svim ugroženim poslovnim subjektima osiguralo reprogramiranje kredita s mogućnošću odgode plaćanja (počeka);

  • osnivanje državnog fonda iz kojeg bi se sufinancirale plaće radnika tvrtki koje trpe posljedice zbog koronavirusa kako bi se sačuvala likvidnost;
  • fleksibilnijeg pristupa u stupanju potraživanja u status loših kredita (NPL-ova), čime bi se osiguralo da kratkoročna kriza ne dovede trenutno zadužena poduzeća do bankrota;
  • Predlaže se i obročna otplata poreza na dobit iz financijske 2019. godine u šest mjeseci (obroka) te hitno skraćivanje procedure uvoza radne snage i poreznog rasterećenja sezonaca radi lakšeg zapošljavanja nakon što se situacija smiri;

Tu su i mjere koje bi se morale koordinirati s Europskom komisijom, poput izmijenjenih i ciljano korištenih sredstava EU fondova, odnosno lobiranja za interventna sredstva. To u prvome redu podrazumijeva promjenu pravila o mogućoj visini i namjeni državne pomoći (state aid) pod koju bi se mogli uvrstiti troškovi potrebni za održavanje poslovanja i radnih mjesta te brzo i trenutno reprogramiranje dostupnih sredstava EU fondova, naročito onih koje ne koristimo u dovoljnoj mjeri.


I Hrvatska udruga banaka, u suradnji s raznim domaćim i međunarodnim institucijama, radi na kreiranju prijedloga mjera za olakšanje poslovanja tvrtki pogođenihkorona virusom. Suština našeg njihovog prijedloga jest omogućiti bankama da tvrtkama odgode otplatu kredita od šest do 12 mjeseci, a za to su potrebne državne garancije kako banke ne bi trebale formirati nove rezervacije.

Uz to, Hrvatska udruga banaka predlaže sljedeće gospodarske mjere za olakšanje poslovanja tvrtki pogođenih korona virusom:

  • obustava uplata akontacija poreza na dobit od svibnja 2020. do prestanka utjecaja korona virusa na poslovanje tvrtka;
  • stvaranje državne garantne sheme i omogućavanje bankama odgodu otplate kredita uz tvrtkama i stanovništvu, čiji je posao ugrožen epidemijom korona virusa,
    na razdoblje od 6 do 12 mjeseci;
  • produljenje rokova otplate postojećih kredita poduzetnika čije je poslovanje ugroženo epidemijom korona virusa bez formiranja novih rezervacija uz dopuštenje
    Hrvatske narodne banke;
  • primjena istih ili sličnih mjera i za financijski i operativni leasing tvrtki i stanovništva, čiji je posao ugrožen epidemijom korona virusa;
  • uvođenje novih vrsta kredita HBOR-a, kao domaće razvojne banke, za poduzetnike čije se poslovanje temelji na izvozu, kao i za turistički sektor što bi im omogućilo traženje novih tržišta i opstanak do trenutka stabilizacije svih tržišta.

 

%d blogeri kao ovaj: