Održivija opskrba sirovinama

Akcijski plan za kritične sirovine

0 Flares 0 Flares ×

Brixelless, 5. rujna 2020. – Europska komisija predstavila je Akcijski plan za kritične sirovine, popis kritičnih sirovina iz 2020. i prognostičku studiju o sirovinama kritičnima za strateške tehnologije i sektore iz perspektive 2030. i 2050.

U Akcijskom planu razmatraju se sadašnji i budući izazovi te predlažu mjere za smanjenje ovisnosti Europe o trećim zemljama, diversifikaciju opskrbe iz primarnih i sekundarnih izvora te povećanje učinkovitosti upotrebe resursa i kružnosti uz promicanje odgovorne nabave diljem svijeta.

Time će se potaknuti prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo te povećati otpornost i otvorena strateška autonomija Europe u ključnim tehnologijama.

Popis kritičnih sirovina ažuriran je kako bi, s obzirom na njihovu primjenu u industriji, odražavao promjene u njihovoj važnosti za gospodarstvo te izazove u opskrbi. Sadržava 30 kritičnih sirovina. Prvi je puta na njemu i litij, koji je ključan za prelazak na e-mobilnost.

Europi će samo za baterije za električne automobile i skladištenje energije trebati do 18 puta više litija do 2030. godine, odnosno 60 puta više do 2050. godine.

Ciljevi Akcijskog plana:

* razvoj pouzdanih vrijednosnih lanaca za industrijske sustave u EU-u
* smanjivanje ovisnosti o primarnim kritičnim sirovinama kružnom upotrebom resursa, održivim proizvodima i inovacijama
* jačanje domaće nabave sirovina u EU-u
* diversifikacija nabave iz trećih zemalja i uklanjanje poremećaja u međunarodnoj trgovini uz potpuno poštovanje međunarodnih obveza EU-a.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili, treba provesti deset konkretnih mjera. Prvo, Komisija će u slijedećim tjednima osnovati europski savez za sirovine. U njemu će se okupiti svi relevantni dionici, a naglasak će biti na najhitnijim potrebama, to jest povećavanju pouzdanosti opskrbe EU-a u vrijednosnom lancu za rijetke zemne elemente i magnete jer je to od vitalne važnosti za većinu industrijskih sustava u EU-u, primjerice obnovljive izvore energije, obranu i svemir. Savez se može s vremenom širiti kako bi se odgovorilo na potrebe za drugim kritičnim sirovinama i običnim metalima.

Kako bi se bolje iskoristili domaći resursi, Komisija će s državama članicama i regijama surađivati na utvrđivanju projekata rudarenja i prerade u EU-u koji mogu postati operativni do 2025. Poseban naglasak stavit će se na regije u kojima se iskapa ugljen i druge regije u tranziciji, a posebna pozornost pridati stručnosti i vještinama relevantnima za rudarstvo, vađenje i preradu sirovina.

Komisija će promicati upotrebu svojeg programa za promatranje Zemlje, Copernicus, u cilju poboljšanja istraživanja ležišta resursa, praćenja operacija i djelovanja za zaštitu okoliša nakon zatvaranja. Iz programa Obzor Europa podupirat će se istraživanja i inovacije, posebno u području novih rudarskih i prerađivačkih tehnologija, zamjene i recikliranja.

U skladu s europskim zelenim planom, pitanje kružnosti i održivosti vrijednosnog lanca sirovina rješavat će se drugim mjerama. Komisija će do kraja 2021. razviti kriterije održivog financiranja za rudarske i ekstraktivne sektore. Mapirat će i potencijal sekundarnih kritičnih sirovina iz zaliha EU-a i otpada kako bi se utvrdili održivi projekti oporabe do 2022.

Komisija će razvijati strateška međunarodna partnerstva kako bi osigurala opskrbu kritičnim sirovinama kojih u Europi nema. Pilot-partnerstva s Kanadom, zainteresiranim zemljama u Africi i susjedstvu EU-a počet će 2021. Na tim i drugim forumima međunarodne suradnje Komisija će promicati održive i odgovorne rudarske prakse i transparentnost.

Inicijativa sadržava strategiju za smanjivanje ovisnosti o sirovinama koje nisu energenti; diversificiranjem izvora primarnih sirovina iz trećih zemalja i poticanjem iskorištavanja domaćih izvora i sekundarnih sirovina, uključujući učinkovitiju upotrebu resursa i kružno gospodarstvo, štite se industrijski vrijednosni lanci i dobrobit društva.

U europskom zelenom planu i novoj industrijskoj strategiji EU-a potvrđuje se da je pristup resursima strateški važno sigurnosno pitanje za uspjeh zelene i digitalne tranzicije. U krizi uzrokovanoj koronavirusom u mnogim dijelovima svijeta kritički se preispituje organizacija opskrbnih lanaca, posebno kad je riječ o javnoj sigurnosti i strateškim sektorima.

U predloženom Komisijinom planu oporavka naglasak se stavlja na veću ekološku prihvatljivost, veću primjenu digitalne tehnologije i smanjivanje osjetljivosti na poremećaje. Stoga bi Europa trebala nastojati postići otvorenu stratešku autonomiju i diversificirati opskrbu sirovinama.


 

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: