Ograničenja, barijere, regulativa…

Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?

0 Flares 0 Flares ×
Istraživanje je predstavljeno u Hrvatskom novinarskom domu u organizaciji Hrvatske udruga banaka i Hrvatske udruge poslodavaca, pokrovitelja medijske promocije projekta. Nositelj istraživanja je CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo. Foto: HUB

7. lipnja 2022. – Hrvatska već dvadeset godina sudjeluje u izradi izvještaja o globalnom poduzetništvu – Global Entrepreneurship Monitor, koje nastaje najvećim svjetskim istraživanjem poslovnih aktivnosti poduzetnika. Istraživanje je inicijalno, 1999. godine, provedeno u deset najrazvijenijih zemalja svijeta, koje su željele utvrditi o čemu ovisi poduzetnička aktivnost u pojedinoj zemlji, zašto postoje razlike među zemljama i što vlade mogu učiniti u izgradnji poduzetničke okoline koja djeluje stimulirajuće na poduzetničku aktivnost pojedinaca.

Tijekom 2021. godine u istraživanju je sudjelovalo 50 zemalja, u Europi 23, a u Europskoj uniji 18 zemalja.

Najvažniji je zaključak, što se tiče naše zemlje – poduzetnička okolina u Hrvatskoj je još uvijek više ograničavajuća nego stimulirajuća. Prema ocjenama stručnjaka samo dvije komponente (raspoloživost i kvaliteta fizičke infrastrukture – telekomunikacijska i prometna, te dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetničku aktivnost.

Komponente koje ograničavaju poduzetničku okolinu su vladine politike prema regulatornom okviru, prisutnost značajnih barijera ulaska na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

Hrvatska je iznad prosjeka EU u svim promatranim godinama po uočenim prilikama, namjerama i uvjerenosti u vlastite sposobnosti za pokretanje poslovnog pothvata.

Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika istraživanja, u slijedećih šest mjeseci, u promatranom razdoblju ima vrlo izražen V oblik: pad u 2020. godini na 47,2% (s 55,7% u 2019.) i rast na 58,3% u 2021. Istovremeno, Hrvatska je iznad prosjeka EU u svim promatranim godinama po uočenim prilikama, namjerama i uvjerenosti u vlastite sposobnosti za pokretanje poslovnog pothvata. Ovako velika razlika između Hrvatske i EU prosjeka o namjerama pokretanja poslovnog pothvata, upućuje da je samozapošljavanje češći izbor u Hrvatskoj zbog ograničenih drugih opcija zapošljavanja.

Društvene vrijednosti o poduzetništvu u Hrvatskoj još uvijek su u pravilu ispod prosječnih ocjena ispitanika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju. Oko 60% ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, što je u skladu s činjenicom da je Hrvatska u vrhu EU zemalja po iskazanim namjerama pokretanja poslovnog pothvata. Međutim, ovako optimistični pristup poduzetničkoj karijeri ugrožen je izuzetno niskom percepcijom o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu. U 2021. godini (kao i u 2020.) Hrvatska je zadnja od EU zemalja uključenih u GEM istraživanje po stavu o društvenom statusu uspješnih poduzetnika (sa oko 15 postotnih poena zaostajanja od EU prosjeka).

Najnovije istraživanje „Global Entrepreneurship Monitor (GEM)“ za Hrvatsku: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?“, danas je predstavljeno u Hrvatskom novinarskom domu u organizaciji Hrvatske udruga banaka i Hrvatske udruge poslodavaca, pokrovitelja medijske promocije projekta. Nositelj istraživanja je CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo.

Istraživački tim kao i proteklih godina čini grupa istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof.dr. Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof.dr.sc. Nataša Šarlija, prof.dr.sc. Sanja Pfeifer i prof.dr.sc. Sunčica Oberman Peterka.

Poduzetnička aktivnost Hrvatske mjerena kroz ukupnu ranu aktivnost – TEA indeks (poslovni pothvati do 42 mjeseca starosti) i aktivnost ‘odraslih’ poduzetnika (poslovni pothvati stariji od 42 mjeseca aktivnosti) ima stabilne ali različite tendencije promjena u odnosu na prosjek EU zemalja – iznadprosječno učešće rane poduzetničke aktivnosti i ispodprosječno učešće ‘odraslih’ poduzeća. U 2021. godini s 12,4% novih poslovnih pothvata Hrvatska je iznad prosjeka (8,4%) EU zemalja uključenih u GEM istraživanje.

Kontinuirani rast novopokrenutih poslovnih pothvata pokazuju samo dvije regije (Istra, Primorje i Gorski Kotar, te Sjeverna Hrvatska)

Vitalnost poduzetničke strukture ovisi o intenzitetu ulaska u poduzetničku aktivnost, o izlasku iz poduzetničke aktivnosti i učešću rastućih podzeća. I u 2021. godini, najčešći razlog izlaska iz poslovne aktivnosti je neprofi tabilnost (20,5%, u odnosu na sve razloge izlaska), ali se na drugom mjestu pojavio razlog izlaska zbog uočene nove prilike (15.1% i po tome je Hrvatska značajnije iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju (10,1%).

Poduzetnička demografija pokazuje relativno stabilne odnose u distribuciji poduzetničke aktivnosti i po rodnosti i po dobi. Hrvatska je još uvijek značajnije ‘muška’ zemlja po poduzetničkoj aktivnosti (1,7 omjer muških i ženskih novopokrenutih poslovnih pothvata), na razini prosjeka EU zemalja (1,5) koje su u 2021. godini sudjelovale u GEM istraživanju. Razlozi rodne neuravnoteženosti u poduzetničkoj aktivnosti najčešće su rezultat organizacije obiteljskog života (briga o djeci i briga o starijim članovima obitelji uglavnom je na ženi) i kulturološkog konteksta.

Razlike u regionalnoj rasprostranjenosti poduzetničke aktivnosti su stabilne, ali su se u razdoblju 2019.-2021. pojavili određeni obrasci promjena u intenzitetu poduzetničkih aktivnosti po regijama. Kontinuirani rast novopokrenutih poslovnih pothvata pokazuju samo dvije regije (Istra, Primorje i Gorski Kotar, te Sjeverna Hrvatska), usprkos pandemiji COVID-19. Iako je Lika i Banovina i dalje regija s najnižom poduzetničkom aktivnosti, ostvaren rast novopokrenutih poslovnih pothvata u 2020. i 2021. godini praćen je kao i prije s najmanje onih koji vide priliku u svojoj sredini, a najčešći razlog za ulazak u poduzetničku aktivnost je nužda (‘zaraditi za život’).

U Hrvatskoj, poduzetnici s ranom poduzetničkom aktivnosti (TEA) češće nego ‘odrasli’ poduzetnici smatraju da je zdravstvena kriza (COVID-19) otvorila nove prilike (32,7% vs. 25,7%). Poduzetnici u Irskoj (obje skupine anketiranih poduzetnika) dvostruko češće nego u Hrvatskoj vide takve prilike (TEA poduzetnici 60,5%, ‘odrasli’ poduzetnici 52,6%).

U 2021. godini, GEM istraživanje po prvi puta prati osvještenost poduzetnika o UN ciljevima održivog razvoja i u kojoj mjeri vode računa o društvenom i okolišnom utjecaju svojih poslovnih pothvata.

Panel raspravu „Unutarnje poduzetništvo u korporacijama tijekom restrukturiranja globalnog gospodarstva“, moderirao je Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike. Sudjelovali su: Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja; Ivan Jelušić, operativni direktor i suosnivač Orqa-e; Zoran Miliša, stručnjak za energetiku i vlasnik Zrno Zdravlja; Zvonimir Šiljković, voditelj globalne nabave izravnih materijala TEVA-e. Foto: HUB

U 2021. godini, GEM istraživanje po prvi puta prati osvještenost poduzetnika o UN ciljevima održivog razvoja i u kojoj mjeri vode računa o društvenom i okolišnom utjecaju svojih poslovnih pothvata. Obje kategorije poduzetnika (TEA i ‘odrasli’) izrazile su osvještenost o UN ciljevima održivog razvoja iznad prosjeka poduzetnika u EU zemljama koje su sudjelovale u GEM istraživanju, ali i opredijeljenost da o budućnosti svog poslovnog pothvata razmišljaju imajući u vidu implikacije na dobrobit društva i okoliša. Visoko učešće anketiranih poduzetnika sa stavom da su društveni / okolišni razlozi važniji od profita nije u potpunosti praćeno i ocjenama (u skali 0-10) koje o tome imaju intervjuirani eksperti (5,26) u odnosu na prosjek EU zemalja (5,51).

Nakon dvadeset godina u Hrvatskoj su prepoznatljivi trendovi jačanja rane poduzetničke aktivnosti, još uvijek prisutan niski motivacijski indeks (više ljudi koji pokreću poslovni pothvat zbog nužde nego u grupi EU zemalja), niska gustoća ‘odraslih’ poduzeća (57% od prosjeka EU zemalja), ali i stabilni pokazatelj o visokoj poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika (u prvih pet EU zemalja). Istovremeno, kvalitetu poduzetničke okoline trajno ograničavaju vladine politike prema regulativi, nedostatna suradnja istraživačkog i poslovnog sektora, te nedovoljan doprinos obrazovanja u jačanju poduzetničkih kompetencija mladih.

Za promjenu stanja ključne su usklađene, istovremene i konzistentne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), obrazovne institucije (kroz omogućavanje svima da u procesu obrazovanja izgrade svoje poduzetničke kompetencije), poslovni, istraživački i financijski sektor (kroz jačanje konkurentnosti temeljene na inovativnosti) i pojedinci (koji će pokretati poslovne pothvate zbog prepoznatih prilika, a ne zbog nužde).

Za promjene je potreban dogovor i suradnja u implementaciji dogovorenog i javno praćenje izvršenja – perspektiva Europskog semestra i Nacionalni plan oporavka i otpornosti okosnica su utvrđivanja odgovornosti na institucionalnoj razini.


O GEM istraživanju:
Global Entrepreneurship Monitor (GEM) najveće je svjetsko istraživanje poduzetništva pokrenuto 1999. godine, od deset najrazvijenijih zemalja, koje su željele utvrditi o čemu ovisi poduzetnička aktivnost u zemlji, zašto postoje razlike među zemljama i što vlade mogu učiniti u izgradnji poduzetničke okoline koja djeluje stimulirajuće na poduzetničku aktivnost pojedinaca. U 2021. godini u istraživanju je sudjelovalo 50 zemalja, u Europi 23, a u Europskoj uniji 18 zemalja. Ovim izvješćem obilježava se dvadeset godina sudjelovanje Hrvatske u GEM istraživanju (od 2002. godine) što omogućava uočavanje trendova i obrazaca poduzetničke aktivnosti. Longitudinalne i međunarodne usporedbe (s grupama zemalja kojima Hrvatska pripada i s kojima se uspoređuje: EU i zemlje s visokom razinom bruto domaćeg dohotka po stavnovniku) omogućene su korištenjem standardiziranih indikatora izračunatih iz podataka prikupljenih istim istraživačkim alatima u skladu s teorijski utemeljenim konceptualnim okvirom.


U Hrvatskoj, uzorak je u svim godinama bio 2000 odraslih ispitanika, pa tako i u 2021. godini, što znači da je od uključivanja Hrvatske u GEM istraživanje do sada (od 2002. do 2021. godine) slučajnim izborom bilo obuhvaćeno 40.000 osoba. Neke zemlje opredjeljuju se za veće uzorke ispitanika zbog želje za utvrđivanjem razlika u poduzetničkoj aktivnosti unutar zemlje i djelotvornijim oblikovanjem politika ciljanih na jačanje poduzetničke aktivnosti u dijelovima zemlje koja su razvojno deprivirana. Na primjer u 2021. godini, kao i u prijašnjim godinama, veličine uzorka su u Švedskoj 3.746, u Poljskoj 8.000, a u Španjolskoj čak 31.785 osoba. U Hrvatskoj se rezultati GEM istraživanja uvijek interpretiraju u vremenskom kontekstu koji je duži od jedne godine (najčešće trogodišnje razdoblje), radi uočavanja promjena. Na taj način se potvrđuje ili opovrgava stabilnost uočenih tendencija i obrazaca poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj, te identificiraju kritična područja koja zahtijevaju intervencije od razine pojedinca do institucija. U ovom izvješću prezentiraju se rezultati istraživanja u 2021. godini u usporedbi s rezultatima iz 2019. i 2020. godine.


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d bloggers like this: