Promjena paradigme pripravnosti

Deloitteovo izvješće o trendovima u području ljudskih potencijala

0 Flares 0 Flares ×

Zagreb, 16. siječnja 2021. – Polovicom ovoga tjedna analitička kuća Deloitte objavila je i izvještaj o globalnim trendovima u području ljudskih potencijala. Dokument je nazvan „Socijalno poduzeće u doba snažnih poremećaja” i istražuje što su sve organizacije i rukovoditelji mogle naučiti iz pandemije koju proživljavamo. Glavni zaključak? Organizacije mijenjaju paradigmu pripravnosti: više ne pripremaju planove za poznate scenarije, već usklađuju poslovne strategije fokusirajući se na zaposlenike kao ključne nositelje prilagodbe trenutnim poremećajima.

U ispitivanju je sudjelovalo više od 3600 rukovoditelja u 96 država te je obuhvatilo odgovore preko 1200 izvršnih direktora i članova uprava te drugih rukovoditelja. Prvi put u sveukupno 11 izdanja, u ispitivanju je sudjelovao veći broj poslovnih direktora (56 %), uključujući 233 izvršnih direktora, nego rukovoditelja odjela ljudskih potencijala (44 %), što svjedoči o sve većoj važnosti ljudskih potencijala u očima ključnih donositelja odluka.

U izvješću za 2021. godinu, 17 % rukovoditelja izjavilo je kako će se njihove organizacije u budućnosti usredotočiti na pripremu planova za neizvjesne događaje s velikim posljedicama, dok je to prije pandemije namjeravalo samo 6 % njih. Skoro polovica (47 %) rukovoditelja izjavilo je kako se njihove organizacije namjeravaju usredotočiti na višestruke scenarije, što je znatan porast od 23 % u razdoblju prije pandemije. Za učinkovito suočavanje s više potencijalnih budućih scenarija i neizvjesnih događaja od sve su veće važnosti uvidi i podaci u stvarnom vremenu o radnoj snazi.

Međutim, najvažniji čimbenik za korak prema tržišnoj pripravnosti jest fokus na ostvarenje potencijala zaposlenika stavljanjem fokusa na njihove ključne sposobnosti. Skoro tri četvrtine (72 %) rukovoditelja izjavilo je kako je „sposobnost njihovih zaposlenika na prilagodbu, prekvalifikaciju i preuzimanje novih uloga” prioritet za opstanak u budućim poremećajima. Međutim, samo 17 % tih rukovoditelja izjavilo je da je njihova organizacija „vrlo spremna“ na prilagodbu i prekvalifikaciju zaposlenika, što upućuje na znatan raskorak između identificiranih prioriteta i načina na koji organizacije podupiru razvoj zaposlenika.

Najvažniji korak prema tržišnoj pripravnosti jest fokus na ostvarenje potencijala zaposlenika stavljanjem fokusa na njihove ključne sposobnosti.

„Pandemija bolesti COVID-19 dokazala je važnost prilagodljivosti radne snage. Kada su zaposlenici zamoljeni da prošire svoje uloge i zadatke radi ostvarenja zacrtanih ciljeva, najčešće su uspijevali odgovoriti na taj izazov“, izjavio je Gordan Kožulj, viši menadžer u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. „Štoviše, pitanja o budućnosti radne snage više nisu ograničena na odjele ljudskih potencijala već sve važniju ulogu imaju u diskusijama ključnih donositelja odluka (vlasnika i Uprava). Kad se susretnu sa snažnim gospodarskim poremećajima, organizacije prosperiraju ili propadaju temeljem sposobnosti njihove radne snage u kontekstu suradnje, fleksibilnosti, kreativnosti i prosuđivanja. Iz provedenog istraživanja jasno je da su pitanja o radnoj snazi prioriteti za Uprave i izvršne direktore.”

Gordan Kožulj, viši menadžer u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. Foto: Deloitte

Izvješće dalje pokazuje da se rukovoditelji, umjesto optimiranja automatizacije, sve više odlučuju na nove načine integracije ljudi i tehnologije kako bi se što bolje nadopunjavali i osigurali napredak organizacije. 61 % rukovoditelja izjavilo je kako se namjeravaju usredotočiti na redefiniranje rada u razdoblju od jedne do tri godine, u usporedbi sa samo 29 % njih prije pandemije. COVID-19 povećao je svijest rukovoditelja o potencijalnim koristima tog pristupa, uključujući snažniju produktivnost i agilnost te veći potencijal za inovativnost.

Tijekom pandemije, organizacije su iskoristile fleksibilnosti organizacijske strukture kako bi se osigurala veća prilagodljivost, a što im je omogućilo da lakše prebrode nepredvidivu prošlu godinu. Voditelji sve više prepoznaju vrijednost „supertimova“, odnosno kombinaciju ljudi i tehnologija, osmišljenih kako bi se iskoristile njihove komplementarne sposobnosti i brzo realizirali poslovni ishodi koji inače ne bi bili mogući.

Najvažnija tri čimbenika za navedenu preobrazbu rada bili su organizacijska kultura (45 %), sposobnost radne snage (41 %) i tehnologija (35 %) – čimbenici koji moraju zajednički djelovati kako bi organizacija uspostavila učinkovite supertimove.

„Nije riječ o zamjeni ljudi tehnologijom. Naime, ako se tehnologija pažljivo i djelotvorno uvede, ona pomaže u povećanju sposobnosti timova te im omogućuje nove metode za učenje, stvaranje i djelovanje“, kazao je Gordan Kožulj.

Više o globalnim trendovima u području ljudskih potencijala za 2021.


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: