Prognoze? Loše i lošije…

Procjene Svjetske banke i MMF-a

0 Flares 0 Flares ×

Zagreb, 20. travnja 2020. – Svjetska banka objavila je krajem prošlog tjedna svoje proljetne procjene za ovu i slijedeću godinu za pojedine regije i zemlje. Prognoze su usklađene s aktualnom pandemijom koronavirusa i posljedicama koje ona ostavlja na svjetsko gospodarstvo.

Pritom treba naglasiti da analitičari Svjetske banke tumače kako je pandemija izmijenila prethodna očekivanja, ali navode i da nije moguće predvidjeti njezine konačne učinke te daju procjene prema osnovnom i prema „lošijem“ scenariju.

Hrvatska je uvrštena među zemlje Europe i središnje Azije, za koje se u ovoj godini predviđa pad BDP-a od 2,8% prema osnovnom scenariju te 4,4% po lošijem scenariju.

Detaljnije podjele, zanimljivije za Hrvatsku, daju zasebne procjene za zemlje središnje Europe i baltičke države (Poljska, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Estonija, Litva, Latvija i Hrvatska), prema kojima bi BDP te regije trebao realno pasti 1,0% prema osnovnom scenariju ili 2,5% prema lošijem, te za zemlje zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju) čiji bi BDP mogao pasti 1,1% prema osnovnom scenariju ili 3,8% prema lošijem.

U usporedbi s tim dvjema grupama zemalja, odnosno sa zemljama za koje su objavljeni podaci (nema ih za Mađarsku, Estoniju, Litvu i Latviju), Hrvatska je prema procjenama za ovu godinu prošla prilično loše. Naime, u usporedbi s preostalih devet zemalja Hrvatska bi prema osnovnim procjenama Svjetske banke u ovoj godini trebala zabilježiti najveći pad BDP-a od čak 6,2% na godišnjoj razini.

Svoju procjenu takvog pada hrvatskoga gospodarstva analitičari Svjetske banke tumače očekivanim snažim padom prihoda od turizma, padom vrijednosti robnog izvoza, posebno pod utjecajem zbivanja na najvećim izvoznim tržištima, ponajprije Italiji, padom zaposlenosti u radno intenzivnim sektorima, znatno manjom sezonskom zaposlenosti te dodatnim pritiskom povratka radnika iz inozemstva na rast nezaposlenosti.

Procijenjena struktura kretanja potrošnih komponenti BDP-a dodatno naglašava glavne izvore tako loših procjena za Hrvatsku. U usporedbi s preostalih devet zemalja, Hrvatska bi uz Bugarsku trebala zabilježiti jedan od većih padova osobne potrošnje (-3,3%), po stopi pada investicija u fiksni kapital se ne bi trebala znatnije isticati, ali bi također trebala biti lošija od prosječnog pada za sve promatrane zemlje, a po realnom padu vrijednosti izvoza roba i usluga Hrvatska bi trebala biti u kudikamo najlošijoj situaciji.

Točnije, relativno blizu pada njegove realne vrijednosti od 19,6% u Hrvatskoj još je i Albanija s -17,0%, ali prosječan pad za preostalih osam zemalja iznosi „tek“ -2,7%. To, prije svega, još jednom naglašava negativnu stranu ovisnosti hrvatskoga gospodarstva o turističkim ostvarenjima.  Nove procjene rasta Svjetske banke i priložene analize još jednom potvrđuju koliko je Hrvatska u ekonomskom smislu izgubila zbog prisutne pandemije.

Naime, šira analiza za Hrvatsku naglašava niz pozitivnih trendova u gospodarstvu prisutnih u 2019. godini, od blago dinamičnijeg rasta BDP-a u uvjetima globalnog usporavanja, nastavka rasta domaće potražnje i izvoza te pozitivnih trendova na tržištu rada, do blagog proračunskog suficita i nastavka pada udjela javnog duga u BDP-u. Svi će ti trendovi u aktualnoj situaciji biti zaustavljeni.

Treba se nadati da će se ispuniti i procjene Svjetske banke za slijedeće dvije godine, prema kojima bi već u idućoj godini trebalo doći do znatnijeg oporavka gospodarstva, odnosno da će negativni trendovi, iako snažni, biti relativno kratkotrajni.


Nakon Svjetske banke i Međunarodni monetarni fond objavio je svoje redovne proljetne procjene rasta svjetskoga gospodarstva za tekuću i narednu godinu.

