Perspektive europske tehnološke scene
Digitalna ekonomija u Europi, u posljednje vrijeme, razvija se izuzetno brzo
Ukupna ulaganja u tehnološki sektor u Europi 2017. godine, iznosila su nešto više od 25 milijardi eura
Najnoviji statistički i analitički podaci iz nekoliko aktualnih izvještaja i izvora, pokazuju da se u europskom tehno sektoru u posljednje vrijeme događaju velike promjene. Zaključak je – digitalna ekonomija u Europi, u posljednje vrijeme, razvija se izuzetno brzo. Stvara se sve veći broj tehnoloških tvrtki, među kojima ima sve više onih koje sa svojim proizvodima i uslugama dosežu globalnu popularnost, unatoč tome što mnoge od tih europskih-globalnih kompanija imaju vrlo različite poslovne modele i pristupe tržištima.
Istraživanje o trendovima i perspektivama europske tehnološke scene napravljeno je zajedničkom suradnjom Europske komisije, financijskog fonda Axon i portala Tech.eu. Objavljen je krajem travnja, a ovdje ćemo navesti nekoliko najzanimljivijih podataka.
Ukupna ulaganja u tehnološki sektor u Europi, prošle, 2017. godine, iznosila su nešto više od 25 milijardi eura. To nije ni blizu ukupnim ulaganjima u tehno sektor u Sjedinjenim Državama ili u Aziji, no ulaganja u Europi su, iz godine u godinu (2017. u odnosu na 2016.), porasla za fantastičnih 52 posto! Taj rast još je izraženiji kada se usporedi s ulaganjima u drugim gospodarskim sektorima.
Broj pojedinačnih ulaganja neznatno je manji nego prethodne godine, no to pokazuje da je prosječna veličina ulaganja u europski tehno sektor bitno porasla u odnosu na godinu dana ranije.
Kad gledamo europske zemlje pojedinačno, Francuska dosta odskače od ostalih država, sa 722 nova tehno ulaganja, a u Ujedinjenom Kraljevstvu je uloženo najviše, preko sedam milijardi eura (u 589 projekata). Čak šest startupa iz te zemlje privuklo je više od 200 milijuna eura ulaganja, pojedinačno. U Njemačkoj je u startup tvrtke tijekom prošle godine uloženo četiri milijarde eura.
Kad se rast ulaganja u tehno sektor u Europu promotri u nešto duljem razdoblju, od šest godina – od 2012. do početka ove godine – vidimo da su ulaganja tijekom prošle godine rasla doista dramatično: od 4,3 milijarde prije šest godina do 25 milijardi eura prošle godine.
Istraživanje dalje dijeli europski tehno sektor na ekosustave koji su razvijeni i ekosustave u razvoju. Primjerice, Švicarska, Španjolska, Nizozemska, Finska, Irska, Rusija, Estonija, Norveška, Poljska i Danska spadaju u zemlje koje imaju razvijene tehnološke eko sustave. Zanimljivo je da se na tom popisu zemalja s respektabilnom količinom ulaganja nalazi nekoliko zemalja koje su brojem stanovnika slične Hrvatskoj.
Kad se pogleda rast ulaganja u tehno sektor promatran po glavi stanovnika, tijekom prethodne četiri godine – od 2014. do kraja 2017. – vidimo da prednjači Švedska, zemlja s deset milijuna stanovnika i s 485 eura po stanovniku. Posljednja je Češka, s četiri eura po glavi tehno ulaganja. Rangu Švedske znatno je doprinijela prva javna ponuda dionica tvrtke Spotfy, a da je izvještaj rađen samo mjesec dana kasnije taj popis bi izgledao drukčije jer je u travnju češka antivirusna tvrtka Avast napravila svoju prvu javnu ponudu dionica, a to bi tu zemlju znatno podiglo na toj ljestvici.
To je ilustracija kako samo jedno veće ulaganje može utjecati na statistiku kad je tehno sektor u pitanju – raspon ulaganja od prve do posljednje zemlje na popisu po glavi stanovnika je stotinu puta. Po visini tehno ulaganja po glavi stanovnika dalje slijede Estonija, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka.
Godišnji izvještaj fonda Atomico tvrdi da broj talentiranih ljudi koji doprinose tehnološkom sektoru u Europi snažno raste – zahvaljujući, prije svega dobrom visokom obrazovanju u zemljama Starog kontinenta. Europa danas ima više programera nego Amerika, no nisu koncentrirani u zonama kao što su Silicijska dolina ili New York. Na našem kontinentu, svaki grad s većim sveučilištem ima znatniju koncentraciju tehno stručnjaka, inženjera i programera.
Kad se gleda broj događaja povezanih s tehnološkom industrijom, prednjače Budimpešta i Dublin zatim slijede Istanbul i Beč – uz, naravno, London, Pariz i Stockholm. Važan segment tehno sektora u Europi je tzv. fintech sektor. Tvrtka TransferWise je perjanica tog segmenta.
Neki od uspješnijih europskih tehno startupa ie slovenska tvttka Outfit7 koja je prošle godine prodana Kinezima za milijardu eura i predstavlja prvi „unicorn“ nastao u nekoj od zemalja Jugoistočne Europe. Ta ekipa krenula je s lokalnom tražilicom, Najdi.si, koju je prodala Slovenskom telekomu, a onda je s tim novcem financirala svojih pet slijedećih poduzetničkih pothvata, nakon kojih su napravili tu super-uspješnu igru za mobitele. Od 25 danas najimućnijih Slovenaca, osam ih radi za tu kompaniju.
Od startupa iz regije ističe se još i igra Top Eleven tvrtke Nordeus iz Srbije te mađarska aplikacija Prezi (alat za izradu prezentacija, domišljatiji od PowerPointa). Do sada najuspješniji hrvatski proizvod je aplikacija Photomath. Program za mobitele koji pomaže u rješavanju matematičkih jednadžbi. Aplikacija Photomath je u nekoliko navrata bila prva na Appleovoj ljestvici edukativnog softvera. Ima više od trideset milijuna korisnika diljem svijeta. Tvrtka koja je razvija, Microblink, nedavno je dobila pet milijuna dolara ulaganja za dalji razvoj i monetizaciju tog softvera.
