Promjene obrazaca potrošnje

Istraživanje tvrtke Boston Consulting Group

0 Flares 0 Flares ×

Zagreb, 28. svibnja 2020. – Tvrtka Boston Consulting Group redovito provodi istraživanja o stavovima potrošača u Sjevernoj Americi i Europi, s ciljem boljeg razumijevanja njihovih shvaćanja, stavova, ponašanja i promjena vezanih uz potrošnju. Rezultati najnovije ankete pokazuju promjene do koje je dovela pandemija korona virusa.

Kategorije robe na koje će ljudi ubuduće trošiti više novca su internetska kupovina, svježa i organski uzgojena hrana, zapakirana hrana, preventivna zdravstvena skrb, vitamini, artikli za održavanje kućanstva, proizvodi namijenjeni kućnim ljubimcima te štednja i obrazovanje.

U kategorije robe na koju planiraju trošiti manje novca nego ranije ulaze luksuzne robne marke i proizvodi, moda, prijevoz i putovanja, restorani, igre na sreću, duhanski proizvodi, uređenje doma i zabava izvan kuće.

Pandemija korona virusa izazvala je i pandemiju straha. Tjeskoba je navela ljude da više kupuju putem interneta i veću količinu novca usmjere u štednju i obrazovanje.

Zanimljive su i promjene u potrošačkoj košarici ‘osnovnih’ namirnica. Na globalnoj su se razini kao najpopularniji proizvodi tijekom krize pokazali brašno, jaja, mliječni proizvodi, riža, šećer, voće i povrće te lijekovi bez recepta i osnovni higijenski artikli (sapuni, šamponi, toaletni papir i proizvodi za njegu usne šupljine).

To se odrazilo i na lokalne obrasce potrošnje, pa su prodaja brašna, riže, pekarskih proizvoda, sapuna i toaletnog papira zabilježili vrtoglav rast. Osim toga, proizvodi kojih su se potrošači u najvećoj mjeri odrekli tijekom ove krize uključuju sokove, alkoholna pića, sportske napitke, flaširanu vodu, slatkiše, grickalice u obliku pločica i žvakaće gume.

Za razliku od trgovaca na malo koji prodaju osnovne proizvode, trgovci na malo s neosnovnim proizvodima su se suočili s poteškoćama, a to se vidi iz pada prodaje tijekom ožujka i travnja. Štoviše, predviđa se da će trgovci na malo s neosnovnim proizvodima ostati u nepovoljnom položaju, čak i nakon oporavka ukupne široke potrošnje. Osim toga, pokazalo se da su takvi trgovci znatno ranjiviji tijekom recesije. Primjerice nakon krize u 2008. godini, trgovci neosnovnim proizvodima nikada nisu vratili prijašnji zamah, za razliku od ukupne maloprodajne potrošnje, koja se na razine prije spomenute krize vratila za prosječno 2,5 godine.

Anketa je još pokazala kako je ukidanje restriktivnih mjera valjan razlog za nastavak s prijašnjim aktivnostima za manje od 35 posto potrošača. Zdravstvene i sigurnosne mjere, poput društvenog distanciranja ili dostupnosti sredstava za dezinfekciju ruku te redovito protuvirusno čišćenje mjere su koje imaju najveći utjecaj na ponašanje potrošača i povratak svakodnevnim aktivnostima.

Hrvatskoj je posebno zanimljivo vidjeti kako epidemija s COVID-19 mijenja ponašanje potrošača i obrasce potrošnje u turizmu. Riječ je, dakako, o jednoj od kategorija, koje su najviše pogođene ovom krizom i jednim od najvažnijih sektora za lokalno gospodarstvo.

Prema nalazima BCG-ove ankete, većina potrošača očekuje kako će proći najmanje godinu dana dok se potrošnja u sektorima usluga putovanja i turizma ne vrati na staro, dok će potrošnja na svakodnevne aktivnosti trebati tek nekoliko sljedećih mjeseci za oporavak.

Nadalje, potrošači očekuju uvođenje određenih zdravstvenih i sigurnosnih mjera, prije nego odluče na bilo kakvo putovanje, poput mjerenja tjelesne temperature, protuvirusnog čišćenja između vožnji ili letova, zaštitne opreme i društvenog distanciranja (prazno središnje sjedalo).

Jedna od mjera o kojoj se u posljednje vrijeme sve više govori jest i uvođenje obveznih zdravstvenih potvrda (primjerice, EU COVID-19 putovnice) za sve putnike. Čini se kako se, barem u tom slučaju, potrošačka stajališta već mijenjaju u trajnu prilagodbu, a time nameću i novo uobičajeno stanje pružateljima usluga.

Osobna iskustva potrošača utječu na njihova očekivanja u vezi s dugoročnim promjenama. Najviše se ističu društveno distanciranje i promjene u rutini, s obzirom na to da je više od 40 posto potrošača istaknulo kako će im biti teško vratiti se na staro, posebice kada je riječ o osjećaju ugode u bliskom kontaktu s drugima. N

Nadalje, europski potrošači naveli su kako uglavnom uživaju u aktivnostima kojima su se počeli baviti tijekom izolacije (primjerice, kuhanje i virtualno obrazovanje) te kako im nedostaju aktivnosti kojima se nisu bavili (putovanja, zabava izvan kuće i odlasci u restorane).

Najviše podijeljenih osjećaja izazvala je kupovina, kako internetska, tako i ona u fizičkim trgovinama, što ukazuje na veliku vjerojatnost općeg pada osobne potrošnje.

Drugim riječima, imat ćemo potpuno drugačije potrošače, a svaka će kategorija trgovine morati poduzeti specifične korake kako bi se potrošači ponovno počeli osjećati ugodno, jednostavnog rješenja neće biti.

Mnoga će se nova ponašanja, nastala tijekom krize, vjerojatno nastaviti (poput rada od kuće, češće internetske kupovine, učenja na daljinu, videokonferencija, opremanja kućnih ureda, e-trgovine i korištenja usluga dostave).

Pojavit će se i neka nova rješenja za smanjivanje fizičkih kontakata i kontakata tijekom putovanja, što će nas nagnati da svladamo učinkovitu suradnju i druženje na daljinu.

Nakon ove krize na vodećim će pozicijama biti oni koji ne samo da su se pravovremeno prilagodili novim uobičajenim okolnostima, već i proaktivno oblikuju uočene potrebe i ishode inoviranjem, edukacijom i promotivnim aktivnostima.

Više pojedinosti.


 

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: