Plan za energetsku preobrazbu Europe

REPowerEU, 210 milijardi eura

0 Flares 0 Flares ×
Pogled na vjetrogeneratore u mjestu Ottange, na sjeveroistoku Francuske. Foto: Jean-Christophe Verhagen / EU

19. svibnja 2022. – Europska komisija predstavila je jučer plan REPowerEU, odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu.

Cilj: prekinuti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima, koja europske porezne obveznike stoje gotovo 100 milijardi eura na godinu i bolje se opremiti za borbu protiv posljedica klimatskih promjena.

Mjere kojima će se to postići su štednja, diversifikacija opskrbe i uvođenje energije iz obnovljivih izvora.

Ciljane izmjene u Mehanizmu za oporavak i otpornost (RRF) temelj su plana REPowerEU jer se njime potiče koordinirano planiranje i financiranje prekogranične i nacionalnih infrastruktura te energetskih projekata i reformi.

Energetska neovisnost postići će se istodobnom štednjom, diversifikacijom opskrbe i uvođenjem energije iz obnovljivih izvora

Štednja energije najbrži je i najjeftiniji način za rješavanje aktualne energetske krize. Stoga je Komisija objavila i „Komunikaciju EU-a o štednji energije” u kojoj govori o kratkoročnim promjenama ponašanja kojima bi se potražnja za plinom i naftom mogla smanjiti za pet posto te potiče države članice da komunikacijske kampanje usmjere na kućanstva i industriju. Državama članicama predlaže i primjenu fiskalnih mjera za poticanje štednje energije, npr. snižavanje stope PDV-a na energetski učinkovite sustave grijanja, toplinsku izolaciju zgrada i uređaje i proizvode.

Komisija je utvrdila i izvanredne mjere za slučaj ozbiljnog poremećaja u opskrbi, a izdat će i smjernice o kriterijima za određivanje prioriteta za potrošače i omogućiti pripremu koordiniranog plana smanjenja potražnje na razini EU-a.

Države članice bi trebale uspostaviti posebna područja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, sa skraćenim i pojednostavnjenim postupkom izdavanja dozvola, u područjima s manjim rizicima za okoliš.

Diversifikacija opskrbe drugi je alat kojim će se porvesti energetska preobrazba Europe. Palnira se zajednička nabava ukapljenog prirodnog plina i vodika, optimizacija upotrebe infrastrukture i koordinacija komunikacije s dobavljačimaa. Kao sljedeći korak, s istom ambicijom kao i kod zajedničkog programa nabave cjepiva, Komisija će razmotriti uspostavu „zajedničkog mehanizma nabave” koji će pregovarati i ugovarati kupnju plina u ime država članica sudionica. Komisija će razmotriti i zakonodavne mjere kojima bi se od država članica zahtijevalo da s vremenom diversificiraju opskrbu plinom. Ta će platforma omogućiti i zajedničku nabavu vodika iz obnovljivih izvora.

Ilustracija: Punjač za električne automobile. Foto: Christian Creutz / EU

U skladu sa strategijom Global Gateway prioriteti su globalna zelena i pravedna energetska tranzicija EU-a, povećanje ušteda energije i energetske učinkovitosti radi smanjena pritiska na cijene, jačanje razvoja u području energije iz obnovljivih izvora i vodika te jačanje energetske diplomacije. Glavni koridori za vodik bit će sagrađeni u Sredozemnom i Sjevernom moru.

Brže uvođenje energije iz obnovljivih izvora treći je alat ostvarenje energetske neovisnosti Europe. Komisija predlaže povećanje glavnog cilja za 2030. za obnovljive izvore energije s 40 % na 45 % u okviru paketa „Spremni za 55 %”. Takvim ukupnim povećanjem cilja stvorit će se okvir za druge inicijative, među kojima su: namjenska strategija EU-a za solarnu energiju, inicijativa Solarni krovovi, udvostručenje stope korištenja toplinskih pumpi i mjere za integraciju geotermalne i solarne toplinske energije u modernizirane regionalne i komunalne sustave grijanja.

Za ostvarenje ciljeva plana REPowerEU potrebna su do 2027. dodatna ulaganja od 210 milijardi eura. To je akontacija za neovisnost i sigurnost.

Države članice bi trebale uspostaviti posebna područja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, sa skraćenim i pojednostavnjenim postupkom izdavanja dozvola, u područjima s manjim rizicima za okoliš. Da bi ubrzala identifikaciju takvih područja, Komisija na raspolaganje stavlja svoje podatke o ekološki osjetljivim područjima kao dio svojeg digitalnog alata za mapiranje za geografske podatke povezane s energijom, industrijom i infrastrukturom.

Postavljanje cilja domaće proizvodnje 10 milijuna tona vodika iz obnovljivih izvora te uvoza daljnjih 10 milijuna tona, do 2030., kako bi se u industrijama i prometnim sektorima koje je teško dekarbonizirati zamijenili prirodni plin, ugljen i nafta. Suzakonodavci bi trebali postići dogovor o povećanju podciljeva za određene sektore da bi se brže ojačalo tržište vodika.

Kako bi proizvodnja sigurno vodila do neto dekarbonizacije, Komisija objavljuje i dva delegirana akta o definiciji i proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora. Da bi se ubrzali projekti u području vodika, za istraživanja je izdvojeno dodatnih 200 milijuna eura, a Komisija se obvezala do ljeta dovršiti procjenu prvih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa.

Akcijskim planom za biometan utvrđeni su instrumenti, uključujući novi industrijski savez za biometan, i financijski poticaji da bi se do 2030. proizvodnja povećala na 35 milijardi m3, među ostalim u okviru zajedničke poljoprivredne politike.

Zamjenom ugljena, nafte i prirodnog plina u industrijskim procesima smanjit će se emisije stakleničkih plinova i ojačati sigurnost i konkurentnost. Štednjom energije, energetskom učinkovitošću, zamjenom goriva, elektrifikacijom i pojačanim uvođenjem korištenja vodika iz obnovljivih izvora, bioplina i biometana u industriji moglo bi se do 2030. uštedjeti do 35 milijardi m3 prirodnog plina, dodatno uz uštede iz prijedloga „Spremni za 55 %”.

Komisija će uvesti ugovore za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik kako bi potaknula uvođenje zelenog vodika u industriji i namjensko financiranje plana REPowerEU u okviru Inovacijskog fonda, koristeći prihode od trgovine emisijama kako bi poduprla oslobađanje od ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.

Komisija daje i smjernice o sporazumima o energiji iz obnovljivih izvora i kupnji električne energije, a u suradnji s Europskom investicijskom bankom osigurat će tehnički savjetodavni instrument.

Kako bi se zadržao ili ponovno stekao vodeći položaj u području tehnologije i industrije u područjima kao što su solarna energija i vodik te kako bi se pružila potpora radnoj snazi, Komisija predlaže osnivanje Saveza EU-a za solarnu industriju i opsežnog partnerstva za vještine.

Kako bi se povećale uštede energije i učinkovitost u prometnom sektoru te ubrzao prijelaz na vozila s nultom stopom emisija, Komisija će predstaviti paket mjera za ekologizaciju prijevoza tereta, s ciljem bitnog povećanja energetske učinkovitosti u tom sektoru, te razmotriti zakonodavnu inicijativu da se poveća udio vozila bez emisija u javnim i korporativnim voznim parkovima. Komunikacija EU-a o štednji energije sadržava i brojne preporuke gradovima, regijama i nacionalnim tijelima kako učinkovito doprinijeti zamjeni fosilnih goriva u prometnom sektoru.

Solarni park pokraj grada Dessela, u Belgiji (detalj). Foto: Christophe Licoppe / EU

Za ostvarenje ciljeva plana REPowerEU potrebna su do 2027. dodatna ulaganja od 210 milijardi eura. To je akontacija za neovisnost i sigurnost. Smanjenjem uvoza ruskih fosilnih goriva možemo i uštedjeti gotovo 100 milijardi eura na godinu. Ta su ulaganja nužna i u privatnom i u javnom sektoru, na nacionalnoj i prekograničnoj razini te na razini EU-a.

Za potporu planu REPowerEU već je dostupno 225 milijardi eura u zajmovima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Komisija je danas donijela propis i smjernice za države članice o tome kako izmijeniti i dopuniti svoje planove za oporavak i otpornost u kontekstu plana REPowerEU.

Osim toga, Komisija predlaže da se financijska omotnica Mehanizma za oporavak i otpornost poveća za 20 milijardi eura bespovratnih sredstava od prodaje emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama koje se trenutačno drže u rezervi za stabilnost tržišta, i koje bi bile prodane na dražbi, na takav način da se ne narušava tržište. Kao takav, sustav za trgovanje emisijama smanjuje emisije i upotrebu fosilnih goriva, a prikuplja i potrebna sredstva za postizanje energetske neovisnosti.

Aktualnim VFO-om već je predviđeno da se u okviru kohezijske politike podupiru projekti dekarbonizacije i zelene tranzicije sredstvima u iznosu do 100 milijardi eura i to ulaganjem u obnovljivu energiju, vodik i infrastrukturu. Još 26,9 milijardi eura iz kohezijskih fondova moglo bi se staviti na raspolaganje dobrovoljnim prijenosima u Mehanizam za oporavak i otpornost. I iz zajedničke poljoprivredne politike dobrovoljnim prijenosima u Mehanizam za oporavak i otpornost na raspolaganje je stavljeno još 7,5 milijardi eura. Komisija će ove jeseni udvostručiti (na oko tri milijarde eura) sredstva dostupna za Poziv na podnošenje prijedloga za velike projekte u okviru Inovacijskog fonda za 2022.

Transeuropske energetske mreže (TEN-E) pridonijele su stvaranju otporne i međusobno povezane plinske infrastrukture EU-a. Ograničena dodatna plinska infrastruktura, a procjenjuje se da za nju treba oko 10 milijardi eura ulaganja, nužna je dopuna postojećeg popisa projekata od zajedničkog interesa da bi se u potpunosti nadoknadio budući gubitak uvoza ruskog plina.

Potrebe koje se odnose na zamjenu goriva u sljedećem desetljeću mogu se zadovoljiti bez ovisnosti o fosilnim gorivima, stvaranja neupotrebljive imovine ili ugrožavanja klimatskih ambicija.

Za prilagodbu elektroenergetske mreže budućim potrebama bit će nužno ubrzati projekte od zajedničkog interesa u području električne energije. Tomu će pridonijeti Instrument za povezivanje Europe, a Komisija danas objavljuje novi poziv na podnošenje prijedloga s proračunom od 800 milijuna eura, a idući će objaviti početkom 2023.

Više pojedinosti.


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d bloggers like this: