Radimo, bilo gdje i bilo kada

Hibridni model rada zaživljava i u Srednjoj Europi

0 Flares 0 Flares ×

Hibridni model rada zaživljava i u Srednjoj Europi

21. lipnja 2021. – Polovica (49,6%) od 9.000 mladih iz država Srednje Europe u dobi od 18 – 30 godina koji su sudjelovali u Deloitteovom istraživanju „Prvi koraci na tržištu rada“ preferira radno okruženje koje omogućuje rad na različitim lokacijama, uključujući ured ili kuću, kao i fleksibilno radno vrijeme. (što je porast u odnosu na 2018. kada je isto preferiralo 42,6% ispitanika).

Nešto više od polovice ispitanika voljelo bi raditi na daljinu samo jednom ili dva puta tjedno. Ilustracija: Deloitte

Odgovori ispitanika nisu se temeljili samo na njihovoj percepciji i željama, već je tijekom istraživanja njih 55% izjavilo da su zaposleni ili su na praksi, dok je 58% ispitanika u prethodnom periodu bilo zaposleno. Zanimljivo, samo 9,8% ispitanika koji su studirali poslovno upravljanje i financije na vodećim sveučilištima u Srednjoj Europi i Francuskoj preferira tradicionalni model uredskog rada s definiranim radnim vremenom.

Tradicionalna praksa velik naglasak stavlja na uredski prostor, međutim nova generacija jasno nam signalizira da ne preferira „zajedničke stolove“ (samo 7%). Od ostalih ponuđenih opcija, 26% ispitanika je navelo kako preferiraju urede za dvije do šest osoba.

Iako je većina ljudi rekla kako Covid-19 nije utjecao na njihova očekivanja u pogledu zarade ili vjerojatnosti preseljenja u inozemstvo, u Deloitteu drže da je pandemija ipak ostavila traga.

Osobne vještine koje ispitanici posebno cijene upravo su one koje će razvijati u fleksibilnom ili virtualnom radnom okruženju: timski rad, sposobnost planiranja, poštivanje rokova, rješavanje problema, direktna komunikacija, neovisnost itd. Posebno je zanimljivo da su ispitanici u setu kategoriziranja osobnih vrijednosti posebno visoko istaknuli otpornost – koju u Deloittu tumače kao ustrajnost u suočavanju s izazovima, preprekama i poremećajima) – pozicionirali su je jednako visoko kao i svoju temeljnu vještinu. Čak 82% ih je visoko ocijenilo ovu vrijednost.

Jedno od pitanja u upitniku odnosilo se na to koliko mladi vjeruju da je pandemija utjecala na njihovu želju da razmotre mogućnost rada u inozemstvu, a čija je popularnost lagano pala od zadnjeg istraživanja 2018. (sa 77% na 72% u ovom slučaju). Iako je većina ljudi rekla kako Covid-19 nije utjecao na njihova očekivanja u pogledu zarade ili vjerojatnosti preseljenja u inozemstvo, u Deloitteu drže da je pandemija ipak ostavila traga.

Unatoč popularnosti fleksibilnog rada kao koncepta, dio ispitanika prepoznaje kako rad od kuće stvara nove izazove, kao što su ometanje od strane članova obitelji, upravljanje vremenom (rizik od prekomjernog rada), usamljenost i nedostatak komunikacije. Rješavanje posljednja dva izazova Deloitte prepoznaje kao ključ stvaranja osjećaja pripadnosti i usklađenosti sa menadžmentom i vrijednostima kompanije, te se njima tvrtke trebaju posebno posvetiti ukoliko će fleksibilni radi postati standard budućnosti.

Rad od kuće stvara nove izazove, kao što su ometanje od strane članova obitelji, upravljanje vremenom (rizik od prekomjernog rada), usamljenost i nedostatak komunikacije

Zanimljivo je – nešto više od polovice ispitanika voljelo bi raditi na daljinu samo jednom ili dva puta tjedno, četvrtina bi izabrala odsutnost iz ureda više od tjedan dana svakog mjeseca. Možda je iznenađujuće, ali samo 8,8% je reklo kako bi željeli u potpunosti raditi na daljinu.

U izboru najvažnijih osobnih vrijednosti, profesionalna karijera zauzela je tek četvrto mjesto, koju je odabralo 39% ispitanika. To je značajno ispod dobrog zdravlja (83%, u usporedbi sa 71% u 2018.) i sretnog obiteljskog života (78%), što ukazuje kako je posao samo dio uravnoteženog pristupa životu.

Vrsta posla koju mladi žele: skoro dvije trećine (64%) ispitanika želi ugovor na puno radno vrijeme s jednim poslodavcem. Skoro četvrtina ispitanika voljeli bi biti samostalni djelatnici ili konzultanti s fleksibilnom organizacijom rada ili imati nepuno radno vrijeme. Pri odabiru poslodavca, najbitnija je stavka (prema mišljenju 42% ispitanika) nude li oni ili ne individualizirane planove za razvoj karijere kao i prilike za razvoj vještina i stjecanje iskustva.

Najbolji način za kontaktiranje s mogućim poslodavcima: iako su LinkedIn i Facebook dva najpopularnija načina na koji mladi ljudi traže informacije i saznanja o mogućim poslodavcima i poslovima, razgovor za posao (77%) i dalje se smatra najboljim načinom za izravan kontakt.

Želja za rad u drugim državama: više od četvrtine ispitanika namjerava se preseliti u inozemstvo radi posla, dok je 72% njih svakako to spremno razmotriti. To je jedan od razloga zašto su velika inozemna trgovačka društva najprivlačniji poslodavci (prvi izbor za 38% ispitanika), zatim slijede male ili srednje tvrtke (8,5%) i velike nacionalne tvrtka (6,4%). Manje od 4% ispitanika razmotrilo bi rad u start-up tvrtki, što znači da mladi ljudi traže sigurnost na početku svoje karijere.

Stajališta o gospodarstvu i tržištu rada: unatoč navedenom, iz odgovora ispitanika iščitava se povjerenje. Iako 38% njih smatra da je tržište rada u lošem stanju, što je barem djelomično izazvala pandemija, više od 70% ispitanika smatra da će im trebati manje od šest mjeseci da pronađu posao kakav žele. Velika većina isto tako smatra da Covid-19 ne bi trebao negativno utjecati na očekivanja u pogledu plaće. Također, skoro 90% ispitanika smatra da pronalazak dobrog posla ovisi o njihovim naporima i iskustvu.

Kompetencije i prioriteti upravljanja: prema ispitanicima, glavne karakteristike dobrog lidera su snažne strateške sposobnosti (60%), želja za razvojem zaposlenika (44%), demokratičan pristup (43%) te inspirativnost. Glavni prioritet (44%) trebao bi biti osigurati budućnost organizacije.

Program osiguranja raznolikosti: prevladavajuća većina (92%) radije bi radila u organizaciji s raznolikom radnom snagom (u pogledu starosti, spola, nacionalnosti, etničke pripadnosti, itd.). Skoro 75% ispitanika nije izrazilo preferencije u pogledu spola svojih nadređenih.

Tvrtke trebaju dokazati najbolje prakse održivosti: skoro tri četvrtine ispitanika smatraju kako tvrtke diljem svijeta stavljaju naglasak na vlastite programe umjesto na društvo u cijelosti. S obzirom na to da potrošači, ulagači i drugi dionici sve više obraćaju pozornost na programe održivosti, navedeno bi viđenje trebalo jako brinuti organizacije.

Nadolazeća generacija nije homogena u svojim stavovima i postoje jasne razlike između ambicija njezinih članova. Zbog toga se u istraživanju razlikuju četiri različite vrste osobnosti koje imaju različite ambicije kada je riječ o ciljevima u karijeri i životu. Deloitte ih je podijelio u četiri skupine: „Radišni“, „Svestrani“, „Ambiciozni“ i „Promatrači“. Svi oni imaju svoje prednosti i nedostatke zbog kojih su sposobni za različite uloge u tvrtki, ovisno o strategiji zapošljavanja i rastu same tvrtke.

Rezultati cijelog istraživanja dostupni su ovdje:
www.deloitte.com/hr/first_steps_2021


 

Autor: Pokreni posao

najkraći put do najbolje informacije za one koji žele stvarati nove vrijednosti

0 Flares Twitter 0 Facebook 0 Google+ 0 LinkedIn 0 Email -- 0 Flares ×
%d blogeri kao ovaj: