O prosperitetu u Hrvatskoj i regiji

Erste Group i Institut Legatum

0 Flares 0 Flares ×

Zagreb, 21. prosinca 2019. – S ciljem boljeg razumijevanja prosperiteta i njegovih pokretača te stjecanja dubljeg uvida u svakodnevni život ljudi u regiji srednje i istočne Europe, Erste Group udružio je svoje snage s neovisnim think-tank Legatum Institutom s kojim posljednje tri godine objavljuje Izvještaj o prosperitetu Srednje i istočne Europe.

U trećem izdanju izvješća, Hrvatska je u ukupnom svjetskom poretku zauzela 41. mjesto indeksa od ukupno 149, dok bi cijela regija Srednje i istočne Europe, kada bi bila jedna država, zauzela 38. mjesto.

Indeks prosperiteta Instituta Legatum (Legatum Prosperity Index™) izlazi izvan okvira makroekonomskih pokazatelja te prosperitet mjeri holistički, kao funkciju materijalnog bogatstva, ali istovremeno i društvene dobrobiti. Njime se mjere rezultati nacija povezani s prosperitetom u devet područja: ekonomska kvaliteta, poslovno okruženje, upravljanje, osobne slobode, društveni kapital, sigurnost, obrazovanje, zdravstvo i prirodno okruženje.

Ekonomski rast ne donosi uvijek višu kvalitetu života

Izvješće je pokazalo da, iako su se životni uvjeti u regiji Srednje i istočne Europe nedvojbeno poboljšali, a plaće i razina zaposlenosti povećali, to ne znači nužno i povećanje zadovoljstva ljudi standardom života.

Troškovi života rasli su više od prihoda, pa su primjerice cijene roba i usluga u proteklih sedam godina porasle između 98 posto (Mađarska) i 257 posto (Rumunjska), a prosjek EU iznosi 36 posto. Samo 15 posto ljudi u regiji Srednje i istočne Europe izjavilo je da živi ugodno sa sadašnjim prihodima, a srednja klasa osjeća se sve ranjivije. Osim toga, u nekim zemljama regije vidljiv je porast siromaštva zaposlenih. To je posebice izraženo u Rumunjskoj, gdje je usprkos svojim primanjima jedan od pet zaposlenih (18,9 posto) siromašan. U Hrvatskoj se to može reći za nešto manje od 6% zaposlenih.

Dostupnost stambenih jedinica povećava pritisak izazvan troškovima života. Stope vlasništva stambenih nekretnina vrlo su visoke (iznad 90 posto u Rumunjskoj, iznad 80 posto u Hrvatskoj i Srbiji te iznad 70 posto u Slovačkoj i Mađarskoj) zbog povoljnih cijena nekretnina nakon pada komunizma. No te stope ne odražavaju u potpunosti stvarnu situaciju. Stambene nekretnine prenose se s generacije na generaciju, a članovi šire obitelji često žive zajedno, što dovodi do prenapučenosti tih nekretnina. Više od 40 posto Mađara, Slovaka, Bugara i Rumunja već sada živi u prepunim prostorima.

Obrazovanje – najveći potencijal za porast prosperiteta

Prema izvješću cijela regija Srednje i istočne Europe, uključujući i Hrvatsku, koja je na svjetskoj ljestvici na 34. mjestu, ima poseban potencijal za porast prosperiteta u svom obrazovnom sustavu. Visoka razina obrazovanja – osobito iz tehničkih predmeta – karakteristična je snaga regije Srednje i Istočne Europe.

Potražnja za tercijarnim obrazovanjem eksponencijalno raste, najviše zbog želje za većim primanjima, pa je u nekim zemljama zabilježeno povećanje upisa na fakultete od čak 168 posto. Međutim, financiranje visokog obrazovanja od strane vlada u Srednjoj i Istočnoj Europi, mjereno udjelom u BDP-u, ne miče se od svega 30-40 posto razine uobičajene u zapadnoj Europi. Dodatne izazove predstavljaju prilagodba vještina studenata potrebama budućega tržišta rada te tzv. „odljev mozgova“, odnosno visoke stope migracije diplomiranih studenata u Zapadnu Europu, gdje mogu ostvariti veća primanja.

Zahvaljujući sve većem broju start-upova u digitalnome gospodarstvu, postoji stvaran potencijal koji bi gospodarstvo znanja mogao učiniti novim pokretačem rasta u regiji. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je prilagoditi vještine studenata potrebama budućega tržišta rada. Samo 38 posto mladih i 35 posto poslodavaca u regiji Srednje i istočne Europe slažu se da su diplomirani studenti spremni za rad. Poslodavci se žale da mnogi ne mogu primijeniti tehničke vještine na stvarne probleme. Idealno bi rješenje bilo uvođenje promjena kroz dugoročne strategije i politike od strane vlada te suradnju s privatnim sektorom.

Društveni kapital u regiji Srednje i istočne Europe narastao je u proteklih deset godina – no regija je svejedno rangirana niže od Zapadne Europe, Sjeverne Amerike, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.

U Hrvatskoj se društveni kapital nalazi na 109. mjestu te predstavlja najizazovniji aspekt prosperiteta. To znači da su stope povezanosti i povjerenja između stanovnika te između stanovnika i institucija relativno slabe, a to se odnosi i na druge zemlje regije Srednje i istočne Europe. Nizak društveni kapital ima disproporcionalno velik učinak na sveukupan prosperitet regije, budući da je presudan za dovršetak demokratske i tržišne tranzicije. Povjerenje je ključno za tržišnu raspodjelu rada i za pošteno i učinkovito kreditno tržište. Osim toga, zemlje s visokim početnim razinama društvenoga kapitala iskusile su manje ekonomskih problema između 2007. i 2016. godine.

Cjeloviti izvještaj o prosperitetu Srednje i istočne Europe
___

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: