Odobren višegodišnji financijski okvir

Za razdoblje 2021.-2027.

0 Flares 0 Flares ×
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije i Charles MICHEL, predsjednik Europskog vijeća. Foto: EP

Bruxelless, 17. prosinca 2020. – Glasanjem u Europskom parlametnu konačno je prihvaćen sporazum Europskog vijeća o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. Zastupnici su u pregovorima dogovorili najvažnije dodatke za vodeće programe EU-a kao što su Zdravlje, Obzor (istraživanje) i Erasmus+ za dobrobit građana EU-a.

Dugoročni proračun EU izglasan je s 548 glasova za, 81 protiv i 66 suzdržanih. Tekst dogovoren s Vijećem o Međuinstitucijskom sporazumu (IIA) odobren je s 550 glasova za, 72 protiv i 73 suzdržana.

Riječ je o povećanju od 15 milijardi eura dodatnih sredstava za ključne programe Europske unije. To povećanje ishod je pregovaračkih napora Parlamenta koji su rezultirali poticajima za deset odabranih vodećih programa EU-a u sljedećih sedam godina za bolju zaštitu građana od pandemije bolesti COVID-19, pružanje većih mogućnosti sljedećoj generaciji i očuvanje europskih vrijednosti. Zahvaljujući tom kompromisu Europski parlament u realnim vrijednostima utrostručuje omotnicu za program EU4Health, osigurava dodatnu godinu financiranja programa Erasmus+ i osigurava da se financiranje istraživanja nastavi povećavati.

11 milijardi eura će se povući iz iznosa koji odgovara iznosu novčanih kazni za kršenje pravila tržišnog natjecanja (koje poduzeća moraju platiti ako ne poštuju pravila EU-a), u skladu s dugotrajnim zahtjevom Parlamenta da bi novac koji je generirala Europska unija trebao ostati u proračunu EU-a. Tim iznosom od 11 milijardi eura postupno će se povećati ukupna gornja granica VFO-a (višegodišnjeg financijskog okvira), utvrđena na 1 074,3 milijarde eura u cijenama iz 2018., na 1 085,3 milijarde eura.

4 milijarde eura financirat će se preraspodjelom sredstava i razlikama u okviru VFO-a.

Osim toga, 1 milijarda eura izdvojit će se za rješavanje svih budućih potreba i kriza, a mogla bi se dodati i ključnim programima.

Pregovarači su se složili i s načelom da srednjoročni do dugoročni troškovi otplate duga iz fonda za oporavak ne bi trebali biti na štetu dobro uhodanih investicijskih programa u VFO-u niti bi trebali rezultirati mnogo većim doprinosima država članica koji se temelje na BND-u. Pregovarači Parlamenta stoga su izradili plan za uvođenje novih vlastitih sredstava koja će se tijekom sljedećih sedam godina uključiti u proračun EU-a.

Taj plan dio je „Međuinstitucionalnog sporazuma”, pravno obvezujućeg teksta. Osim doprinosa danog od 2021., na temelju količine nereciklirane plastike u zemlji, plan uključuje vlastita sredstva koja se temelje na ETS-u (sustav trgovanja emisijama) (od 2023., možda povezana s mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika). Uključuje i digitalni namet (od 2023.) i vlastita sredstva koja se temelje na porezu na financijske transakcije te financijski doprinos koji korporativni sektor mora dati novoj zajedničkoj osnovici poreza na dobit (od 2026.).

Kad je riječ o rashodima fondova EU-a za sljedeću generaciju, Parlament je osigurao redovite sastanke triju institucija kako bi se ocijenila primjena sredstava stavljenih na raspolaganje na pravnoj osnovi iz članka 122. Ta iznimna sredstva, izvan redovnog proračuna za ponovno pokretanje gospodarstva na koje pandemija snažno utječe, potrošit će se na transparentan način, a Parlament će zajedno s Vijećem provjeriti svako odstupanje od prethodno dogovorenih planova.

Instrument za oporavak (Next Generation EU) temelji se na članku Ugovora o EU-u (članak 122. UFEU-a) kojim se za Europski parlament ne predviđa nikakva uloga. Pregovarači EP-a stoga su inzistirali i izborili novi postupak kojim se uspostavlja „konstruktivni dijalog” između Parlamenta i Vijeća. Nakon što Komisija procijeni utjecaj svakog predloženog novog pravnog akta na proračun na temelju članka 122., započet će dijalog između Parlamenta i Vijeća.

Poboljšat će se praćenje izvršenja poračuna kako bi se osiguralo da se najmanje 30 % ukupnog iznosa proračuna Europske unije i rashoda EU-a sljedeće generacije namijeni ciljevima zaštite klime te da će 7,5 % godišnjih rashoda biti namijenjeno ciljevima biološke raznolikosti od 2024., a 10 % od 2026. godine nadalje.

Rodna ravnopravnost i rodno osviještena politika sada će biti prioritet i u VFO-u, kroz temeljitu procjenu utjecaja na rodnu ravnopravnost i praćenje programa.

Vijeće EU-a mora službeno odobriti uredbu o VFO-u i međuinstitucijski sporazum, nakon čega će biti objavljeni u Službenome listu i stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Više pojedinosti


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: