Porezna politika u post-pandemijskom razdoblju

Konferencija Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i tvrtke Deloitte

0 Flares 0 Flares ×

Zagreb, 29. siječnja 2021. – Danas je u Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera i preporuka, održana četvrta po redu Porezna konferencija: Porezna politika u post-pandemijskom razdoblju. Događaj je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva financija, a zajednički su organizirali Ekonomski fakultet – Zagreb i tvrtka Deloitte.

Konferencija je održana u hibridnom formatu uz ograničen broj sudionika (govornika) u publici, dok je šira zainteresirana javnost imala priliku pratiti je putem YouTube kanala Ekonomskog fakulteta – Zagreb.

Cilj konferencije bio je potaknuti razmjenu ideja i mišljenja te pružiti praktične preporuka za unapređenje poreznog sustava Republike Hrvatske kroz dijalog glavnih sudionika i predstavnika poreznih obveznika i države.

Predavanje na temu Izazovi porezne politike u Hrvatskoj održao je potpredsjednik Vlade RH i ministar financija dr. sc. Zdravko Marić. Foto: Deloitte

Uz predavanje na temu Izazovi porezne politike u Hrvatskoj koje je održao potpredsjednik Vlade RH i ministar financija dr. sc. Zdravko Marić, održane su i dvije panel diskusije o aktualnim poreznim temama: Porezna politika nove generacije i Digitalizacija i ispunjavanje poreznih obveza.

Na konferenciji su se čule poruke koje se odnose na potrebu daljnje prilagodbe poreznog sustava suvremenim gospodarskim prilikama, a poseban naglasak bio je na mjerama koje je Vlada RH donijela u okviru poreznog sustava kao odgovor na krizu prouzročenu pandemijom, ali i na potres koji je u nekoliko navrata zadesio Hrvatsku.

Osim toga, u kontekstu daljnjeg poreznog rasterećenja, istaknuto je kako je udio poreza i prireza porezu na dohodak u ukupnom opterećenju rada (poreznom klinu) u Hrvatskoj među najmanjima u Europi. Zbog toga, ali i zbog činjenice kako bi dodatno smanjenje poreza na dohodak ozbiljno ugrozilo sustav financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predloženo je da se daljnje rasterećenje u okviru dohotka od nesamostalne djelatnosti (plaće) usmjeri na smanjenje doprinosa. Na taj način, rasterećenje bi osjetili i građani s najnižim dohocima koji, zbog visokog osnovnog osobnog odbitka već ionako nemaju obvezu plaćanja poreza na dohodak od plaće.

U kontekstu potrošnih poreza naglasak je bio na trošarinama. Pojašnjeno je kako je primarni cilj trošarina ispravljanje negativnih eksternalija ili, pojednostavljeno rečeno, štetnih učinaka koje za društvo ima konzumiranje ili proizvodnju proizvoda. Stoga, visinu trošarina treba podesiti tako da ukupni prihodi od trošarina budu jednaki troškovima društvene štete povezane sa konzumacijom ili proizvodnjom određenog proizvoda. Naglašeno je kako porezna politika, posebno u ovom slučaju, mora biti u funkciji ostalih politika – zdravstvene politike, politike zaštite okoliša pa i ulaganja u istraživanje i razvoj.

Zasebna rasprava provedena je na temu nužnosti daljnje digitalne i analitičke transformacije porezne uprave, planiranih aktivnosti Porezne uprave i drugih relevantnih tijela u smislu sprečavanja izbjegavanja plaćanja poreza i povećanja učinkovitosti naplate poreza, ali i jačanja internih procesa i transparentnosti države kod oporezivanja, ali i kod potrošnje.

Više pojedinosti


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: