Porezi, doprinosi i razni interesi…
Ne baš kratka, ali vrlo instruktivna povijest poreznih rasterećenja u Hrvatskoj
Ne baš kratka, ali vrlo instruktivna povijest poreznih rasterećenja u Hrvatskoj, u razdoblju svih Vlada nakon Račanove može se pročitati u tekstu Milan Deskara-Škrbića na portalu Ideje.hr
Tekst se temelji na znanstvenom radu M. Deskar-Škrbić, M.; Raos, V. (2018): Karakter fiskalne politike i politička ekonomija fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj u poslijekriznom razdoblju objavljenom u nedavno objavljenoj e-knjizi Blažić, H.; Grdinić, M. (2018.) (ur.): Tax Policy and Fiscal Consolidation in Croatia; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.
Rad detaljno analizira rezultate fiskalne politike vlada od Sanadera i Kosor do Plenkovića i objašnjava kako je Milanoviću uspjelo provesti najsnažniju konsolidaciju i omogućiti početak poreznog rasterećenja. Tko je u cijelom tom procesu gubio, a tko se provlačio i s kojom vladom?
Autor tvrdi: prvo porezno rasterećenje je provedeno u mandatu ministra financija Lalovca, a ministar financija Marić je nastavio te pristupio i nešto širim izmjenama u poreznom sustavu (koje ne bi trebalo zvati reformama).
S druge strane, proračun opće konsolidirane države je sada u suficitu, javni dug se počeo ubrzano smanjivati, kamatni troškovi su sniženi te su potrebe za financiranjem države manje, što je značajno povećalo fiskalni prostor u Hrvatskoj, pa ne čudi da ga sada sve interesne skupine (u polit-ekonomskom smislu) pokušavaju iskoristiti, bilo kroz pritiske na porezno rasterećenje, bilo kroz pritiske na povećanje potrošnje.
U takvoj je situaciji vrijedno podsjetiti kako je i kada taj fiskalni prostor nastao. Kako se u samo nekoliko godina rasprava pomaknula od katastrofičnih najava bankrota države do poziva na još jače snižavanje svih oblika poreza i ostalih nameta? Koja je vlada u poslije-kriznom razdoblju zapravo stabilizirala javne financije u Hrvatskoj i kako?
Pročitajte u opsežnoj analizi na portalu Ideje.hr