U skladu s nastavkom negativnog utjecaja pandemije izazvane širenjem koronavirusa i te su prognoze prilično pesimistične, točnije, predviđaju znatan pad globalnog BDP-a od 3,0% u ovoj godini, odnosno po riječima analitičara MMF-a, najveću krizu od Velike depresije 1929. godine. Pritom i u MMF-u napominju da će kretanja u globalnom gospodarstvu ovisiti o trajanju i intenzitetu pandemije, pa su svoje osnovne procjene izradili prema scenariju po kojem bi već u drugom djelu ove godine trebalo doći do oporavka, ali uz napomenu da su lošija ostvarenja moguća, pa čak i vjerojatna.

Stoga su predvidjeli još tri scenarija; prvi po kojem bi ograničavanje ekonomskih aktivnosti u ovoj godini trajalo 50% dulje, drugi po kojem bi se pandemija ponovo pojavila u idućoj godini i treći koji je kombinacija prvih dvaju scenarija. Naravno, prema svakom od njih procjene su sve lošije, pa bi, primjerice, prema trećem u idućoj godini došlo do pada globalnog BDP-a od čak 7,5% na godišnjoj razini.

Za Hrvatsku su bitne procjene na globalnoj razini, odnosno navedeni pad globalnog BDP-a od 3,0% u ovoj godini te oporavak od 5,8% u idućoj godini po osnovnom scenariju, ali su zbog velike povezanosti izrazito bitne i procjene za gospodarstvo EU. Prema procjenama MMF-a, BDP Europske unije bi ove godine trebao pasti za 7,1%, a iduće porasti za 4,8%, što bi značilo da će realni BDP iduće godine biti oko 2,6% manji nego u 2019. godini.

Pritom se, prema procjenama MMF-a, Hrvatska nalazi među članicama EU koje će ove godine imati najveći pad BDP-a, točnije, s padom od 9,0% Hrvatska bi se našla uz bok Grčke i Italije te među članicama koje će u ovoj i idućoj godini izgubiti najveći dio BDP-a u odnosu na 2019. godinu. To su, naravno, zabrinjavajuće procjene s obzirom na to da se Hrvatska tek prošle godine vratila na realnu razinu BDP-a iz 2008. godine.

Inflacija bi u Hrvatskoj u 2020. trebala biti na razini od 1,3 %, tekući račun platne bilance (kao % BDP-a) -4,0 %, a stopa nezaposlenosti 11,5 %. Ipak, očekuje se da će recesija, iako duboka, biti kratkog daha te da će gospodarstvo nastaviti s rastom već iduće godine – po stopi od 4,9 %. U izvještaju se naglašava kako ova kriza više pogađa određene djelatnosti, kao što su, putovanja, ugostiteljstvo, industrija zabave i turizam. Osim toga, pooštreni financijski uvjeti i ograničen fiskalni prostor u gospodarstvima u razvoju povećavaju utjecaj COVID-19 pandemije na gospodarstvo.

MMF ne daje detaljnije analize po zemljama, ali se njegove procjene vjerojatno temelje na istim procjenama kao i one Svjetske banke, po kojima bi hrvatsko gospodarstvo trebalo biti najviše pogođeno snažnim padom realne vrijednosti izvoza roba i usluga, i to pod pretežnim utjecajem smanjenja prihoda od turizma.
Naime, pad prihoda od turizma pogodit će sve turističke destinacije, ali će to imati najveći negativan utjecaj na zemlje čiji je BDP snažno ovisan o turističkim ostvarenjima, među kojima je i Hrvatska.

Takvim se procjenama rukovodila i agencija za kreditni rejting Fitch pri nedavnoj izmjeni svojih izgleda za Hrvatsku (s pozitivnih u stabilne) kada je u objašnjenju svoje odluke navela da će „negativan utjecaj pandemije koronavirusa posebno pogoditi turistički sektor“.

Iz MMF-a poručuju kako ekonomske politike moraju djelovati u smjeru smanjivanja učinka pada ekonomske aktivnosti na stanovništvo, poduzeća i financijski sustav, ali i u smjeru smanjivanja trajnih učinaka neizbježnog ekonomskog usporavanja te osiguravanja brzog ekonomskog oporavka nakon što prođe glavna opasnost od pandemije.

U izvještaju se navodi i kako bi se za ublažavanje šoka za najizloženija kućanstva i poduzeća države trebale oslanjati na privremene i ciljane mjere i politike, uključujući izravne novčane transfere, subvencioniranje plaća, porezne olakšice te produljenje roka ili odgoda otplate duga.


Izvor: HGK i HUP


 

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: